26. 2.

26. veljače/februar (26. 2.) je 57. dan godine po gregorijanskom kalendaru (58. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 310 dana.

• 1531. — U zemljotresu u Portugalu poginulo nekoliko desetina hiljada ljudi, srušen veliki deo Lisabona i nekoliko drugih gradova.
• 1815. — Napoleon Bonaparte pobjegao sa Elbe.
• 1848. — Proglašena Druga Francuska Republika.
• 1852. — Britanski vojni transportni brod "Birkenhed" potonuo u zalivu Simon uz obalu Južne Afrike, a život izgubilo 485 ljudi.
• 1885. — Predstavnici 15 zemalja na kongresu u Berlinu, Afrička konferencija, koji je organizovao nemački kancelar Oto fon Bizmark, dogovorili se o podeli centralne i istočne Afrike.
• 1901. — Vođe Bokserskog ustanka u Kini Či Hsui i Hsu Čeng Ju javno pogubljeni odsecanjem glave.
• 1909. — Turska priznala austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine.
• 1915. — Nemci u Prvom svetskom ratu, u borbi protiv Francuza kod Malankura, prvi put u istoriji ratovanja upotrebili bacače plamena.
• 1916. — Nemci su u Prvom svetskom ratu potopili francuski teretni brod "Provansa II". Poginulo 930 ljudi.
• 1935. — Škotski fizičar Robert Votson Vat demonstrirao prvi kompletan i praktično upotrebljiv radar.
• 1936. — Adolf Hitler u Nemačkoj otvorio prvu fabriku za proizvodnju "narodnog vozila", "folksvagen".
• 1952. — Ujedinjeno Kraljevstvo: Premijer Winston Churchill izjavljuje da njegova nacija ima atomsku bombu.
• 1986. — Corazon Aquino postala predsjednik Filipina.
• 1980. — Egipat i Izrael uspostavili diplomatske odnose, čime je okončano 30-godišnje ratno stanje dve zemlje.
• 1986. — Sovjetski Savez u Zemljinu orbitu lansirao prvi blok svemirske stanice "Mir", koja je posle 15 godina uništena sagorevanjem, a nesagoreli delovi pali u Tihi okean, 23. marta 2001.
• 1990. — Pod vođstvom Violete Barios de Čamoro, udružena lista 14 opozicionih partija Nikaragve dobila izbore pobedivši sandiniste predsednika Danijela Ortege.
• 1993. — U snažnoj eksploziji u Svetskom trgovinskom centru u Njujorku, za koju su odgovorni arapski islamistički teroristi, poginulo šest, povređeno oko 1.000 ljudi.
• 1995. — Posle gubitka oko milijardu dolara koje je na berzi u Singapuru izazvao diler Nik Lison, bankrotirala londonska banka "Bering", jedna od najstarijih i najuglednijih britanskih banaka.
• 2001. — Skupština Jugoslavije ukinula ukaz o oduzimanju državljanstva dinastiji Karađorđević koji je 1947. donela tadašnja komunistička vlada.
• 2002. — Skupština Srbije usvojila izmene Krivičnog zakona kojima je ukinuta smrtna kazna.
• 2004. — U avionskoj nesreći kod Mostara poginuo predsednik Makedonije Boris Trajkovski i članovi delegacije koji su s njim putovali na međunarodnu konferenciju o investiranju u BiH.
• 2006. — Na Olimpijskom stadionu u Torinu u nedelju su službeno zatvorene 20. Zimske olimpijske igre.

.

• 1564. — Christopher Marlowe, engleski književnik († 1593.).
• 1777. — Prota Mateja Nenadović, srpski ustanik i književnik. († 1854.).
• 1802. — Victor Hugo, francuski književnik.
• 1829. — Levi Strauss, njemačko-američki industrijalac i tvorac jeansa.
• 1846. — Buffalo Bill, američki pionir († 1917.).
• 1861. — Ferdinand I od Bugarske, knez i kralj Bugarske.
• 1875. — Aleksandar Borisovič Goldenweiser, ruski pijanist i skladatelj.
• 1879. — Branko Vodnik, hrvatski književnik i povjesničar († 1926.).
• 1895. — Josip Pavičić, hrvatski književnik († 1963.).
• 1928. — Fats Domino, američki blues-muzičar († 2017.).
• 1932. — Johnny Cash, američki pjevač i gitarist († 2003.).
• 1933. — Ranko Gučevac, epizodni srpski glumac (* 2001.).
• 1937. — Zvonko Špišić, jugoslavenski i hrvatski skladatelj, interpretator šansone, tekstopisac, aranžer i likovni umjetnik († 2017.).
• 1943. — Bill Duke, američki glumac.
• 1947. — Sandie Shaw, britanska pjevačica.
• 1954. — Michael Bolton, američki pop-pjevač.
• 1954. — Redžep Tajip Erdogan, turski političar, gradonačelnik Istanbula.
• 1958. — Michel Houellebecq, francuski književnik.
• 1963. — Milko Đurovski, bivši makedonski i jugoslovenski nogometaš i trener.
• 1964. — Mark Dacascos, američki glumac i majstor borilačkih vještina.
• 1967. — Kazuyoshi Miura, japanski nogometaš.
• 1972. — Krešimir Mišak, hrvatski novinar, rock glazbenik i publicist.
• 1973. — Ole Gunnar Solskjær, norveški nogometaš i trener.
• 1974. — Sébastien Loeb, francuski reli-vozač.
• 1975. — Almir Delić, bosanskohercegovački nogometaš.
• 1979. — Corinne Bailey Rae, engleska pjevačica.
• 1981. — Tomislav Dujmović, hrvatski nogometaš i reprezentativac.
• 1982. — Li Na, bivša kineska teniserka.
• 1982. — Nate Ruess, američki pjevač.
• 1983. — Pepe, portugalski nogometaš, brazilskog podrijetla.
• 1984. — Emmanuel Adebayor, togoanski nogometaš.
• 1985. — Dragan Marjanac, srpski rukometaš.
• 1985. — Fernando Llorente, španjolski nogometaš.
• 1986. — Teresa Palmer, australijska glumica i manekenka.
• 1990. — Leon Radošević, hrvatski košarkaš.
• 1992. — Jagoda Kumrić, hrvatska televizijska glumica.

.

• 1834. — Alojz Zenefelder, pronalazač litografije. (* 1771.).
• 1875. — Svetozar Marković, srpski pisac i političar.
• 1880. — Ante Schwarz, hrvatski liječnik (* 1832.).
• 1931. — Otto Wallach, njemački hemičar.
• 1958. — Filip Lukas, hrvatski geograf, geopolitičar, kulturni djelatnik i starčevićanski intelektualac (* 1871.).
• 1960. — Aleksandar Belić, srpski lingvist.
• 1962. — Maja Strozzi-Pečić, hrvatska operna pjevačica (* 1882.).
• 1969. — Karl Jaspers, njemački filozof i psihijatar (* 1883.).
• 1971. — Fernandel, francuski glumac i pjevač (* 1903.).
• 1991. — Zvane Črnja, hrvatski književnik (* 1920.).
• 1992. — Jovan Janićijević Burduš, srpski glumac (* 1932.).
• 2001. — Dragoslav Avramović, srpski ekonomista, guverner Narodne banke Jugoslavije i dopisni član SANU. (* 1919.)
• 2021. — Alfredo Quintana, kubansko-portugalski rukometni golman (* 1988.).

• Srpska pravoslavna crkva proslavlja:.
  • Prepodobnog Simeona Mirotočivog.
  • Prepodobnog Martinijana.
  • Svetu Zou i Fotoniju.
  • Prepodobni Simeon Mirotočivi.

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar