2. 11.

2. novembra/studenog (2. 11.) je 306. dan godine po gregorijanskom kalendaru (307. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 59 dana.

• 1642. — Šveđani su u drugoj bici kod Brajtenfelda u Tridesetogodišnjem ratu pobjedili austrijske carske trupe pod nadvojvodom Leopoldom, koji je izgubio najmanje 10.000 ljudi.
• 1687. — U pobuni janjičara u Carigradu zbačen je sa vlasti turski sultan Muhamed IV, a na prijesto je došao njegov mlađi brat Sulejman III.
• 1721. — Poslije ratova protiv Otomanskog carstva i Švedske kojima je učvrstio Rusiju na Crnom moru i Baltiku, Petar Veliki proglašen carem cijele Rusije.
• 1755. — Rođena francuska kraljica Marija Antoaneta, žena Luja XVI, ćerka austrijske carice Marije Terezije. Omražena u narodu kojem je poručila: "Ako nemate hljeba, jedite kolače", optužena tokom Francuske revolucije da je tajnim vezama sa bečkim dvorom izdala Francusku, pogubljena je na giljotini 1793.
• 1766. — Rođen austrijski vojskovođa mađarskog porijekla feldmaršal Johan Jozef Radecki, vojni reformator i nacionalni heroj koji je više od pola vijeka predvodio austrijske trupe.
• 1785. — Londonski proizvođač kočija Lionel Lukin patentirao je prvi čamac za spašavanje.
• 1789. — oduzimanje crkvene imovine od Francuske države.
• 1789. — U Francuskoj konfiskovana imovina katoličke crkve, što je bio prvi težak udarac katoličkoj crkvi u njenoj istoriji.
• 1815. — Rođen engleski matematičar Džordž Bul, osnivač simboličke logike i "Bulove algebre", koja je imala presudan značaj za razvoj kompjutera. Značajni su njegovi radovi "Istraživanje zakona mišljenja" i "Matematička analiza logike".
• 1841. — Revoltirani britanskom okupacijom Kabula, Afganistanci su masakrirali 24 britanska oficira, što je izazvalo drugi Afganistanski rat.
• 1906. — Rođen Lukino Viskonti, jedan od najznačajnijih italijanskih filmskih režisera, koji je filmom "Zemlja drhti" (1948) označio početak italijanskog neorealizma ("Bijele noći", "Roko i njegova braća", "Gepard", "Sumrak bogova", "Smrt u Veneciji", "Nevino").
• 1914. — Rusija, Velika Britanija i Francuska su objavile rat Turskoj.
• 1917. — objavljena Deklaracija Balfoura koja je predviđala stvaranje jevrejske države u budućnosti.
• 1917. — Britanski ministar inostranih poslova Artur Džejms Balfur objavio je Deklaraciju, poznatu kao Balfurova deklaracija, o osnivanju jevrejske države u Palestini.
• 1920. — U SAD-u je nastala prva društvena radio stanica.
• 1930. — Haile Selasije I krunisan za cara Etiopije.
• 1938. — Mađarska anektirala južnu Slovačku, priključivši se rasparčavanju Čehoslovačke nakon potpisivanja Minhenskog sporazuma u septembru.
• 1941. — Započeo bratoubilački rat u Jugoslaviji.
• 1949. — za vreme konferencije okruglog stola priznata je nezavisnost Indonezije.
• 1950. — Umro engleski dramski pisac, novinar i kritičar irskog porijekla Džordž Bernard Šo. Književnu karijeru počeo je pisanjem romana i pozorišnih kritika, a proslavio se mnogobrojnim pozorišnim djelima. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1925. ("Kandida", "Zanat gospođe Voren", "Major Barbara", "Pigmalion").
• 1953. — Pakistanski parlament proglasio Islamsku Republiku Pakistan.
• 1956. — Mađarska vlada odbacila članstvo u Varšavskom paktu i zatražila pomoć UN-a zbog napada sovjetskih trupa; SSSR stavio veto u Savjetu bezbjednosti UN-a na zahtjev zapadnih sila da se razmotri kriza u Mađarskoj.
• 1963. — U vojnom udaru u Južnom Vijetnamu ubijeni su predsjednik Ngo Din Dijem i njegov brat Ngo Din Nu.
• 1964. — U Saudijskoj Arabiji svrgnut kralj Saud, a za novog kralja proglašen je princ Fejsal.
• 1978. — Dvojica sovjetskih kosmonauta Jurij Romanenko i Georgij Grečko vratila su se na Zemlju sa svemirske stanice Saljut 6 nakon 139 dana i 14 časova, što je bio novi rekord boravka u vasioni.
• 1988. — Na Internetu se po prvi put u istoriji javio virus.
• 1994. — Više od 430 ljudi poginulo je u požaru poslije eksplozije u velikom skladištu nafte blizu jednog sela u južnom Egiptu.
• 1995. — Vrhovni sud Argentine donio odluku o ekstradiciji nacističkog oficira Eriha Pribkea Italiji, gdje je optužen za ratne zločine tokom Drugog svjetskog rata. Izručen je Italiji, gdje je 1998. osuđen na doživotnu kaznu, koja je 2003. preinačena u kućni pritvor zbog njegovog zdravstvenog stanja. Umro 11. 10. 2013. u Rimu, u 101. godini.
• 1998. — Uragan Mič, koji je harao kroz Centralnu Ameriku sedam dana, izazvao je ogromna razaranja, posebno u Hondurasu i Nikaragvi, a najmanje 9.000 ljudi je poginulo.
• 1999. — Crna Gora uvela njemačku marku kao paralelnu valutu uz jugoslovenski dinar.
• 2001. — Haški tribunal osudio petoricu bosanskih Srba na višegodišnje kazne zatvora za ubijanje i mučenje bošnjačkih i hrvatskih civila u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje kod Prijedora. Bivši policijci iz Prijedora Zoran Žigić osuđen je na 25 godina zatvora, komandant smjene u logoru Omarska Mlađo Radić na 20, dok su Miroslav Kvočka, Dragoljub Prcać i Milojica Kos osuđeni na zatvorske kazne od pet do sedam godina.
• 2001. — Poslije više od pola vijeka u škole u Srbiji ponovo je uvedena vjeronauka.
• 2003. — Svećenik Kenon V. Džin Robinson imenovan je za biskupa američke Episkopalne crkve. On je prvi svećenik koji je javno priznao da je homoseksualac.
• 2003. — Umrla Kristabel Bilenberg (94), britanska književnica, autorka knjige "Prošlost sam ja", memoara o opstanku u nacističkoj Njemačkoj.
• 2004. — Džordž V. Buš pobedio na izborima za predsednika Sjedinjenih Američkih Država protiv demokrate Džon Kerija.
• 2004. — Na predsjedničkim izborima u SAD-u ponovo je izabran republikanac Džordž Buš.
• 2004. — Umro šeik Zajed Ben al Nahajan (90), osnivač i istorijski lider Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je tom zemljom vladao od 1971. godine.
• 2004. — Holandski filmski režišer i kolumnista Teo van Gog, praunuk slikara Vinseta van Goga, ubijen je u Amsterdamu. Njega je ubodima noža usmrtio jedan Marokanac koji je kasnije uhapšen. Teo van Gog je snimio film o zlostavljanju žena u islamskim zemljama.
• 2007. — Umro čuveni ruski koreograf i rukovodilac Državnog akademskog ansambla narodnih igara Igor Mojsejev. Dobitnik je brojnih sovjetskih odlikovanja ali i nekih zemalja svijeta, među kojima je i medalja Mocarta kojom ga je odlikovao UNESCO.

.

• 1667. — Jakub Ludvig Sobieski, poljski kraljević (u. 1737).
• 1755. — Maria Antoniet, kraljica Francuske (u. 1793).
• 1766. — Josef Radetzky, austrijski feldmaršal (u. 1858.).
• 1777. — Alojzi Fortunat Žulkovski, poljski glumac (u. 1858).
• 1795. — James Knox Polk, američki političar, jedanaesti predsjednik SAD-a.
• 1815. — George Boole, engleski matematičar i filozof (u. 1864).
• 1844. — Mehmed V., turski sultan (u. 1918).
• 1861. — Mauris Blondel, francuski filozof (u. 1949).
• 1861. — Grigorij Lavov, revolucionarni premijer Rusije (u. 1925).
• 1865. — Warren Harding, predsednik SAD (u. 1923).
• 1868. — Jokojama Taikan, Japanski slikar(u. 1958).
• 1879. — Valeri Slavek, poljski političar, trostruki premijer poljske (u. 1939).
• 1888. — Branimir Petrović, hrvatski slikar (u. 1957).
• 1890. — Moa Martinson, švedska spisateljica (u. 1964).
• 1906. — Luchino Visconti, italijanski filmski reditelj (u. 1976).
• 1911. — Odisejas Elitis, grčki pesnik (u. 1996).
• 1913. — Brut Lankoster, američki glumac (u. 1994).
• 1923. — Cesare Rubini, talijanski košarkaški trener i vaterpolist (u. 2011.).
• 1932. — Melvin Schwartz, američki fizičar (u. 2006.).
• 1934. — Ken Rosewall, bivši australijski amaterski i profesionalni teniski prvak.
• 1941. — Ježi Osiatinjski, poljski političar.
• 1946. — Đuzepe Sinopoli , italijanski dirigent i kompozitor (u. 2001).
• 1946. — Alan Jones , australski športski automobilist.
• 1954. — Zoran Simović, bivši jugoslovenski nogometni vratar i nogometaš Hajduka.
• 1959. — Said Aouita, marokanski atletičar.
• 1959. — Damir Škaro, hrvatski boksač i političar.
• 1961. — k.d. lang, kanadska muzičarka.
• 1962. — David Brock, američki politički novinar.
• 1963. — Snježana Banović, hrvatska kazališna redateljica.
• 1963. — Borut Pahor, slovenski ljevičarski političar i bivši premijer Slovenije.
• 1966. — Dubravko Šimenc, hrvatski vaterpolist.
• 1966. — David Schwimmer, američki glumac.
• 1967. — Zvonimir Soldo, hrvatski nogometaš i nogometni trener.
• 1973. — Samir Barać, hrvatski vaterpolist.
• 1974. — Nelly, američki pjevač i reper.
• 1976. — Thierry Omeyer, francuski rukometni vratar.
• 1977. — Randy Harrison, američki glumac.
• 1981. — Ivan Herceg, hrvatski filmski, televizijski i kazališni glumac.
• 1988. — Julia Görges, njemačka teniserka.
• 1989. — Stevan Jovetić, crnogorski nogometaš.

.

• 1469. — Piero di Cosimo de' Medici, talijanski plemić (r. oko 1416).
• 1802. — Charles Leclerc, francuski general (r. 1772).
• 1887. — Alfred Domet, engleski pesnik, novozelandski političar (r. 1811).
• 1887. — Jenny Lind, švedska operna pjevačica (r. 1820).
• 1905. — Albert von Kuliker, švajcarski anatomista, istoričar i embriolog (r. 1817).
• 1942. — Hakushū Kitahara, japanski pesnik (r. 1885).
• 1950. — Džordž Bernard Šo, Britanski dramaturg, kritičar i publicista (r. 1856).
• 1960. — Dimitri Mitropoulus, grčki dirigent (r. 1896).
• 1963. — Ngo Dinh Diem, predsednik Južnog Vijetnama (r. 1901).
• 1966. — Peter Debije, holandski fizičar i hemičar, nosilac nobelove nagrade iz 1936 godine (r. 1884).
• 1975. — Pier Paolo Pasolini, italijanski pisac i režiser (r. 1922).
• 1977. — Hans Erich Nossack, nemački pisac (r. 1901).
• 1987. — Anka Krizmanić, hrvatska slikarica i grafičarka (r. 1896.).
• 1992. — Jerko Fućak, hrvatski teolog, bibličar, franjevac (r. 1932.).
• 2013. — Zlatko Crnković, hrvatski prevoditelj i književnik (r. 1931.).
• 2014. — Veljko Kadijević, general armije JNA. (r. 1925).
• 2015. — Miroslav Poljak (Žmega), hrvatski je vaterpolist, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Mexicu 1968. godine (r. 1944.).

.

• Zadušnice.

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar