1. 1. - UN-ovim primirjem okončan Prvi indijsko-pakistanski rat: Kašmir je podeljen Linijom primirja (kasnije Linija kontrole), Indija je zadržala buduću državu Jammu i Kashmir (rasformirana 2019), Pakistan ima Azad Kašmir i Gilgit-Baltistan.
2. 1. - Prvi arapsko-izraelski rat - izraelska operacija Horev: Izraelci se povlače sa Sinaja; hteli su zauzeti Al-Ariš kako bi odsekli Gazu ali moraju odustati zbog diplomatskog pritiska.
3 - 8. 1. - Bitka kod Rafe je poslednji veći izraelsko-egipatski okršaj u ovom ratu.
5. 1. - Američki predsednik Truman izlaže ambiciozni zakonodavni program Fair Deal, produžetak New Deal-a.
7. 1. - Proglašeno primirje na egipatsko-izraelskom ratištu, pošto su Egipćani opkoljeni. Izraelci oborili pet britanskih izviđačkih aviona kod Rafe, na šta ovi šalju trupe u Akabu.
5 - 8. 1. - Na konferenciji u Moskvi osnovan Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć (COMECON ili SEV - objavljeno 25. 1.); osnivačice: SSSR, Bugarska, Čehoslovačka, Mađarska, Poljska i Rumunija, Albanija se pridružila mesec dana kasnije a Istočna Nemačka1950 (učešće Jugoslavije uslovljeno odricanjem "neprijateljske politike prema SSSR i zemljama narodne demokratije").
10. 1. - Kineski građanski rat: završena Huaihaiska kampanja, komunisti su zavladali severno od Yangzea, pao je Xuzhou u kome se nalazio jedan nacionalistički štab.
13. 1. - Nakon glasine da je ubijen crni dečak, u Durbanu u Južnoj Africi dolazi do antiindijskog pogroma - za dva dana je stradalo 142 ljudi, 40.000 Indusa je pobeglo.
15. 1. - Kineski rat, Pingjinska kampanja: komunisti zauzeli Tianjin.
januar - FNRJ izvozi bakar u SAD, kako bi uspostavila kredit od 15 miliona dolara za mašineriju i dr.
januar - U Burmi počinje Karenski konflikt, koji traje i danas.
20. 1. - Druga inauguracija predsednika Trumana, prva prenošena preko televizije.
21. 1. - Poljska: Vladislav Gomulka smenjen s ministarskih položaja.
21. 1. - Dean Acheson je državni sekretar SAD nakon Georgea Marshalla (do 1953).
21. 1. - Chiang Kai-shek je prinuđen na ostavku zbog poraza, v.d. predsednik Republike Kine je Li Zongren (do 1950). Nacionalistička vlada ovih dana prelazi iz Nankinga u Kanton.
25. 1. - Izbori za Ustavotvornu skupštinu u Izraelu, prvi Knesset se sastaje 14. februara.
26. 1. - Prva svetlost Haleovog teleskopa u kalifornijskoj Zvjezdarnici Mount Palomar: sa 200 inča (5,1 m) to je najveći teleskop do 1976.
27. 1. - Kineski parobrod Taiping, koji je prevozio izbeglice na Tajvan, potonuo nakon sudara s drugim brodom, stradalo je oko 1.500 ljudi.
27. 1. - Ustoličen vaseljenski patrijarh Atinagora (do 1972).
28. 1. - Rezolucija 67 SB UN traži stvaranje federativne Indonezije, kojoj bi Holandija prenela suverenitet do jula 1950.
30. 1. - Sovjetska "mirovna ofanziva": Staljin predlaže sastanak sa Trumanom u Evropi radi sporazuma o svetskim problemima.
30. 1. - Nestabilnost u Paragvaju: izabrani predsednik Juan Natalicio González je zbačen nakon pet meseci, slede gen. Raimundo Rolón (do februara), Felipe Molas López (do septembra) i Federico Chávez (do 1954).
za jačanje zadružnog i državnog sektora u poljoprivredi (kolektivizacija poljoprivrede);
realniji planski ciljevi u Petoletci - gradnja samo ključnih objekata, mnogi pomereni u BiH.
januar - Grčki građanski rat: Markos Vafijadis, jedan od lidera komunista, optužen za "titoizam" i smenjen. Vrhovni komandant monarhističke vojske je ponovo Aleksandros Papagos.
Februar/Veljača
1. 2. - Nakon vojne uprave, zapadni Jerusalim je uključen u izraelsku državu.
3. 2. - FNRJ i Italija potpisale sporazum o otvaranju granica.
4. 2. - Iranski šah Mohamed Reza Pahlavi je lakše povređen u atentatu, za koji je okrivljena i zabranjena komunistička partija Tudeh.
8. 2. - Komunističke vlasti osudile mađarskog primasa Mindszentyja na doživotni zatvor (oslobođen u revoluciji 1956, u američkoj ambasadi do 1971, zatim u bečkom egzilu).
februar - U Ljubljani održana prva izložba Saveza likovnih umetnika Jugoslavije, preneta u Zagreb (mart-april) i Beograd (april-maj).
februar? - Bugarska odbacila Bledske sporazume iz 1947 sa Jugoslavijom, ima pretenzije na Makedoniju.
18. 2. - Odluka američkog predsednika Trumana o tajnoj politici održavanja Tita (keeping Tito affloat - titoizam kao "erozivna i dezintegraciona snaga... unutar sovjetske sfere").
22 i 26. 2. - Lideri Francuske KP Maurice Thorez i KP Italije Palmiro Togliatti, izjavljuju da će pomagati sovjetsku vojsku ako bi ova stigla u njihove zemlje u "gonjenju agresora". Slične izjave daju i druge KP.
24. 2. - Na Rodosu potpisano egipatsko-izraelsko primirje: Egipćani se mogu povući iz Faludžanskog džepa, zadržavaju ono što postaje Pojas Gaze (do 1967).
24. 2. - FNRJ napustila zahtev za većim komadom austrijske teritorije i 150 miliona dolara, traži izmenu granice i slovenačku autonomiju. (NYT)
27. 2. - Bivši tajlandski premijer Pridi Phanomyong se pokušao vratiti na vlast uz pomoć kopnene vojske ali pokušaj je sprečila mornarica.
28. 2. - U Beogradu osnovan Vukov i Dositejev muzej.
28. 2. - U Beogradu se održava Prva Savezna Konferencija seljaka-zadrugara.
Mart/Ožujak
1. 3. - Proglašen Emirat Kirenaika na čelu sa sanusijskim poglavarom Idrisom (kralj Libije od 1951).
1. 3. - Indonežanska nacionalna revolucija, "Opšta ofanziva 1. marta": indonežanski nacionalisti su nakratko zauzeli Yogyakartu.
26. 2. - 2. 3. - Supertvrđava B-50 Lucky Lady II završila prvi avionski let oko sveta bez sletanja (sa četiri dopune goriva): 37.742 km za 94 sata.
2. 3. - Eksproprijacija imanja većih od 50 ha u Rumuniji, praćena kolektivizacijom poljoprivrede (završena 1962).
2. 3. - Grčki komunistički pobunjenici pozivaju na osamostaljenje Makedonije (održana konferencija 31. marta, u junu će demantovati da žele separatizam). (NYT)
4. 3. - Andrej Višinski je ministar ino. poslova SSSR umesto Molotova (do 1953).
5 - 10. 3. - Prvi arapsko-izraelski rat se okončava Operacijom Uvda ("Činjenica"): izraelske snage su zauzevši južni Negev, za koga su Jordanci tvrdili da ga drže, izbili na Crveno more na mestu kasnijeg Eilata.
13. 3. - Južnokorejska vojska pokreće kampanju iskorenjivanja preostalih komunističkih pobunjenika na južnom ostrvu Ćeđu, što je učinjeno do maja. Tokom ove kampanje je ubijeno još oko 4.000 gerilaca i civila, ukupno u sukobu je bilo 15 - 30.000 žrtava.
15. 3. - FNRJ I MPEA postigli sporazum o uvozu 25 američkih filmova sledeće godine. Olakšana potrošačka ograničenja: više odeće i obuće. (NYT)
16. 3. - Argentina je dobila novi ustav, sa garancijom radničkih i socijalnih prava. Juan Perón ima mogućnost za još jedan šestogodišnji mandat od 1952. (zbačen je 1955).
30. 3. - Prvi sirijski predsednik Shukri al-Quwatli je zbačen vojnim udarom generala Husnija al-Za'ima, što je bio prvi posleratni vojni udar na Bliskom istoku i prvi od tri ove godine u Siriji.
30. 3. - Osnovana indijska država Radžastan, pridružuju joj se kneževske države Jaipur, Bikaner, Jodhpur i Jaisalmer.
31. 3. - RCA Victor je izdao "singlicu", ploču od 7 inča na 45 obrtaja - trebalo je da zameni stare ploče na 78 obrtaja ali konkurent je LP-jevima na 33⅓ koje je prošle godine izbacila Columbia Records.
3. 4. - Primirje između Izraela i Transjordana: korekcije linija, Transjordan zadržava Istočni Jerusalim (do 1967).
4. 4. - U Vašingtonu potpisan Severnoatlantski ugovor, čime je osnovan NATO.
9. 4. - Treći kongres Narodnog fronta Jugoslavije.
9. 4. - Međunarodni sud pravde je donio prvu odluku, povodom incidenta u Krfskom kanalu: NR Albanija je odgovorna za oštećenje dva britanska ratna broda 1946.
13. 4. - Izrečene presude u tzv. Ministarskom suđenju u Nirnbergu, 19 od 21 zvaničnika nacističke vlade su osuđeni na zatvorske kazne. Edmund Veesenmayer osuđen na 20 godina, pušten 1951.
april - Operacija Peristera: uništene su komunističke snage na Peloponezu.
15 - 16. 4. - Berlinska blokada, Uskršnja parada: saveznici prevoze 12.941 tonu uglja u 1.383 leta tokom 24 sata. Sovjeti su izrazili spremnost da okončaju blokadu.
18. 4. - Stupio na snagu Akt o Republici Irskoj, čime je ova zemlja raskinula veze sa britanskom krunom.
20. 4. - Počinje komunistička ofanziva na Jangceu, pošto su nacionalisti odbili predaju. Incident na Jangceu: britanski brod HMS Amethyst se nasukao pod granatiranjem kineske komunističke armije (pobegli su im krajem jula).
20 - 25. 4. - "Svetski kongres pristalica mira" se održava u Parizu, odn. Pragu za istočne delegate koji nisu dobili vizu za Francusku (→ Svetski savet mira).
23. 4. - Kineske komunističke snage zauzele Nanking, nacionalistička vlada se povlači u Kanton.
23. 4. - Samo pet dana nakon početka, gradnja supernosača aviona USS United States je otkazana zbog rezanja budžeta. Dolazi do "pobune admirala" (mornarica će 1955. dobiti supernosač USS Forrestal).
24. 4. - Završena Taiyuanska kampanja: kineski komunisti zauzeli glavni grad Shanxija, na severu uže Kine. Yan Xishan je gospodario ovom provincijom još od 1911, njegov rođak Liang Huazhi je zapalio zatvor pun komunista i izvršio samoubistvo, kao i stotine drugih zvaničnika.
28. 4. - Bivša filipinska prva dama Aurora Quezon ubijena, zajedno sa kćerkom i još 10 ljudi, na putu da otvori bolnicu posvećenu njenom pokojnom mužu.
28. 4. - Londonska deklaracija o ostanku Indije u Komonveltu nacija uprkos budućeg uvođenja republike.
april - 11.845 grčke dece u domovima u Jugoslaviji i još 3347 sa izbeglim grčkim porodicama; od istočnih zemalja, Jugoslavija jedina voljna da ispoštuje rezoluciju UN o njihovom povratku u Grčku.
20. 5. - U SAD osnovana Sigurnosna agencija oružanih snaga (kasnija Agencija za nacionalnu sigurnost - NSA).
20. 5. - Ratno stanje na Tajvanu, traje do 1987.
22. 5. - James Forrestal, donedavni sekretar odbrane SAD, izvršio samoubistvo (što neki smatraju sumnjivim).
22. 5. - Karenski konflikt: vladine trupe povratile Insein, odakle su Kareni nameravali zauzeti Rangun.
23. 5. - Proglašenjem Osnovnog zakona, ustava, u Bonu nastaje Savezna Republika Nemačka (zapadna), na prostoru američke, britanske i francuske okupacione zone. Saarland se priključuje 1957. a Istočna Nemačka 1990.
23. 5. - 20. 6. - Šesti sastanak Saveta inostranih ministara: potvrđene austrijske granice iz 1938, predviđa se poštovanje prava slovenačke i hrvatske manjine.
25. 5. - Puštena u rad prva fabrika penicilina u Jugoslaviji (Galenika), čime postaje četvrta zemlja na svetu koja proizvodi penicilin.
27. 5. - Komunisti zauzeli Šangaj, tada najveći grad Kine.
30. 5. - Uhapšen mađarski ministar ino. poslova, i raniji ministar unut. poslova, László Rajk (objavljeno 18. 6.).
30. 5. - Jugoslovenska komisija za restituciju ukradene imovine proterana iz Mađarske - ovih dana ima dosta graničnih incidenata. (NYT)
12 - 19. 6. - Izbori u anglo-američkoj zoni Trsta - slab uspjeh za projugoslavenske komuniste (2% u gradu i 10% u okolini), saveznička uprava je pomagala kršćanske demokrate.
14. 6. - Rezus makaki Albert II na američkoj raketi V-2 prvi je primat u svemiru (nije preživeo).
jun - Poleteo prvi prototip domaćeg elisnog lovca-bombardera Ikarus S-49, u naoružanju Ratnog vazduhoplovstva od 1950.
jun - Počinje izraelska Operacija Leteći ćilim, tj. Na krilima orlova: do septembra 1950. je prevezeno 49.000 Jevreja iz Jemena i okolnih zemalja.
19. 6. - Praški nadbiskup Josef Beran je u kućnom pritvoru (do 1963).
19. 6. - Francuski Chandannagar u zapadnom Bengalu glasao za priključenje Indiji (faktički od 1950).
19. 6. - Održana prva NASCAR trka.
20. 6. - Preliminarni sporazum četiri sile o miru sa Austrijom joj predviđa granice od 1. 1. 1938. - ništa od Koruške za Jugoslaviju.
24. 6. - Vladajuća partija Severne Koreje, Radnička partija Koreje, osnovana je spajanjem severne i južne partije. Na čelu je Kim Il-sung, njegov kult ličnosti već počinje podizanjem prvih statua.
26. 6. - Represija u Južnoj Koreji: ubijen je državnik Kim Gu.
1. 7. - Jugoslavija unela 500 miliona dinara u svoju zonu ST Trsta, umesto jugoslovenskih lira - uključenje Zone B u jugo. ekonomiju se pravda povredom mirovnog sporazuma. SAD i UK će protestovati zbog ovoga.
1. 7. - "Ekskomunikacija komunista" - katolička crkva se eksplicitno distancirala od komunističke ideologije (→ Dekret protiv komunizma).
1. 7. - Kraljevina Travancore se priključuje Indiji, u savezu sa Cochinom (učestvuju u stvaranju Kerale 1956).
2. 7. - Proglašena Država Vijetnam, nakon što je francuska skupština odobrila udruživanje Košinšine, Anama i Tonkina (južni, srednji i severni Vijetnam). Šef države je bivši car Bảo Đại, zemlja priznata sledeće godine, u asocijaciji sa Francuskom do 1954 (→ Francuska unija).
4. 7. - Sirijska socijalna nacionalistička partija neuspešno pokušava pokrenuti pobunu u Libanu; njen lider Antoun Saadeh odlazi u Damask, ali izručen je natrag i streljan 8. 7..
5. 7. - Shimoyamin incident: predsednik tek osnovanih Japanskih nacionalnih železnica nestao dan nakon što je najavljeno otpuštanje 30.000 radnika (sutradan pronađen mrtav). Kasnije ovog leta se događaju i nesreće u Mitaki i Matsukawi, pripisane komunistima i sindikatu.
8. 7. - Apartheid: u Južnoj Africi je na snazi Zakon o zabrani mešovitih brakova (do 1985).
8. 7. - Kineska nacionalistička delegacija je proterana iz Lhase - tibetanska vlada na jesen izjavljuje da će se braniti svim sredstvima, ali skoro da nema vojsku.
11. 7.? - Južnoafrička Unija praktično priključuje Jugozapadnu Afriku: belci iz teritorije dobijaju nekoliko mesta u južnoafričkom parlamentu (Namibija nezavisna 1990).
10. 7. - Jugoslavija zatvorila granice prema Grčkoj - ubrzan kraj tamošnjeg građanskog rata. Grčka vojska je ovih dana rasterala pobunjenike sa Kajmakčalana.
10. 7. - Haitski zemljotres u Tadžičkoj SSR izaziva odrone u kojima strada ca. 7.200 ljudi.
24. 7. - Rudar Breze Alija Sirotanović iskopao sa brigadom od sedam ljudi 152 tone uglja, čime je oborio Stahanovljev rekord - narednih dana je i to nadmašeno: Nikola Škobić 166 tona.
26. 7. - Afganistanska Velika skupština izjavljuje da Durandovu liniju, granicu sa Pakistanom, smatra nametnutom i nevažećom. Pakistanski avion je nedavno bombardovao afgansko selo.
27. 7. - Prvi let de Havilland Comet-a, prvog mlaznog putničkog aviona (u službi od 1952).
ljeto? - Počinje gradnja Novog Travnika za radnike novog Mašinsko-metalurškog kombinata "Bratstvo".
leto - Počinje gradnja Kanala Dunav – Crno more u Rumuniji, na trasi se dižu logori i pune političkim zatvorenicima - radovi prekinuti 1953, kanal izgrađen 1973-87.
Avgust/August/Kolovoz
Izraelske početne pozicije
Zauzeto preko plana o podeli (tamno)
kolovoz, početkom - U željezničkoj nesreći kod Knina izginula djeca koja su išla na letovanje.
5. 8. - Zemljotres kod Ambatoa u Ekvadoru, preko 5.000 mrtvih.
7. 8. - Indonežanske snage ušle na par dana u Surakartu na centralnoj Javi. Islamistička grupa je proglasia Darul Islam na zapadnoj Javi, gerilske borbe traju do 1959.
8. 8. - Jackson Pollock postaje slavan nakon reportaže u Life-u. Svoje najpoznatije slike je uradio u "kapavom" periodu 1947-50.
12. 8. - Sovjetska vlada objavila da je Jugoslavija "neprijatelj SSSR-a".
12. 8. - Na navozu splitskog brodogradilišta izgoreo brod "Partizanka" (sumnja se na sabotažu).
12. 8. - Na suđenje u Beogradu izvedeni bivši namesnici Stanković i Perović, ministar dvora Antić i novinski urednik Gregorić, osuđeni 16-og.
14. 8. - Prvi posleratni izbori u Zapadnoj Nemačkoj: CDU/CSU 139 mandata, SPD 131.
14. 8. - Drugi vojni udar u Siriji: puk. Sami al-Hinnawi je srušio Zaima, koji je ubijen zajedno sa premijerom al-Barazijem.
avgust - Glasine o gomilanju sovjetske vojske na jugoslovenskim granicama, evakuacija hrane iz Vojvodine, manevri u Srbiji.
avgust - Stejt department SAD objavljuje Belu knjigu kojom se pravda za gubitak Kine - opozicija je samo pojačana.
17. 8. - Theodor Herzl je prenet u zapadni Jerusalim, na planinu nazvanu po njemu.
17. 8. - SAD odobravaju prodaju materijala za pogon obrade čelika FNRJ, vredan tri miliona dolara. (NYT)
18. 8. - Preteća nota vlade SSSR vladi FNRJ povodom hapšenja belogardejaca (koji su primili sovjetsko državljanstvo), vlada FNRJ se optužuje kao fašistička. U narednim danima se izveštava o sovjetskim divizijama na granici. (NYT)
18. 8. - Adolf Dassler je u Herzogenaurachu osnovao firmu Adidas - njegov brat Rudolf je prošle godine osnovao "Pumu".
23. 8. - U Hagu počinje Holandsko-indonežanska konferencija okruglog stola (do 2. 11.).
27. 8. - Peekskillski neredi: antikomunistička rulja sa rasističkim elementima sprečila koncert Paula Robesona blizu mesta Peekskill, New York, povređeno 13 osoba. Još veće nasilje nakon održanog koncerta 4. septembra.
7. 9. - Početak računanja tokijskog berzanskog indeksa Nikkei 225, retroaktivno od 16. maja.
8. 9. - Američki zajam (Export-Import Bank) od 20 miliona dolara Jugoslaviji za obnovu rudarske mašinerije.
8. 9. - La Violencia u Kolumbiji: u parlamentu je ubijen liberalni deputat i jedan teško ranjen.
9. 9. - U Kvebeku poginulo 19 putnika i 4 člana posade putničkog aviona DC-3 srušenog tempiranom bombom koju je podmetnuo draguljar Albert Guay kako bi naplatio policu osiguranja na ime supruge.
9. 9.? - Dva leteća tanjira viđena kod Radkersburga, blizu austrijsko-jugoslovenske granice.
11. 9. - Predstavnici radnog kolektiva Industrije motora u Rakovici predstavili predsedniku Titu prvi traktor, Zadrugar T-08.
24. 9. - László Rajk, mađarski komunistički političar, osuđen na smrt kao "titoistički špijun".
24. 9. - Kardeljev govor na plenarnoj sednici Generalne skupštine UN: od 1. 7. do 1. 9. bilo je 219 oružanih incidenata i 69 povreda vazdušnog prostora na istočnim granicama.
24. 9. - Komunisti zauzeli Yinchuan, glavni grad Ningxie, čime je okončana vladavina klike Ma u ovom delu Kine (sa Gansuom i Qinghaijem).
28. 9. - SSSR jednostrano otkazao ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći sa Jugoslavijom, što će narednih dana uraditi i ostale zemlje istočnog bloka (Mađarska i Poljska 30. 9., Rumunija 1. 10., Bugarska 3. 10. i Čehoslovačka 4. 10.); povod za ovo je suđenje Laslu Rajku u Mađarskoj, koje je "pokazalo" da jugoslovenska vlada vodi "neprijateljsku delatnost" protiv SSSR "po zadacima inostranih imperijalističkih krugova".
28. 9. - 14. 10. - Period velikih kiša izaziva velike poplave u istočnoj Gvatemali, broj žrtava se procenjuje na 1.000 do 40.000, materijalna šteta je velika.
septembar - Grčki građanski rat: razbijene "Operacijom Baklja" grčke Nacionalne armije, i poslednje grupe komunističke Demokratske armije Grčke napustile zemlju.
Oktobar/Listopad
1. 10. - U Pekingu je pred carskom palačom Mao Ce Tung proglasio Narodnu Republiku Kinu te postao prvim predsjedajućim novostvorene Centralne narodne vlade. Premijer i ministar ino. poslova je Zhou Enlai. SSSR sutradan priznaje NR Kinu.
2. 10. - Završeni šumadijski manevri Jugoslovenske armije. Tito kaže da rat preti, ali da Jugosloveni više vole da poginu u borbi nego da žive kao robovi. (NYT)
3. 10. - Operacija Valuable: prva grupa albanskih emigranata iskrcana na obali u organizaciji britanske tajne službe - slabo poznata operacija traje do 1952.
5. 10. - Vlada FNRJ priznaje Centralnu vladu NR Kine - ovi ne obraćaju pažnju na to jer su solidarni sa Kominformom (diplomatski odnosi uspostavljeni 1955).
6. 10. - Američki Zakon o pomoći uzajamnoj odbrani omogućuje vojnu pomoć drugim zemljama.
7. 10. - Od sovjetske okupacione zone stvorena Nemačka Demokratska Republika. Prvi predsednike je Wilhelm Pieck (do 1960), premijer Otto Grotewohl (do 1964).
12. 10. - Kineska Narodnooslobodilačka armija ušla u Xinjiang, pošto su lideri KMT objavili predaju 25. septembra.
13. 10. - Jugoslavija optužuje Bugarsku da želi uzeti Makedoniju. (NYT)
14. 10. - Kineska Narodnooslobodilačka armija ušla u Kanton.
14. 10. - Prvo suđenje komunističkim liderima prema Smithovom zakonu zaključeno u Njujorku nakon sedam meseci, osuđeno je svih 11 optuženih. I njihovi advokati su osuđeni za nepoštovanje suda.
18. 10. - Komunisti zauzimaju Amoy/Xiamen prekoputa Tajvana, ali poraženi su na Quemoyu/Kinmenu 25-27. 10., tako da ovo priobalno ostrvo ostaje u rukama nacionalista.
22. 10. - George V. Allen imenovan za novog američkog ambasadora u Jugoslaviji (do 1953).
22. 10. - Železnička katastrofa kod Nowog Dwóra u Poljskoj, stradalo je oko 200 ljudi.
23. 10. - Prva predstava ("Pepeljuga") beogradskog Pozorišta lutaka u hotelu "Palas" (= Dan Malog pozorišta "Duško Radović").
25. 10. - Jugoslovenskom ambasadoru u Moskvi Karlu Mrazoviću uskraćeno gostprimstvo, na osnovu optužbi sa Rajkovog procesa; slično postupaju i ostale zemlje istočnog bloka.
27. 10. - U sklopu Industrijsko poljoprivrednog kombinata osnovana Osječka mljekara - biti će prva tvornica mlijeka u prahu u zemlji.
27/28. 10. - Oružani incident na jugoslovensko-mađarskoj granici. Jugoslovenska vlada tvrdi da su mađarske trupe pucale preko granice kod Donjeg Miholjca. (NYT)
28. 10. - Air France Flight 009: na Azorima pao avion na liniji Pariz-Njujork, među 48 poginulih je i violinistkinja Ginette Neveu, bokser Marcel Cerdan, umetnik Bernard Boutet de Monvel.
31. 10. - U SAD je na snazi Poljoprivredni zakon koji omogućuje donaciju viška hrane prijateljskim zemljama.
Novembar/Studeni
1. 11. - Eastern Air Lines Flight 537: DC-4 se sudario pred sletanje u Washington sa P-38 Lightningom, stradalo je 55 ljudi.
2. 11. - U Hagu potpisan sporazum kojim Holanđani prenose suverenitet na Sjedinjene Indonežanske Države (u decembru), što ne obuhvata Holandsku Novu Gvineju (Zapadnu Papuu, ipak deo Indonezije od 1962).
ca. 3. 11. - SAD i Velika Britanija dozvolile prodaju delova za civilne avione Jugoslaviji, SAD i avionskog goriva.
6. 11. - Sovjetski maršal Konstantin Rokosovski nametnut Poljskoj kao ministar odbrane i komandant oružanih snaga (do 1956), postaje i poljski maršal.
7. 11. - Odobren novi ustav Kostarike: član 12 zabranjuje vojsku kao trajnu instituciju, zemlja ima Javne snage.
8. 11. - Ukinut francuski protektorat nad Kambodžom, nezavisna u okviru Francuske unije.
9. 11. - Kolumbijski predsednik Ospina Pérez raspušta Kongres koji ga je nameravao smeniti. Liberali razmišljaju o vojnom udaru, ali odustaju.
11. 11. - Zasedanje Dunavske komisije: sekretar, sovjetski predstavnik, dobija kompletnu kontrolu.
12. 11. - Jugoslavija se smatra oslobođenom ugovora o prijateljstvu i saradnji sa Albanijom.
13. 11. - Poljska: Władysław Gomułka izbačen iz partije (u zatvoru 1951-54, ponovo na vlasti 1956-70).
novembar? - Nova srednjetalasna radio stanica Radio Beograd, kod Obrenovca.
21. 11. - UN odlučuje o bivšim italijanskim kolonijama: Libija nezavisna 1952, Somalija pod italijanskim trustom do 1960 (kada se udružuje sa Britanskim Somalilendom), odluka o Eritreji odložena (u federaciji sa Etiopijom 1952-62, provincija i rat do nezavisnosti 1991/93).
22. 11. - Petersberški sporazum: modifikacija Okupacionog statuta u Zapadnoj Nemačkoj, prvi korak ka suverenitetu.
25. 11. - La Violencia: neobavešten o odustajanju od puča, kapetan Alfredo Silva pokreće pobunu u kolumbijskom gradu Villavicencio - pridružuje mu se seoski gerilac Eliseo Velásquez koji će dogodine stvoriti nekoliko zona u Istočnim ravnicama.
26. 11. - Indijska ustavotvorna skupština donela Ustav Indije (stupa na snagu u januaru).
25. 11. - Predsednički izbori u Kolumbiji: liberali su ih bojkotovali, pošto je pre nekoliko dana pucano na njihovog kandidata Daríja Echandíju (a ubijen je i njegov brat koji je ličio na njega).
29. 11. - Zasedanje Informbiroa u Budimpešti, druga rezolucija protiv Tita naslovljena Komunistička partija Jugoslavije u rukama špijuna i ubica u kojoj se kaže da je "klika Tito-Ranković" prešla sa "buržoaskog nacionalizma" na "fašizam" a po "naređenju njenih gazda - anglo-američkih imperijalista" - vrhunac kampanje i kraj iluzija u Jugoslaviji.
29. 11. - Krenuo Radio Novi Sad (danas Dan Radio-televizije Vojvodine).
29. 11. - Otvorena zgrada Radničkog univerziteta, kasnija Politehnička akademija, prvi objekat izgrađen posle rata na Novom Beogradu.
30. 11. - Snage NR Kine zauzimaju Čungking, nacionalistički vrh prelazi u Chengdu, poslednji grad koji drže u kontinentalnoj Kini.
Decembar/Prosinac
1. 12. - U Francuskoj ukinute i poslednje tačkice (šećer, kafa, benzin).
16. 12. - Mao Zedong stigao u posetu Moskvi - dočekan je hladno, ostaje do februara, kada je zaključen Ugovor o prijateljstvu, savezu i uzajamnoj pomoći.
18. 12. - Nikita Hruščov se vratio iz Ukrajine, postaje sekretar CK KPSS i šef partije u Moskvi.
19. 12. - Treći vojni udar u Siriji ove godine: gen. Adib Shishakli je uhapsio Samija al-Hinnawija, optužio ga je da radi na priključenju Iraku.
19. 12. - Liberal Robert Menzies je ponovo premijer Australije (do 1966).
21. 12. - Proslava, zvanično, 70-tog Staljinovog rođendana, ustanovljena Staljinova nagrada za mir, kasnije Lenjinova.
22 - 24. 12. - Ženski marš na zatvor u Grand-Bassamu, u francuskoj Obali Slonovače, gde zatvorenici štrajkuju glađu.
23. 12. - Radničko samoupravljanje: Privredni savet FNRJ i Centralni odbor Saveza sindikata Jugoslavije usvojili Uputstvo o osnivanju i radu radničkih saveta državnih privrednih preduzeća (za početak, odabranih 215 preduzeća).
24. 12. - Sporazum SAD i FNRJ o civilnoj avijaciji.
24. 12. - Masakr u Mungyeongu: južnokorejska vojska ubila 86 civila, dobrim delom dece, pod sumnjom da su saradnici komunista, a što je decenijama pripisivano komunističkoj gerili.
26. 12. - Sklopljen petogodišnji trgovački sporazum između V. Britanije i Jugoslavije vredan 110 miliona funti.
27. 12. - Holandija priznala nezavisnost Indonezije (osim Holandske Nove Gvineje, koju zadržava do 1962). Sjedinjene Indonežanske Države će već u avgustu biti zamenjene unitarnom Republikom Indonezijom.
27. 12. - Snage NR Kine zauzimaju bez otpora Chengdu, glavni grad Sečuana.
28. 12. - Osnovana firma Heckler & Koch, u početku pravi delove za šivaće mašine, ali i razvija oružje.
decembar - III plenum CK KPJ - Zadaci u školstvu ("vaspitanje svestrano razvijenog čoveka - graditelja i branioca socijalizma").
31. 12. - U solinskoj tvornici cementa "Prvoborac" izabran prvi radnički savet u Jugoslaviji.
31. 12. - Amnestija 7.304 zatvorenika u FNRJ.
Kroz godinu
Prisilna kolektivizacija poljooprivrede u Jugoslaviji.
Brdski top M-48B-1 usvojen u naoružanje Jugoslovenske armije.
Fizika: Hideki Yukawa (predviđanje postojanja mezona na osnovu teoretskog rada na nuklearnim silama)
Kemija: William Giauque (doprinosi na polju hemijske termodinamike, naročito u vezi ponašanja supstanci na ekstremno niskim temperaturama, → magnetsko hlađenje)
Fiziologija i medicina: Walter Rudolf Hess (za otkriće funkcionalne organizacije međumozga kao koordinatora aktivnosti unutrašnjih organa) i António Egas Moniz (otkriće terapeutske vrednosti leukotomije u nekim psihozama)
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article 1949, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses. ®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.