Iti meteorolohia, ti ulep ket isu ti makitkita a masa iti likido a tedted wenno dagiti nayelo a kristal a naaramid iti danum wenno dagiti nadumaduma a kimika a naibitin iti atmospera iti ngato ti rabaw iti maysa a planetario a bagi.
Dagitoy a naibitin a partikula ket makunkuna pay a a kas dagiti aerosol. Dagitiulep iti atmospera ti Daga ket inad-adal iti pisika ti ulep a sanga iti meteorolohia. Dagiti dua a proseso, a mabalin nga agtignignay dagitoy, ket mabalin a pakaiturongan a pakasagepsepan ti angin; a mangpalamiis ti angin nga manginayon ti alibungubong ti danum iti angin. Iti sapasap, ti presipitasion ket matnagto iti rabaw; ti maysa a mailaksid ket ti virga, a bumawbaw sakbay a maabutanna ti rabaw.
Ti internasional a sistema ti panangidasig ti ulep ket naibatay iti kinapudno a ti ulep iti pangibatayan a pormada ket makaipakita iti nawaya a konbektibo nga agpangato nga idadakkel a kas ti cumulus, ket agparang kadagiti saan a konbektibo a natuonan a sabanas a kas ti stratus, wenno mangala ti porma kadagiti kasla bedbed ti naingpis a sagut, a kas iti kaso ti cirrus.
Dagiti midia a mainaig iti Ulep iti Wiki Commons
This article uses material from the Wikipedia Ilokano article Ulep, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Ti linaon ket magun-od babaen ti CC BY-SA 4.0 malaksid no adda sabali a naibaga. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Ilokano (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.