26. 11.

26. novembra/studenog (26. 11.) je 330. dan godine po gregorijanskom kalendaru (331. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 35 dana.

• 1703. — U dvodnevnoj "Velikoj oluji" u južnoj Engleskoj poginulo je najmanje 8.000 ljudi.
• 1880. — Velike sile prisilile Tursku da Crnoj Gori preda Ulcinj, koji su Crnogorci zauzeli u januaru 1878.
• 1901. — Rođen Krsto Hegedušić, hrvatski slikar, utemeljitelj likovne skupine Zemlja i Hlebinske slikarske škole.
• 1914. — U Prvom svjetskom ratu eksplodirao je britanski ratni brod "Bulvork", dok je u njega ukrcavana municija. Od 750 članova posade preživjelo je samo njih 12.
• 1922. — Otvorena grobnica faraona Tutankamona, koju je u Dolini kraljeva kod Luksora otkrio engleski arheolog Hauard Karter. Karter i lord Karnavon bili su prvi ljudi koji su ušli u grobnicu posle više od 3000 godina kada je u nju položen faraon.
• 1939. — Napadom sovjetske armije počeo je sovjetsko-finski rat. U oktobru 1939. Sovjetski savez je od Finske zatražio dio teritorije zbog obezbjeđenja Lenjingrada (Sankt Peterburga) i zaštitu murmanske pruge. Pošto je to vlada u Helsinkiju odbila, sovjetska armija je prodrla u Finsku. 12. marta 1940. potpisan je mir kojim je Sovjetski savez dobio veći dio Karelije i oblast u Murmanskom zalivu.
• 1940. — Nijemci su u okupiranoj Varšavi u Drugom svjetskom ratu počeli da ograđuju dio grada od kojeg su napravili geto za oko pola miliona poljskih Jevreja.
• 1942. — U Bihaću u Drugom svjetskom ratu osnovano Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, a 54 delegata su izabrala Izvršni odbor AVNOJ-a sa dr Ivanom Ribarom na čelu.
• 1948. — U Zagrebu rođen Krešimir Ćosić, legenda jugoslovenske košarke.
• 1949. — U Indiji prihvaćen ustav kojim je Indijska unija postala republika u okviru britanskog Komonvelta. Ustav je stupio na snagu u januaru 1950.
• 1950. — Kina zvanično donijela odluku da stupa u Korejski rat na strani Sjeverne Koreje.
• 1965. — Francuska lansirala prvi vještački satelit .
• 1967. — Narodni oslobodilački front proglasio u Adenu Narodnu Republiku Jemen (Južni Jemen), nakon 128 godina britanske kolonijalne vladavine.
• 1968. — U Saveznoj narodnoj skupštini usvojeni su amandmani na Ustav SFR Jugoslavije, kojima se širi autonomija pokrajina i one dobijaju status sličan republikama. Pokrajine su dobile pokrajinski Ustavni zakon, čime je otvoren put gotovo potpuno samostalnoj zakonskoj, izvršnoj i sudskoj vlasti.
• 1978. — Iranski vjerski lideri i političari, u nastojanju da obore šaha Rezu Pahlavija, proglasili su generalni štrajk koji je paralizovao život u Iranu.
• 1979. — Međunarodni olimpijski komitet glasao je da se, poslije 21 godine odsustva, Kini obnovi članstvo u toj organizaciji.
• 1986. — Od iranske rakete koja je pala u irački glavni grad Bagdad poginulo je 48 civila.
• 1987. — Tajfun na Filipinima razorio oko 14.000 kuća, poginulo je 270 ljudi.
• 1948. — Savjet bezbjednosti UN-a je odobrio mirovni plan za Kambodžu.
• 1993. — Prvi generalni štrajk u Belgiji poslije gotovo pola vijeka paralizovao je privredu i saobraćaj i primorao vladu na pregovore sa sindikatima.
• 1998. — U zajedničkoj deklaraciji tokom posjete kineskog predsjednika Đanga Cemina (Jiang Zemin), Japan je izrazio duboko kajanje zbog akcija koje je preduzeo u Kini u Drugom svjetskom ratu.
• 2000. — Bivši predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević je na vanrednom kongresu Socijalističke partije Srbije ponovo izabran za predsjednika partije.
• 2001. — Nepalski kralj Gjanendra objavio je vanredno stanje u zemlji nakon trodnevnih nemira, tokom kojih je ubijeno najmanje sto ljudi, a koje su izazvali pripadnici maoističkog gerilskog pokreta u pokušaju da svrgnu monarhiju sa vlasti.
• 1999. — Potres i tsunami u Vanuatuu.
• 2003. — Posljednji Concordeov let uopće.

.

• 1857. — Ferdinand de Saussure, švicarski lingvist.
• 1901. — Krsto Hegedušić, hrvatski slikar (u. 1975.).
• 1909. — Eugène Ionesco, francusko-rumunjski dramatičar.
• 1929. — Slavko Avsenik, slovenski skladatelj i harmonikaš.
• 1939. — Tina Turner, američka pjevačica.
• 1944. — Celestin Sardelić, bivši hrvatski političar (u. 2009.).
• 1948. — Krešimir Ćosić, hrvatski košarkaš i trener (u. 1995.).
• 1951. — Sulejman Tihić, bošnjački političar.
• 1964. — Vreni Schneider, švicarska alpska skijašica.
• 1965. — Dougray Scott, škotski glumac.
• 1969. — Krunoslav Jurčić, hrvatski nogometaš i trener.
• 1969. — Vadim Khamuttskikh, ruski odbojkaš.
• 1971. — Boris Milivojević, srpski glumac.
• 1980. — Albert Montañés, španjolski tenisač.
• 1985. — Nikola Pokrivač, hrvatski nogometaš.

.

• 1504. — Isabela I, kraljica Kastilje i Španije
• 1855. — Adam Mickiewicz, poljski pjesnik (r. 1798.)
• 1959. — Jean Gremillon, francuski režiser (r. 1902.)
• 1968. — Arnold Zweig, bio je njemački pisac, najpoznatiji po romanima posvećenim Prvom svjetskom ratu (r. 1887.)
• 1970. — Benjamin Oliver Davis, Sr. , prvi afro-američki general u američkoj vojsci (r. 1877.).
• 1972. — Hari Truman, predsjednik SAD-a od 1945 do 1953.
• 2006. — Ana Rukavina, hrvatska novinarka (r. 1977.).
• 2018. — Bernardo Bertolucci, italijanski filmski režiser (r. 1941.).

• Sveti Jovan Zlatousti (Božićne poklade)

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar