1. 1. - U Britaniji stupio na snagu Zakon o starosnim penzijama.
2. 1. - Yuan Shikai smenjen s položaja vicekralja Čilija (region oko Pekinga).
9. 1. - Eskspedicija Ernesta Shackletona stigla na 180 km od Južnog pola.
9. 1. - Trilateralnim ugovorom sa SAD, Kolumbija priznala nezavisnost Paname.
12. 1. - Veleizdajnički proces u Zagrebu: optužnica protiv Adama Pribićevića i 52 druga za "zločin veleizdaje", prema brošuri agenta Đorđa Nastića - državni tužilac Akurti traži smrtne kazne.
14. 1. - Devetorica pristalica Narodne stranke u Podgorici usvojila Privremeni statut Narodnog ustrojstva u borbi za građanske slobode i jednakopravnost u Crnoj Gori - žele da Nikola abdicira u korist prestolonaslednika Danila, na čelu grupe je Nikola Mitrović.
14. 2. - U Acapulcu poginulo 250 ljudi u teatru usled požara od zapaljenog filma.
15 - 24. 2. - Prva Narodna skupština Srba u Otomanskoj carevini održana u Skoplju, donesen statut srpske narodne organizacije.
22. 2. - Američka Velika bela flota završila obilazak oko sveta.
24. 2. (11. 2. po j.k.) - U Srbiji obrazovana koncetraciona vlada Stojana Novakovića sa građanskim stranačkim liderima ("četvorna koalicija").
26. 2. - Turska priznala aneksiju BiH, u zamenu za odštetu i povlačenje austrougarskih garnizona iz Novopazarskog sandžaka.
26. 2. - U Londonu prikazani A Visit to the Seaside i drugi kratki filmovi u procesu Kinemacolor.
26. 2. - Međunarodna opijumska komisija u Šangaju preporučuje zabranu opijuma u nemedicinske svrhe (konvencija potpisana 1912).
28. 2. - Socijalistička partija Amerike proslavila Nacionalni Dan žena.
Mart/Ožujak
2. 3. (17. 2. po j.k.) - Ruska vlada poručuje srpskoj da odustane od teritorijalnih zahteva.
3. 3. - Počinje rasprava u Veleizdajničkom procesu.
4. 3. - William Howard Taft postaje 28. predsednik SAD. Sprovodi politiku "dolarske diplomatije" u Latinskoj Americi i Istočnoj Aziji.
6. 3. (21. 2.) - U Beogradu uhapšena grupa koja je špijunirala za Austriju.
8. 3. - Demonstracije žena u Čikagu, naredne godine će u spomen na ovaj događaj 8. mart postati Dan žena. (?)
10. 3. - Cirkular srpske vlade: pitanje BiH se ostavlja velikim silama.
10. 3. - Potpisan Anglo-sijamski ugovor: Sijamci prepuštaju Britancima neke teritorije na Malajskom poluotoku - Kelantan, Kedah, Tringganu i Perlis.
12. 3. - Zakon o indijskim većima uvećava učešće Indijaca u upravi Britanske Indije; muslimani će dobiti zasebne elektorate.
15. 3. - Otvorena glavna radnja Selfridges u londonskom Oxford streetu.
mart - Pod AU pritiskom, Turska zabranila tranzit kupljenog oružja za Srbiju. Austro-Ugarska pojačava vojne pripreme, organizovani "leteći odredi" protiv gerile.
20. 3. - Glenn Curtiss osnovao sa ortakom prvu firmu za proizvodnju aviona (prethodnica današnje Curtiss-Wright), prva letelica je Curtiss No. 1 Golden Flyer.
23. 3. - Nemačka ultimativno zahteva od Rusije da prizna aneksiju, Austrougarska gomila trupe na srpskoj granici.
25. 3. - Istoričar Heinrich Friedjung u članku u bečkim novinama Neue Freie Presse optužuje na osnovu falsifikovanih dokumenata lidere Hrvatsko-srpske koalicije, poimenično Frana Supila, za veze sa srpskom vladom.
25 - 28. 3. - Pobuna Lude Zmije: sukob između Creekova i belih naseljenika u današnjoj Oklahomi.
26. 3. - Rusija faktički priznala aneksiju Bosne i Hercegovine.
29. 3. - Nemački kancelar von Bülow prvi put upotrebio izraz Nibelungentreue, koncept zajedništva nemačkog i austrougarskog carstva.
31. 3. - Srpska vlada morala dati Austrougarskoj izjavu da će prestati da protestuje zbog Aneksije BiH i voditi prijateljsku politiku - kraj Aneksione krize. Izjava će biti pomenuta u ultimatumu 1914.
14. 4. - Tomaš Masarik stigao u Zagreb povodom Veleizdajničkog procesa (posetiće i Beograd).
14. 4. - Počinje Adanski masakr (ili Kilikijski pogrom) protiv Jermena u toj osmanskoj provinciji.
14. 4. - Osnovana Anglo-Persian Oil Company, predak British Petroleuma.
15. 4. - Statut za autonomnu upravu muslimanskih vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova sankcionisan od cara Franje Josipa - ostvarena muslimanska vjersko-prosvetna autonomija u BiH.
15. 4. - Srpska vlada otkazala sve sporazume sa AU od 1881 (ponovo carinski rat).
27. 4. - Glasanjem parlamenta zbačen sultan Abdul Hamid II, postavljen njegov brat Mehmed V - stoji do 1918. kao figura iza Trojice paša). Bivši sultan poslat u Solun.
Maj/Svibanj
3. 5. - Navodna smrt robinhudovskog sinaloanskog bandita Jesúsa Malverdea oko koga će nastati popularni kult.
7. 5. - U Rimu osnovan Pontifikalni biblijski institut pod upravom jezuita.
7. 5. - Albert Einstein pozvan na novoosnovanu katedru teorijske fizike na Univerzitetu u Zürichu, što on prihvata.
9. 5. - Harrison D. McFaddin patentirao stonu lampu koju prodaje pod nazivom Emeralite, poznatiju kao bankarska lampa.
11. 5. - Završena Nacionalna konvencija koja se dogovorila oko stvaranja saveza četiri britanske kolonije na jugu Afrike (→ Južnoafrička Unija).
3. 6. - Obnova ruske mornarice: zvanični početak radova na četiri drednota klase Gangut: Gangut, Sevastopolj, Poltava i Petropavlovsk (u službi od 1914-15).
6. 6. - Francuzi stavili pod kontrolu Sultanat Ouaddai na severu današnjeg Čada (osnovan 1635).
6. 6. - Kineska carska vlada potpisala Hukuanški zajam sa konzorcijumom britanskih, francuskih i nemačkih banaka za proširenje železničke mreže; SAD je tražila uključenje svojih banaka što je dovelo do kašnjenja sprovedbe - nezadovoljstvo ovim zajmom je bilo faktor za Xinhaisku revoluciju 1911.
6. 6. - Dekret o ukidanju ropstva u Sultanatu Zanzibar.
9. 6. - Kolumbijski predsednik Rafael Reyes napušta položaj i zemlju kako bi se izbegao građanski rat.
10. 6. - Putnički brod RMS Slavonia potonuo pored Azora - poslat je novi signal SOS i svi putnici su spašeni.
11. 6. - Zemljotres u Provansi je najjači zabeleženi u metropolitanskoj Francuskoj, ima 46 žrtava.
14. 6. - Umro brazilski predsednik Afonso Pena, nasleđuje ga potpredsednik Nilo Peçanha (do 1910).
jun - Pobune Albanaca u Albaniji i na Kosovu, počevši od Đakovice - nezadovoljni mladoturskim režimom.
jun - Nadvojvoda Leopold Salvator, generalni inspektor artiljerije, u poseti BiH.
17. 6. - Sastanak nemačkog i ruskog cara u Helsinkiju.
21 - 30. 6. - Prošireni sastanak uredništva časopisa "Proletarij" u Parizu, boljševička mini-konferencija: Lenjin je pobedio Aleksandra Bogdanova, lidera frakcije otzovista, protivnika učešća u Dumi.
29. 6. - Osnovana Socijaldemokratska stranka BiH (list "Glas slobode" izlazi od aprila).
29. 6. - Sufražetkinje protestuju ispred Parlamenta u Londonu, Emmeline Pankhurst udarila policajca a ostale razbijaju prozore.
Jul/Juli/Srpanj
1. 7. - Indijski student Madan Lal Dhingra ubio u Londonu Curzona Wylliea, pomoćnika državnog sekretara za Britansku Indiju.
1. 7. - U SAD stupio na snagu Copyright Act, prevaziđen 1976.
2. 7. - Miting u Parizu protiv Veleizdajničkog procesa u Zagrebu.
2. 7. - Fritz Haber demonstrirao sa asistentom Robertom Le Rossignolom Haber-Boschov proces za dobijanje amonijaka - Carl Bosch iz BASF-a ga dogodine prilagođava industrijskim razmerama.
4. 7. - Porinut francuski poludrednot Danton, prvi sa gasnom turbinom (u službi 1911-17).
5. 7. - Marion Wallace Dunlop je prva engleska sifražetkinja koja štrajkuje glađu.
12. 7. - Kongres SAD poslao na ratifikaciju Šesnaesti amandman, koji mu daje pravo na uzimanje poreza na prihod (izvršeno 1913).
18. 7. - Na motociklističkoj trci u Berlinu jedan učesnik uleteo u gledalište i eksplodirao mu rezervoar sa gorivom - devet mrtvih, preko 40 povređenih (Rennbahnkatastrophe).
19. 7. - Otvoren Hudson Terminal u Njujorku, metro-stanica sa dve poslovne kule (srušene 1971-72. radi gradnje Svjetskog trgovačkog centra).
23. 7. - Alliott Verdon Roe pilotirao prvim britanskim avionom (dogodine osnovao firmu Avro).
24. 7. - Nakon odstupanja Georgesa Clemenceaua, Aristide Briand prvi put postaje francuski premijer - formirao je 11 vlada u šest perioda 1909–11, 1913, 1915–17, 1921–22, 1925–26. i 1929.
25. 7. - Louis Blériot preleteo za 36 minuta preko La Manša.
25. 7. - 2. 8. - "Tragična sedmica" - sukob španske vojske sa radnicima u Barseloni i Kataloniji, koji su se pobunili zbog regrutacije za Rifski rat - stotine mrtvih.
27. 7. - Drugi rifski rat, ili Meliljski rat, u severnom Maroku: "Katastrofa u Vučijoj klisuri", rifski pobunjenici ubili 153 Španca.
27 - 29. 7. - Nestanak australijskog putničkog broda SS Waratah na liniji Durban - Cape Town sa 211 osoba.
30. 7. - Jak zemljotres pogađa meksičku državu Guerrero.
31. 7. - Šiitski klerik šejh Fazlolah Nuri obešen u Teheranu zbog neprijateljstva prema ustavnim vlastima.
ljeto - Hrvatski katolički pokret: na splitskome đačkom kongresu zaključeno je da se osnuje Hrvatski katolički đački savez.
Avgust/August/Kolovoz
1. 8. - Osnovana Dubrovačka Matica srpska.
2. 8. - Aeronautička divizija Signalnog korpusa Armije SAD prihvatila modifikovani Wright Model A od braće, nakon rigoroznih testiranja - prvi američki vojni avion slupan u novembru.
5. 8. - Payne–Aldrichov zakon o carini povećava neke stope u SAD - vodi rascepu među republikancima na Progresivce i Staru gardu.
7. 8. - Alice Huyler Ramsey stigla u San Francisco nakon 59 dana putovanja automobilom iz New Yorka.
avgust - Sukob turske vojske i narodnog skupa kod Đurđevih stupova (kod Berana?), dvojica građana ubijena, oni koji su prisustvovali skupu označeni kao odmetnici.
avgust - Boljševici-vperedisti (Bogdanov, Bazarov, Lunačarski) otvorili partijsku školu na Capriju u domu Maksima Gorkog - radi do decembra.
16. 8. - Otomanizam: u Osmanskom carstvu donet Zakon o udruženjima, ubačen u ustav pet dana kasnije - zabranjena politička udruženja po nacionalnoj ili drugoj komunalnoj osnovi.
21. 8. - Osmanska skupština izmenila ustav tako da su veliki vezir, ministri, pa čak i sultan odgovorni Parlamentu.
28. 8. - Gudiski puč u Atini: tajna Vojna liga Nikolaosa Zorbasa zbacila premijera Rallisa, kasnije će dovesti Elefteriosa Venizelosa u nacionalnu politiku.
4. 9. - Konvencija o Gandou: Japan priznaje Kini suverenitet nad područjem Jiandao (na korejskom Gando) u zamenu za ekskluzivna železnička prava u Mandžuriji.
8. 9. - Potpisan ugovor između Brazila i Perua o granici brazilske države Acre.
10/11. 9. - "Kolašinska afera": potporučnik Petar Đinović, nakon hapšenja nekoliko opozicionara, naredio svojoj četi u Barama Kraljskim (Vasojevići) da zauzme vojni magacin, ali ovi to nisu poslušali (rasturen pokret iz januara).
12. 9. - Fritz Hofmann prijavio patent za prvu sintetičku gumu, koju on zove "buna".
septembar - Porta dozvolila francuskim inženjerima da izvide trasu Jadranske železnice (preko Kosova i sev. Albanije) ali nailaze na otpor lokalnih Albanaca, koji su već u pobuni protiv vlasti.
jesen - Srbija u Francuskoj zaključila zajam od 150 miliona franaka za naoružanje i zamišljenu Jadransku železnicu.
septembar - Počela regrutacija na crnogorskoj granici za tursku vojsku (mladoturski zakon regrutuje i hrišćane) - česta izbegavanja.
14-16. 9. - Hinko Hinković iznosi odbranu braće Pribićević (zbog govora osuđen na 6 meseci).
20. 9. - Britanski parlament doneo Zakon o Južnoj Africi - dogodine će biti formirana Južnoafrička Unija.
21. 9. - Frederick Cook svečano dočekan u Njujorku jer je navodno prošle godine stigao na Severni pol - ranije tokom meseca je stigla vest i o Pearyjevom navodnom dostignuću, u decembru će biti presuđeno u njegovu korist.
21 - 22. 9. - Prva jugoslovenska socijalistička konferencija u Ljubljani, tu su socijaldemokratske stranke iz Slovenije, Hrvatske i BiH.
10. 10. - Juan José Estrada pokreće pobunu u Nikaragvi protiv predsednika Zelaye.
11. 10. - Sedamnaest evropskih zemalja u Parizu potpisalo Međunarodnu konvenciju o saobraćaju automobila: ustanovljena su pravila, neki znakovi i oznake za zemlje, npr. A - Austrija, H - Mađarska, MN - Crna Gora, SB - Srbija.
12. 10. - U Barseloni pogubljen profesor i anarhista Francesc Ferrer i Guàrdia - neredi ispred španskih ambasada u nekim zemljama.
13. 10. - Gothardska konvencija o eksploataciji železničkog tunela Gothard: Nemci i Italijani mogu besplatno prevoziti robu kroz Švajcarsku, u kojoj, iz straha od ugrožavanja suvereniteta, dolazi do inicijative da se značajniji međunarodni ugovori iznose na referendum.
oktobar - Kupljenje oružja u Pljevaljskom sandžaku, samo od Srba, uz nasilje.
16. 10. - Istorijski prvi sastanak predsednika SAD i Meksika, Tafta i Díaza - podrška Diazu pred izbore naredne godine.
17. 10. - Vladimir Aleksić pokušao da poleti iznad Pančeva.
23. 10. (10. 10. po j.k.) - Luka Bar otvorena kao slobodno pristanište, nakon što je izgrađen novi lukobran.
24. 10. - Nova vlada u Srbiji: Nikola Pašić na čelu koalicije sa samostalnim radikalima (do 1911).
24. 10. - Italijansko-ruski sporazum iz Racconigija - protiv austrougarske dominacije nad Balkanom.
25. 10. - Bugarski vladar Ferdinand u poseti Srbiji.
14. 11. - Veliki vojni sud u Kolašinu doneo presudu opozicionarima - 103 osude, od čega 11 na smrt (šest u odsustvu, izvršeno 29. 11.) - novo zahlađenje sa Srbijom.
14. 11. - Anarhista Simón Radowitzky ubio represivnog šefa argentinske policije Ramóna Lorenza Falcóna, dolazi do napada na imigrante, Jevreje i radničke organizatore.
14. 11. - Marguerite Steinheil, Femme du monde, oslobođena nakon senzacionalnog suđenja od optužbe da je ubila muža i svekrvu.
14. 11. - Sudar francuskog broda La Seyne i britanskog Onda blizu Singapura, 101 žrtva.
novembar - Prestolonaslednik Franjo Ferdinand u poseti Nemačkoj - domaćini predlažu tajnu vojnu konvenciju Austrougarske, Rumunije i Turske protiv Rusije.
18. 11. - Dva američka ratna broda poslana u Nikaragvu nakon što je diktator José Santos Zelaya ubio 500 revolucionera, među kojima su bila dva Amerikanca.
22. 11. - Clara Lemlich pokreće štrajk žena u njujorškoj tekstilnoj industriji - uspešno okončan sledećeg marta.
23. 11. - Kineski princ Čun, namjesnik svom trogodišnjem sinu Pu Yiu, pokušao je učvrstiti svoju moć novom podjelom guvernerskih mjesta u pokrajinama.
25. 11. - Prvi let Edvarda Rusjana, u Gorici - prvi let južnog Slovena.
29. 11. - Britanci počinju gradnju HMS Orion, prvog "superdrednota", s jačim topovima i oklopom. U zemlji je ranije tokom godine vladala Naval Scare, strah od ekspanzije nemačke mornarice.
30. 11. - Britanski Dom lordova odbacio tzv. Narodni budžet, koji je Donji dom ranije usvojio - sledi ustavna kriza, dvoje izbora sledeće godine i Zakon o parlamentu iz 1911. koji redukuje ovlašćenja Doma lordova.
Decembar/Prosinac
1. 12. - U Elbasanu osnovana učiteljska škola, osnova univerziteta.
9 - 22. 12. - Fridjungov proces - utvrđena lažnost dokumenata korišćenih u Veleizdajničkom procesu, smene u austrougarskom ministarstvu spoljnih poslova.
10. 12. - Izašao poslednji broj "Šabačke čivije", lista za šalu, zabavu i satiru (izlazio od 1906).
decembar - Slavoljub Penkala patentirao vazdušni jastuk i avion (izrađen sledeće godine).
17. 12. - José Santos Zelaya se povukao s čela Nikaragve pod pritiskom pobune i američke intervencije; naslednik José Madriz će se povući iz istih razloga sledećeg avgusta.
23. 12. - Umro kralj Belgijanaca Leopold II, nasleđuje ga sinovac Albert I (do 1934).
25. 12. ? - Dalaj Lama XIII se vratio u Lhasu posle pet godina, osnovao je Biro za inostrane odnose, pokušava da se osamostali od Kine, na šta ovi ubrzo odgovaraju intervencijom.
25. 12. - Brazilski inženjerijski major Cândido Rondon završio šestomesečnu ekspediciju u zapadnoj Amazoniji.
Kroz godinu
Srebrni crnogorski perper, kovanice od 1 i 5 perpera.
U Crnoj Gori donesen Zakon o parohijskom sveštenstvu - sveštenici će dobijati plate od države.
Izgrađena Novosadska sinagoga.
Izgrađena AEG-ova fabrika turbina.
Nemačka država Pruska uvodi ograničenja za strane radnike i obavezne legitimacije - mera protiv "polonizacije".
U Njujorku podignut Metropolitan Life Insurance Company Tower, sa 213 m i 50 spratova najviša zgrada na svetu do 1913.
Bankar i filantrop Albert Kahn započinje projekt Arhiv planete - do 1931. biće snimljeno 72.000 kolor, autohromnih, fotografija i 183.000 metara filma.
Mir: Auguste Beernaert i Paul Henri Benjamin Balluet d'Estournelles de Constant (rad u Stalnom sudu arbitracije)
Reference
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article 1909, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses. ®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.