Strofa

S obzirom na broj stihova, razlikuju se sljedeće vrste kitica ili strofa:

  • monostih - strofa od jednog stiha,
  • dvostih (distih) - strofa od dva stiha,
  • trostih (terceta ili tercina) - strofa od tri stiha,
  • četverostih (katren) - strofa od četiri stiha,
  • peterostih (kvintil ili kvintina) - strofa od pet stihova,
  • šesterostih (sestina) - strofa od šest stihova,
  • sedmerostih (septima) - strofa od sedam stihova,
  • osmerostih (oktava) - strofa od osam stihova,
  • deveterostih (nona) - strofa od devet stihova,
  • deseterostih (decima) - strofa od deset stihova.

Najpoznatija i najkorišćenija je strofa od četiri stiha - katren.

Pjesma od četrnaest stihova, sastavljena od dva katrena i dvije tercine, naziva se sonet. Kada se 14 soneta međusobno povežu tako da se završni stih prethodnog soneta javlja kao prvi stih narednog soneta, i od tih ponovljenih 14 stihova dobije se petnaesti - majstorski sonet, onda nastaje takozvani sonetni venac. Sonetni venac je pesnički oblik nastao vrlo rano (još u 13. veku u Italiji). Pisao ga je slovenački pjesnik France Prešern, a u srpskoj poeziji se javlja u pjesnišvu novijih stvaralaca (Branko Miljković, Milosav Tešić i drugi). U srpskoj poeziji postoji više od 30 sonatnih vjenaca.

Ako se jedna misaona cjelina ne završava u jednom stihu ili strofi nego se prenosi u naredni stih ili strofu, nastaje opkoračenje:

Ti si kao i ja, od mladosti rane,
Osjetio opštu sudbu što nas gazi...

Refren je figura ponavljanja. Nastaje kada se jedna riječ ili grupa riječi, ili cijeo stih, ponavljaju posle svake strofe ili nakon većeg broja stihova. Upotreba refrena ističe osnovno pesnikovo osećanje ili misao koja je bitna za cijelu pjesmu i pjesnikovo raspoloženje izraženo u pjesmi.

Povezano

Literatura

  • Časlav Đorđević, mr Predrag Lučić, Književnost i srpski jezik, Izdavačka agencija D-Đorđević, Novi Sad 2009, ISBN 978-86-85691-39-3
  • Grupa autora: Rečnik književnih termina, Nolit, Beograd, 1975.
  • Solar, Milivoj: Teorija knjižnjvnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1977.
  • Živković, Dragiša: Teorija knjižnjvnosti sa teorijom pismenosti, Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd, 1990.
  • Tartalja, Ivo: Teorija knjižnjvnosti, Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd, 1998.
  • Milosavljević, Petar: Teorija knjižnjvnosti, Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd, 1997.
  • Dimitrijević, Radmilo: Teorija knjižnjvnosti - kompozicija, jezik i stil, Vuk Karadžić, Beograd, 1969.

Tags:

🔥 Trending searches on Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски:

SobĐurđevakBeogradski metroVaga (znak)Vojislav ŠešeljDušan SvilarBurj KhalifaDilatacijaRomárioSloboda MićalovićLista najdužih rijeka na svijetuMilan St. ProtićZoran MilanovićMladenovacObrezivanjeSelo gori, a baba se češljaAzotsuboksidSrbija u Prvom svjetskom ratuRombAfrikaKinaMetrički navojFK PartizanVikings (TV serija)DunavO. J. SimpsonNarodna banka SrbijeEgipatske piramideVranjeRimsko CarstvoSvetlana BojkovićSegregacijaNikola KalabićĐTuberkulozaNikolaj VelimirovićBugarskaKoličnikJovan Sterija PopovićKomedijaNew YorkNotaPčela1. saziv Hrvatskog saboraTehnička vladaRMS TitanicKleopatraValjevoSvjetska čudaPrvi balkanski ratAja SofijaPanonsko moreKrstareća raketaLasicaMaratonci trče počasni krugDopaminMarsejski atentatWolfgang Amadeus MozartPatologijaDrugi svjetski ratUgljenikOrlovi rano lete (film)Banja LukaTransvestizamMizoginijaSandžakFrancuska revolucijaMihajlo PupinSimo MatavuljHolokaustBolji životMomčilo GavrićBananaSpisak graničnih prijelaza Bosne i HercegovineSumporna kiselinaŠvicarskaMađarskaEuroKarl Urban🡆 More