7. 1. - Katastrofalna poplava Temze u Londonu i nizvodno.
12. 1. - Ruth Snyder pogubljena na električnoj stolici u zatvoru Sing Sing, poznato po nejasnoj fotografiji događaja.
13. 1. - U Skoplju izvršen atentat na službenika i bivšeg četnika Velimira Prelića - i on i atentatorka Mara Buneva smrtno ranjeni.
15. 1. - Staljinovo putovanje u Sibir, naređuje mere protiv seljaka koji zadržavaju žito (rekvizicija po državnim cenama, → Uralsko-sibirski metod). Doći će do sukoba sa Buharinom koji se protivi prisilnoj kolektivizaciji.
januar - Engleski bakteriolog Frederick Griffith izveštava o rezultatima svog eksperimenta koji ukazuje da bakterije mogu prenositi genetsku informaciju (→ DNK).
januar - Pojavio se vulkanski otok Anak Krakatau ("Krakatoino dijete").
januar - Saudijski Ikhwani, u pobuni protiv Ibn Sauda, upali u Kuvajt.
30. 1. - Lav Trocki poslat u unutrašnje prognanstvo u Alma Atu (prošlog novembra je isključen iz partije).
Februar/Veljača
1. 2. - U Demokratskoj stranci izglasana Davidovićeva rezolucija koja poziva na koncentracionu vladu, demokratski ministri daju ostavku - kriza vlade (struja V. Marinkovića u DS i muslimani protiv rezolucije).
3. 2. - Tuča u parlamentu KSHS, hvatanje za revolver.
3. 2. - Britanska Simonova komisija, oformljena za proučavanje ustavne reforme u Indiji, stiže u Bombaj gde je dočekana protestima, kao i u drugim gradovima; indijske stranke je bojkotuju.
7. 2. - Izglasan Zakon o neposrednim porezima (stupa na snagu 1. 1. 1929.) - više reda u poreskom sistemu KSHS.
8. 2. - Predsednik vlade Velimir Vukićević (radikal) dao ostavku.
8 - 23. 2. - Pokušaji formiranja koncentracione ili koalicione vlade, mandate dobijali Vukićević, Stjepan Radić (HSS), Davidović odbija, Ninko Perić (radikal), opet Vukićević, zatim V. Marinković (demokrata), Radić predlagao vanparlamentarno lice, npr. nekog generala... na kraju opet Vukićević.
februar - Stanje blizu gladi u Crnoj Gori i Hercegovini.
februar - U fizici otkriven Ramanov efekt.
18. 2. - Nakon što je porušena većnica u Eastland, Texas, otvorena 31 godinu stara vremenska kapsula - navodno pronađen živ rogati gušter nazvan Ol' Rip the Horned Toad - inspiracija za crtani lik Michigan J. Frog.
20. 2. - Prvi izbori sa univerzalnim muškim pravom glasa u Japanu.
3. 3. - Franko-španskim sporazumom Španija dobila uvećana ovlašćenja u Tangerskoj internacionalnoj zoni.
12/13. 3. - Srušila se brana St. Francis u Kaliforniji, u poplavi poginulo preko 400 ljudi.
15. 3. - Incident 15. marta: japanska vlada se obračunava sa socijalistima i komunistima.
15. 3. - Trupe gospodara rata Shi Yousana zapalile manastir Shaolin.
mart - Počinje probna proizvodnja aviona u zemunskoj fabrici "Ikarus", prva serija aviona Potez 25 isporučena u oktobru.
mart - Prema sopstvenom opisu, islamski učenjak Hassan al-Banna je u Ismailiji sa šestoricom radnika na Sueckom kanalu osnovao Muslimansko bratstvo.
18. 3. - Komzet, sovjetski komitet za naseljavanje Židova, dobio zemlju na Amuru, na kojoj će 1934. biti osnovana Židovska autonomna oblast; nekoliko stotina Jevreja se naseljava već ove godine (selo Valdgejm).
April/Travanj
1. 4. - Otvoren prvi studentski dom u Beogradu "Kralj Aleksandar Prvi" (jedno vreme posle rata "Lola").
10. 4. - Pineapple Primary: unutarpartijski republikanski izbori u Čikagu su vrhunac perioda nasilja (pineapple je eufemizam za ručnu bombu).
12. 4. - Podmetnuta bomba u Milanu namenjena kralju i/ili Musoliniju, poginulo 17 građana.
13. 4. - Nemački avion Junkers W 33 je prvi koji prelazi Atlantik u smeru istok-zapad, iz Irske u Kanadu.
13. 4. - Jaka eksplozija u plesnoj dvorani mesta West Plains, Missouri - 37 mrtvih a uzrok nikada nije ustanovljen.
14. 4. i 18. 4. - Katastrofalni zemljotresi kod bugarskog Plovdiva (M 7.0, int. X), osetili se i u Jugoslaviji.
26. 4. - Pošto Portugalu preti finansijski kolaps, ugledni profesor ekonomike António de Oliveira Salazar konačno pristaje postati ministar finansija, pod uslovom da kontroliše potrošnju u svim delovima vlade - postiže uspeh i ostaje na vlasti do 1968. (od 1932. premijer → Estado Novo).
Maj/Svibanj
3. 5. - Jinanski incident: nakon obostranih zverstava, Japanci okupiraju kineski grad Jinan do sledeće godine.
18. 5. - 6. 7. - SSSR: Šahtinski proces u Donbasu, montirano suđenje 53-ojici inženjera i tehničara pod optužbom za sabotažu i špijunažu.
20. 5. - Savezni izbori u Nemačkoj: SDP ostaje najveća partija, sa 153 mandata (+22), porasli i komunisti sa 45 na 54, nacisti pali sa 14 na 12 mandata.
23. 5. - Vlada KSHS odobrila da se Skupštini na ratifikaciju podnesu Netunske konvencije sa Italijom.
23. 5. - Bombaški napad anarhiste Severina Di Giovannija na italijanski konzulat u Buenos Airesu, devet mrtvih.
25. 5. - Uveče, posle vesti da su u Zadru zapaljene jugoslovenske zastave, antiitalijanske demonstracije u Šibeniku, demoliranje italijanskih objekata, oštar sukob sa policijom. Demonstracije i u Ljubljani.
25. 5. - Vazdušni brod Italia sa generalom Nobileom se srušio na Arktiku, većina članova ekspedicije spašena posle 48 dana.
26. 5. - Antijugoslovenski neredi u italijanskom Zadru.
28. 5. - Velike demonstracije beogradskih i zagrebačkih studenata protiv ratifikacije Netunskih konvencija sa Italijom. Demoliran restoran "Ruski car" u Beogradu, policija demolirala Studentski dom Kralja Aleksandra.
30. 5. - Krvavi oružani okršaj policije i demonstranata ispred "Ruskog cara"; nemiri i u Sarajevu.
31. 5. - Onemogućeno zasedanje Narodne skupštine jer je opozicija protestovala zbog jučerašnje policijske intervencije.
Jun/Juni/Lipanj
4. 6. - Huanggutunski incident: Japanci digli u vazduh voz sa mandžurskim gospodarem rata Zhang Zuolinom, dan nakon što je napustio Peking (vest je držana u tajnosti do 21. 6.).
8. 6. - Kuomintangova Severna ekspedicija se okončava zauzećem Pekinga od strane Nacionalne revolucionarne armije - kraj Beiyanške vlade (trajala od 1912) i kraj Ere gospodara rata (od 1916). Peking (Beijing) se do 1937. odn. 1949. zove Beiping ("Severni mir").
9. 6. - Charles Kingsford Smith sa posadom obavio prvi transpacifički let, od Oaklanda, California, do Brisbanea u Australiji, sa stankama na Havajima i Fidžiju.
9. 6. - Prvi sastanak Ustavotvorne skupštine u Siriji, u kojoj dominiraju pristalice nezavisnosti od francuskog mandata, traži se jedinstvo Velike Sirije (uključujući Liban, Palestinu i Transjordan), skupština će u avgustu biti raspuštena.
18. 6. - Roald Amundsen je jedan od nestalih s avionom u spasilačkoj misiji za dirižabl Italia.
19. 6. - Govoreći o nedolaženju nekih ministara i poslanika na skupštinske sednice, Stjepan Radić za radikalski klub kaže da "...dolazi na glasanje kao stoka. Hoćete li stoka ostati, ne dolazite slobodno u Parlamenat!"; gušanje radikala i radićevaca, radikal Toma Popović viče: "Strpljenju mora biti kraj! Pašće mu glava jednoga dana tu! ...". Drugi radikal, Puniša Račić pismeno zahteva lekarski pregled Radića.
21. 6. - Krvave demonstracije u Zagrebu, trojica mrtvih (pogreb 24. 6.).
21. 6. - Kod Bitolja streljana petorica VMRO-vaca osuđenih za ubistvo Spasoja Hadži-Popovića, direktora novina "Južna zvezda" 1926, među kojima i Vasil Lipitkov.
28. 6. - Socijaldemokrata Hermann Müller po drugi put postaje kancelar Nemačke, na čelu koalicione vlade (do 1930).
29. 6. - Demokratska partija nominuje Ala Smitha za predsednika SAD - prvi katolik kandidat.
jun-jul? - Kralj predlaže mirno odvajanje Hrvatske (Pribićević će 1. 8. govoriti o "pretnjama amputacijom" od strane stranaka).
Jul/Juli/Srpanj
2. 7. - Žene u Ujedinjenom Kraljevstvu izjednačene u glasačkom pravu sa muškarcima - od 21 godine, bez imovinskih kvalifikacija (ranije od 30 godina sa i.k.).
7. 7. - U mestu Chillicothe, Missouri se prvi put može kupiti hleb isečen na kriške (Rohwedderova tehnologija).
8. 7. - Ranjeni poslanici - Radić, Pernar i Granđa - vraćaju se u Zagreb.
8. 7. - U Sofiji ubijen gen. Aleksandar Protogerov, jedan od lidera VMRO-a (unutrašnji sukob).
12 - 23. 7. - General Stevan Hadžić ima mandat za sastavljanje neutralne vlade, ali neuspešno.
13. 7. - Pokušaj ubistva Žike Ilića, šefa javne bezbednosti, u njegovoj kancelariji u Ministarstvu unutrašnjih dela (VMRO).
jul - Počinje Pobuna Kongo-Wara u Francuskoj ekvatorijalnoj Africi i Kamerunu (poraženo do 1931).
17. 7. - Ubijen izabrani predsednik Meksika Álvaro Obregón, atentator je katolik, protivnik vlade (→ Kristeroski rat). Odlazeći predsednik Plutarco Elías Calles će uzeti naslov el Jefe Maximo, sledećih šest godina je poznato kao Maximato.
17. 7. - 1. 9. - Šesti kongres Kominterne, objavljen ulazak u Treći period (do 1935), vreme ekonomskog kolapsa kapitalizma i radikalizacije radničke klase; socijaldemokratija označena kao glavni neprijatelj komunizma ("socijal-fašizam"); uglavnom je dovršen proces boljševizacije i uniformizacije pojedinačnih kompartija.
18. 7. - Španski kralj i francuski predsednik otvorili grandioznu železničku stanicu u selu Canfranc u Pirinejima.
29. 7. - Neredi na utakmici "Hajduk" - "Jugoslavija", Beograđani izjavljuju da su splitski nogometaši igrali grubo i nesportski, publika vređala, uletela na teren i napala ih.
30. 7. - "Politika" objavljuje Radićev intervju jednoj berlinskoj agenciji u kojoj se ovaj zalaže za personalnu uniju samostalne Hrvatske i Srbije.
31. 7. - Sporazum crvene linije između partnera u Turkish Petroleum Company (dogodine Iraq Petroleum Company) - stvaranje monopola ili kartela.
Avgust/August/Kolovoz
1. 8. - Zasedanje skupštine u Beogradu, bez kluba SD koalicije koji drži zasedanje u zagrebačkoj Sabornici (predsedava Svetozar Pribićević): ne priznaju skupštinu sazvanu u Beogradu, boriće se za novo uređenje.
2. 8. - Potpisan Italo-etiopski ugovor o prijateljstvu i arbitraciji.
4. 8. - Josip Broz uhapšen u Zagrebu ("Bombaški proces" u studenom).
4/5. 8. - Na proputovanju kroz Zagreb ubijen Vladimir Ristović, urednik "Jedinstva", u kome je pozivao na ubistvo Radića i Pribićevića.
6. 8. - Talijanski razarač Giuseppe Missori udario između, tada talijanskih, Brijuna i Rovinja podmornicu F-14 i potopio je - 27 mrtvih.
13. 8. - Krnja Skupština ratifikovala Netunske konvencije sa Italijom.
13. 8. - Vladko Maček, novi lider HSS-a, izjavljuje da bi u KSHS trebale biti zajedničke samo granice, carina, diplomatija i možda vojska.
avgust - Beogradski žandarmerijski kaplar Nikola Dronjak, rodom iz Zrmanje, nasledio 25 miliona dolara (1,4 milijarde dinara) od ujaka iz Amerike.
16. 8. - Tri železničke nesreće sa smrtnim ishodima: voz između Tabanovca i Preševa, prevrnuta dresina između Skoplja i Velesa i eksplozija na lokomotivi kod Niša - ovakve nesreće su vrlo česte u ovom periodu.
23. 8. - Demokratski kandidat Al Smith prihvatio nominaciju - televizija WGY vrši prvi prenos spoljnjeg događaja.
27. 8. - Brijan-Kelogov pakt, kojim se rat želi staviti van zakona, potpisuje 15 zemalja, i još 39 do kraja 1929.
30. 8. - Nehruov izveštaj: indijske partije traže status dominiona; Muslimanska liga uglavnom odbacuje predloge i traži zaseban elektorat.
30. 8. - "Orkan" nanosi štetu u Novom Sadu, kao i u Bačkoj i Sremu, naročito urodu hmelja.
13. - 17. 9. - Uragan Okeechobee ubio nekoliko hiljada ljudi na Karibima i Floridi.
septembar - Pokušaj puča u Etiopiji: pristalice carice Zaudite pokušale da zbace reformističkog krunskog princa Tafari Makonena.
17. 9. - Na tajnom sastanku u škotskom zamku Achnacarry, postignut tzv. As-Is Agreement između Standard Oila, Royal Dutch Shella i Anglo-Persian Oil Company u cilju smanjivanja "preteranog nadmetanja", što će kasnije biti ocenjeno stvaranjem kartela.
21. 9. - Završeni izbori u Švedskoj, nazvani "kozački" zbog oštrine tona; socijaldemokrati nastupili u koaliciji s komunistima, izgubili su mesta ali ostali najveća stranka.
23. 9. - Požar u madridskom teatru Novedades, 67 mrtvih (prvi izveštaji govorili o stotinama).
24. 9. - Sukob na Zidu plača: muslimani napali jevreje nakon što su ovi postavili mehicu (pregradu) tokom molitvi na Jom kipur - rastuće tenzije i provokacije oko ovog mesta kulminiraju neredima sledeće godine.
25. 9. - Braća Galvin osnovala Galvin Manufacturing Corporation (od 1930. uveden brend Motorola).
30. 9. - Nikolaj Buharin objavljuje u "Pravdi" članak "Beleške jednog ekonomiste (problem planiranja)" - izlaže poglede "desnog krila".
30. 9. - Otvorena pruga uskog koloseka Beograd-Obrenovac (ukinuta 1968.), čime je Beograd povezan i sa Sarajevom i Dubrovnikom.
Oktobar/Listopad
1. 10. - Prva petoletka u SSSR - forsirana industrijalizacija i kolektivizacija (Nova ekonomska politika je prošlost).
2. 10. - Josemaría Escrivá osnovao u Španjolskoj Opus Dei.
2. 10. - Konzervativac Arvid Lindman formira manjinsku vladu u Švedskoj (do 1930)
7. 10. - Ras Tafari (Haile Selassie) proglašen za negus-a, tj. kralja (od 1930. Nəgusä Nägäst - kralj kraljeva tj. car).
7 - 8. 10. - Desetogodišnjica proboja Solunskog fronta, masovne povorke građana u Beogradu, statua Pobednik postavljena na Kalemegdanu; sutradan i vojna parada ("revi") na Banjičkom polju.
8. 10. - Ibn Saud sazvao okupljanje plemenskih poglavara u Rijadu, smenjene pobunjene vođe Ikhwana, ali ovi su još uvek odupiru.
11 - 15. 10. - Vazdušni brod LZ 127 Graf Zeppelin preleteo preko Atlantika.
12. 10. - U bostonskoj Dečjoj bolnici prvi put upotrebljena gvozdena pluća.
21. 10. - Radikalizacija na nemačkoj desnici: medijski magnat Alfred Hugenberg dolazi na čelo Nemačke nacionalne narodne partije (DNVP) koja ponovo traži rušenje Vajmarske republike.
23. 10. - Osnovana filmska kompanija RKO Pictures.
28. 10. - Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini. JMO če u savezu za HSS prvi put dobiti gradonačelnike u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli i drugim mjestima s bošnjačkom većinom.
30. 10. - Batinanje mirnih demonstranata u Lahoreu u vreme posete Simonove komisije - pretučeni lider Lala Lajpat Rai umire sledećeg meseca.
Novembar/Studeni
1. 11. - Atatürkove reforme: donesen zakon kojim se osmanlijsko tursko pismo zamenjuje latinicom - na snazi od 1. januara 1929.
1. 11. - Prva emisija Radio Rumunije.
4. 11. - Liberal José María Moncada izabran za predsednika Nikaragve (1929-1933).
5 - 16. 11. - Četvrti kongres KPJ u Drezdenu - protiv frakcija i za centralizam u partiji, pod uticajem Kominterne za nezavisne Sloveniju, Hrvatsku i Crnu Goru, nezavisne i ujedinjene Makedoniju i Albaniju, kao i za balkansku federaciju.
6. 11. - Predsednički izbori u SAD: republikanac Herbert Hoover ubedljivo pobedio Ala Smitha, prvog katoličkog kandidata i protivnika prohibicije (40 prema 8 država, 21,4 prema 15 miliona glasova). Franklin Delano Roosevelt izabran za guvernera države New York.
6. 11. - Razorna erupcija Etne, razoren grad Mascali.
6 - 14. 11. - Bombaški proces Josipu Brozu i drugovima: "Ne priznajem buržoaski sud, jer se smatram odgovornim samo svojoj komunističkoj partiji!" - osuđen na pet godina.
24. 11. - Osnovana Fabrika avionskih motora a.d. u Rakovici, pravi vazduhoplovne motore u saradnji sa francuskom firmom.
Decembar/Prosinac
1. 12. - Deseta godišnjica ujedinjenja. Na zagrebačkoj katedrali istaknute crne zastave, demonstranti kliču "slobodnoj Hrvatskoj" i liderima SDK, ima mrtvih i ranjenih.
3. 12. - Intelektualna elita Brazila želela poželeti dobrodošlicu Albertu Santos-Dumontu, ali hidroavion u kome su se nalazili pao u more - 14 stradalih.
4. 12. - Pozivi na štrajk i neredi na Zagrebačkom univerzitetu.
5. 12. - Pukovnik Vojin Maksimović postavljen za v. d. zagrebačkog velikog župana - demokrate nisu obaveštene, otvara se kriza vlade.
5. 12. - Paragvajska jedinica zauzela bolivijsku ispostavu na spornom Gran Čaku (dve zemlje će voditi Rat za Čako 1932-35).
6. 12. - Banana masakr u Kolumbiji - poslata vojska da uguši štrajk radnika United Fruit Company, procene broja mrtvih se kreću od 47 do 2.000; fiktivna verzija događaja se nalazi u Márquezovom romanu "Sto godina samoće".
9. 12. - Veliko veće fašizma postaje vrhovno telo u Italiji.
17. 12. - Clarkov memorandum: cilj Monroeove doktrine je zaštita latinoameričkih zemalja od evropskih intervencija a ne ugnjetavanje istih, Rooseveltov zaključak nije deo doktrine.
19. 12. - Završeni izbori u Rumuniji, ubedljiva pobeda opozicione Nacionalne seljačke partije.
23. 12. - Otvoren Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić" u Beogradu; prva Jesenja izložba je otvorena 30. decembra.
29. 12. - Reunifikacija Kine: Zhang Xueliang, vladar severoistoka Kine, naredio da se zastave Beiyanške vlade () zamene zastavama nacionalističke vlade ().
30. 12. - Premijer Anton Korošec dao ostavku, uvaženo 2. januara.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article 1928, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses. ®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.