10. 1. - Projekat Diana - radarski zraci odbijeni od Meseca nazad na Zemlju, čime je izmerena njihova razdaljina i dokazana mogućnost komunikacije u svemiru.
11. 1. - Vojni udar na Haitiju, nakon štrajkova i nemira: mulatski predsednik Élie Lescot beži iz zemlje, vlast uzima Vojno izvršno veće (Lavaud, Estimé, Magloire).
12. 1. - Sovjeti u Bugarskoj ne uspevaju da ubede Nikolu Petkova i Kostu Lulčeva da se vrate u vladu Otadžbinskog fronta.
15. 1. - Austrijski alpinisti Heinrich Harrer i Peter Aufschnaiter stigli u Lhasu - Harrer će napisati knjigu "Sedam godina na Tibetu".
januar - Talas štrajkova u SAD: rad je obustavljalo 174.000 radnika u električnoj industriji, 93.000 u mesnoj, 750.000 u čeličanama. Taft-Hartleyjev zakon će dogodine ograničiti moć sindikata.
januar - Indijski provincijski izbori su polarizovani između Indijskog nacionalnog kongresa i Muslimanske lige, koja je potvrđena kao zastupnik muslimana Britanske Indije (rezultati verifikovani u martu).
17. 1. - U Londonu održano prvo zasedanje Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija - prvim pitanjem se bavi dva dana kasnije, iranskim protestom zbog odužene sovjetske okupacije iranskog Azerbejdžana.
19. 1. - Prvi let raketnog eksperimentalnog aviona Bell X-1.
20. 1. - Na Majevici likvidiran četnički vojvoda Radivoje Kerović.
24. 1. - Prvom rezolucijom Generalne skupštine UN, koju su inicirale SAD, Velika Britanija i Kanada, osnovana je Komisija za atomsku energiju UN (aktivna do 1949, raspuštena 1952).
25. 1. - Počinje proterivanje Nemaca iz Čehoslovačke: do oktobra odlazi preko dva miliona.
29. 1. - Osnovana Centralna obaveštajna grupa (od 1947. CIA).
Kao vrhovni organ državne vlasti je označena Narodna skupština FNRJ, koja ima Savezno veće i Veće naroda, bira sebi Prezidijum (predsednik Ivan Ribar), imenuje i razrešava Vladu FNRJ.
31. 1. - U Mađarskoj je statutom ukinuta monarhija i uvedena republika - ustav narodne republike je donesen 1949, nakon komunističkog preuzimanja vlasti (→ taktika salame).
1. 2. - Zoltán Tildy, iz Sitnoposedničke stranke, prvi je predsednik mađarske republike (do 1948), premijer je od 4-og Ferenc Nagy iz iste stranke (do 1947).
1. 2. - Tajni sporazum SSSR i Sirije o vojnoj pomoći.
3. 2. - Guzenkova afera: novinar Drew Pearson objavljuje vest o prebegu sovjetskog šifranta prošlog septembra u Kanadi, sa dokazima o špijunskoj mreži u toj zemlji, SAD i UK - kanadska vlada nekoliko dana kasnije osniva istražnu komisiju.
3. 2. - Incident u Tonghua: neuspela pobuna japanskih zarobljenika koje su držali kineski komunisti, u dosluhu sa Kuomintangom, praćena je masakrom.
4 - 5. 2. - Američka i britanska vlada priznale rumunsku vladu, kojom dominiraju komunisti.
5. 2. - Na snazi je ugovor o poljsko-sovjetskoj granici od prošlog avgusta (još dve izmene 1948. i '51.).
5. 2. - Američka firma TWA otvara prvu redovnu transatlantsku avionsku liniju, New York City - Paris, avionom Lockheed Constellation.
7. 2. - Incident u Beogradu, američki narednik Charles Nicoloff ubio sovjetskog vojnika Ivana Ivanovića Vasiljenka, navodno u samoodbrani (oslobođen u decembru pred vojnim sudom u Napulju).
ca. 7. 2. - Zakon o ovlašćenju Vladi FNRJ za donošenje uredaba po pitanjima iz narodne privrede (jačanje državne intervencije u privredu).
8. 2. - Kim Il-sung postaje predsednik Privremenog narodnog komiteta za sever Koreje, uz podršku sovjetskih okupacionih vlasti (gen. Terentij Štikov). Uskoro se sprovodi redistribucija zemlje, nacionalizacija teške industrije i neke socijalne mere.
8. 2. - Američki departman rata objavljuje da će otpustiti Jugoslovene koji služe sa okupacionim snagama u Nemačkoj; 12-og se izveštava o raciji među Poljacima i Jugoslovenima, kako bi se sprečilo formiranje armija neprijateljskih prema vladama u postojbinama. (New York Times)
9. 2. - Staljinov govor u Boljšom teatru: kapitalistički razvoj čini ratove neizbežnim (shvaćeno kao pretnja Zapadu), najavljuje nove petogodišnje planove i napore.
12. 2. - Pokret za građanska prava (SAD): crni veteran Isaac Woodard je prebijen i oslepljen u Južnoj Karolini - šerif koji je to učinio je oslobođen.
14. 2. - Memorandum vlade FNRJ o "antijugoslovenskom stavu" poljske emigrantske armije (Andersova armija).
14. 2. - Javnosti predstavljen ENIAC, prvi programabilni računar opšte svrhe.
14. 2. - Laburistička vlada nacionalizovala Banku Engleske - sledi principe kejnzijanizanske ekonomike, niske kamate i podrška agregatnoj potražnji.
16. 2. - Poleteo Sikorsky S-51, prvi komercijalni helikopter.
16. 2. - Osnovan francuski Saarski protektorat, odvojen od ostatka Nemačke pod savezničkom okupacijom (priključen Zapadnoj Nemačkoj 1957).
18. 2. - U Bombaju izbija pobuna u Kraljevskoj indijskoj mornarici, zbog loše hrane - proširila se lukama cele Britanske Indije, do gušenja 24-og stradalo je više od 200 ljudi.
18. 2. - "Velika konzistorija": papa Pio XII proizveo je 32 kardinala, među kojima je i József Mindszenty iz Mađarske.
20. 2. - Eksplozija u rudniku uglja u Bergkamenu na severu Rura, poginulo 405 rudara.
22. 2. - Uticajni "Dugi telegram" službenika američke ambasade u Moskvi Georga F. Kennana o načinu na koji SSSR posmatra svet (sovjetski ambasador u Washingtonu Nikolaj Novikov će u septembru poslati "Novikovljev telegram" o viđenju američkih planova).
24. 2. - Juan Peron izabran za predsednika Argentine (preuzima u junu pa do 1955. i opet 1973-74). Njegova partija dobija većinu u parlamentu. Deklarisani ciljevi su socijalna pravda i ekonomska nezavisnost.
26. 2. - Početak opažanja "fantomskih raketa" iznad Skandinavije, što se nastavlja u ostatku godine.
28. 2. - Prvi broj francuskog sportskog lista L'Équipe.
28. 2. - Franko-kineski sporazum o povlačenju kineskih vojnika sa severa Vijetnama (dovršeno u junu) i kraju francuskih koncesija u Kini. Hồ Chí Minh telegramom poziva Trumana da podrži nezavisnost Vijetnama.
februar-avgust - Povrede jugoslovenskog vazdušnog prostora iznad Slovenije, od strane američkih i britanskih aviona.
Mart/Ožujak
2. 3. - Rok za povlačenje stranih trupa iz Irana: Britanci to i čine, Sovjeti zasada odbijaju.
4. 3. - Carl Gustaf Emil Mannerheim se povlači sa čela Finske, nasleđuje ga premijer Juho Kusti Paasikivi (do 1956) - sledi politiku demokratije i neutralnosti i dobrih odnosa sa SSSR (→ finlandizacija).
6. 3. - Kinezi sprečili francusko iskrcavanje u Haiphongu na severu Vijetnama (Tonkinu). Kasnije tokom dana Ho Chi Minh potpisao provizorni sporazum, Ho–Sainteny, o slobodnoj "Republici Vijetnam" u okviru Francuske unije i francuskim trupama u Tonkinu.
10. 3. - Dijamantski jubilej, 60 godina, Age Khana III, lidera nizaritskih ismailitskih šiitskih muslimana - njegova težina je u Bombaju odmerena u dijamantima, za socijalne svrhe.
11. 3. - Uhapšen bivši komandant Auschwitza Rudolf Höss (pogubljen u aprilu 1947).
13. 3. - Reorganizovna OZNA, Odeljenje za zaštitu naroda: od Prvog i Drugog odseka nastaje Uprava državne bezbednosti, UDBA, pri unutrašnjim poslovoma, a od trećeg Kontraobveštajna služba, KOS, pri vojsci.
15. 3. - Britanski premijer Clement Attlee objavljuje nameru dati nezavisnost Indiji, čim se dogovore oko ustava.
mart - Sovjetsko-iranski naftni sporazum je povoljan za Sovjete, ali iranski Medžlis je sledeće godine odbio ratifikaciju.
19. 3. - Oboleli Mihail Kalinjin se povlači s položaja titularnog šefa države SSSR, nasleđuje ga Nikolaj Švernik (do 1953).
20. 3. - Najgora železnička nesreća u istoriji Brazila: 185 mrtvih kod Arakažua na istoku, nakon iskliznuća iz šina.
20. 3. - Internacija Japanskih Amerikanaca: zatvoren je poslednji od deset logora, Tule Lake na severu Kalifornije.
22. 3. - Londonski ugovor: Transjordan, deo Britanskog Mandata Palestine, postati će Hašemitska Kraljevina Transjordan, nezavisna sa britanskim bazama.
23. 3. - "Bandung more vatre": indonežanske snage se nakon ultimatuma povlače iz južnog dela Bandunga sa stotinama hiljada civila i pale sve za sobom (na severu Bandunga su Britanci, koji predaju grad Holanđanima 17. 4.).
24. 3. - Na Cetinju osnovano Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore.
24. 3. - U New Delhi stiže tzv. Kabinetska misija: želi nepodeljenu nezavisnu Indiju sa trospratnom strukturom, ali između Indijskog nacionalnog kongresa i Muslimanske lige vlada nepoverenje.
24. 3. - Umro šahovski prvak Aleksandr Aljehin - interregnum traje do 1948. i Botvinikove pobede na specijalnom turniru.
25. 3. - Otvoren londonski aerodrom Heathrow, jedan od najvećih na svetu.
25. 3. - Radio Moskva izjavljuje da će se sovjetske trupe povući iz Irana.
30. 3. - Nota vlade SAD vladi FNRJ povodom hvatanja Draže Mihailovića - podsećanje da je "vodio snage otpora", oficiri za vezu i spaseni avijatičari bi mogli svedočiti u procesu (vlada FNRJ odbija notu).
31. 3. - Priv izbori u Grčkoj od 1936: KP Grčke bojkotuje, navodeći Beli teror. Uspeh desnih partija, premijer će postati Konstantinos Caldaris. Noć pred izbore, komunistička grupa je napala policijsku stanicu u selu Litohoro, čime se obnavlja Grčki građanski rat (do 1949), u kojem FNR Jugoslavija daje najveću podršku grčkim komunistima.
1. 4. - Raspuštena britanska kolonija Straits Settlements: Penang i Malacca zajedno sa Malajskim državama čine Malajsku uniju (Federacija Malaja 1948-63, prošireno u Maleziju); Singapur je zasebna kolonija (deo Malezije 1963-65, zatim nezavisan).
1. 4. - Zemljotres pored Aleutskih ostrva, cunami je smrtonosan i na Havajima.
1. 4. - Sarov je izabran za lokaciju proizvodnje sovjetskog nuklearnog oružja, Arzamas-16.
3. 4. - Titov ekspoze o vanjskoj politici u Saveznoj skupštini, izvještava o "prelijetanju savezničkih vojnih i drugih aviona" iznad Jugoslavije.
4. 4. - Iranska kriza: Rezolucija 3 Saveta bezbednosti UN: Sovjeti se pozivaju da njihove trupe što pre napuste Iran.
ca. 4. 4. - FNRJ: Zakon o opštoj državnoj kontroli (nadzire državne organe i njima potčinjene ustanove i preduzeća).
5. 4. - Američki brod USS Missouri stigao pred Istanbul s ostacima umrlog turskog ambasadora (SSSR protestuje); četiri dana kasnije stiže u Pirej.
5. 4. - Sovjetske trupe napustile dansko ostrvo Bornholm.
8. 4. - Osnovana je firma Électricité de France (EDF), nakon nacionalizacije oko 1.700 firmi iz energetske branše (privatizovana 2004. uz većinski vladin udeo, renacionalizacija najavljena 2022).
10. 4. - Prvi višestranački izbori u Japanu od 1937. i prvi sa ženskim glasanjem - najviše mandata dobila Liberalna partija, ali njenom lideru Ichirō Hatoyami nije dozvoljeno da povede vladu.
11. 4. - Na inicijativu Félixa Houphouët-Boignyja, poslanika iz Obale Slonovače, francuska skupština ukida prinudni rad u kolonijama.
13. 4. - Vlada FNRJ priznala Špansku republikansku vladu u izbeglištvu.
13. 4. - Zakon Marthe Richard ukida bordele u Francuskoj.
16. 4. - Prvo lansiranje rakete V-2 u SAD, na poligonu White Sands u Novom Meksiku.
16. 4. - Hooverova misija: kratak boravak u Beogradu, na proputovanju iz Beča u Atinu.
17. 4. - Poslednji francuski vojnici napuštaju Siriju (slavi se kao Dan evakuacije).
17. 4. - Osnovana Narodna tehnika Jugoslavije.
18. 4. - Vlada SAD uspostavila diplomatske odnose sa FNRJ, tj. priznaje Titovu vladu, ne odobravajući politiku.
20. 4. - Objavljen Izveštaj Anglo-američkog istražnog komiteta o problemima evropskog jevrejstva i Palestine: preporučuje se prijem 100.000 Jevreja žrtava nacifašističkog progona. Kada britanska vlada, s nedovoljnim finansijskim i vojnim sredstvima, to odbije, naći će se na udaru jevrejskih napada.
21. 4. - Prva prijateljska fudbalska utakmica Crvene Zvezde i Partizana.
21. 4. - Osnovana Socijalistička partija jedinstva Nemačke (SED), spajanjem komunističke i socijaldemokratske partije u ruskoj zoni - vladajuća partija Istočne Njemačke do 1989.
23. 4. - Italijanska firma Piaggio je patentirala motocikl-skuter pod nazivom Vespa.
ca. 29. 4. - FNRJ: Uredba o otkupu žitarica u ekonomskoj 1946/1947 godini (obavezni ili prinudni otkup) - cilj je snabdevanje gradova, vojske i nove industrije; nerealne procene i ideološki pristup dovode do nezadovoljstva i ekscesa na selu.
29. 4. - Američki letači traže od Trumana da pomogne Mihailoviću. (NYT)
april - Tadao Kashio u Japanu osnovao firmu, budući Casio; prvi veći proizvod: prsten-držač za cigaretu.
Maj/Svibanj
1. 5. - Čuvar ambasade SAD William Wedge službenim džipom pod uticajem alkohola usmrtio oficira JA (u septembru osuđen na osam godina).
2. 5. - Na ministarskom savetu u Parizu odlučeno da Palagruža pripadne Jugoslaviji, pod uslovom da ne bude militarizovana i da se zaštite italijanska ribarska prava. Na ovoj konferenciji nema napretka povodom Trsta.
3. 5. - Tokijski proces: Međunarodni vojni tribunal za Daleki istok počinje suđenje (do 1948).
5. 5. - Predlog francuskog ustava, usvojen prošlog meseca, odbijen je na referendumu sa 52,8% glasova - slede novi izbori za Konstituantu 2. juna i novi nacrt u septembru.
5. 5. - Konzervativac Mariano Ospina Pérez je izabran za predsednika Kolumbije (do 1950), zahvaljujući podeli među liberalima - vrhunac izvoza kafe, gradnja infrastrukture i socijalne mere, ali i porast političkih sukoba, naročito od 1948. (Bogotazo, La Violencia).
7. 5. - Kompanija Sony je osnovana kao Tokijski telekomunikacioni inženjering, sa 20 zaposlenih.
7. 5. - Viktor Abakumov je novi ministar državne bezbednosti SSSR umesto Vsevoloda Merkulova (do 1951) - Staljin želi suziti Berijin uticaj u ministarstvima sile, krajem prošle godine ovog je na čelu ministarstva unutrašnjih poslova zamenio Sergej Kruglov (do 1956, s pauzom 1953).
7. 5. - Velika četvorka potvrđuje Rumuniji celu Transilvaniju.
9. 5. - Prva utakmica fudbalske reprezentacije nove Jugoslavije: Čehoslovačka - Jugoslavija 0:2 u Pragu. U Beogradu je potpisan ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći Jugoslavije i Čehoslovačke. Parada i veliki mitinzi u Beogradu i Zagrebu povodom prvog Dana pobede.
9. 5. - Njujorška NBC-jeva stanica WNBT prikazuje Hour Glass, prvi redovni TV varijete šou - od novembra u mreži sa stanicama u Filadelfiji i Skenektadiju.
11 - 15. 5. - Treći kongres USAOJ u Zagrebu, ime promenjeno u Narodna omladina Jugoslavije, predsednik Ratko Dugonjić.
13. 5. - Ministar naoružanja Dmitrij Ustinov je zadužen za sovjetski raketni program.
14. 5. - Američka nota ponavlja zahtev da američki letači svedoče u korist Mihailovića. (NYT)
15. 5. - Incident u Krfskom kanalu, 1. deo: sa albanske obale otvorena vatra na britanske brodove HMS Orion i HMS Superb.
15. 5. - Sicilija dobija autonomiju u Italiji (zastupnici nezavisnosti će dobiti samo 8,8% na izborima).
16. 5. - Jack Mullin je u San Franciscu pokazao nemački uređaj Magnetophon. Prezentaciji prisustvuju inženjeri firme Ampex, koja će, počevši od Modela 200 (1948), biti lider tehnologije audio traka.
maj - Počelo povlačenje sovjetskih trupa iz Irana.
18. 5. - Potpisan ugovor o predaji Sarawaka iz uprave "Belog radže" Charlesa Vynera Brookea u režim britanske krunske kolonije, nakon što je predlog izglasan sa 19:16 - Brooke nije imao naslednika ni finansijskih sredstava.
20. 5. - Britanski Donji dom glasao za nacionalizaciju industrije uglja.
23. 5. - Kineski nacionalisti oduzeli Changchun komunistima (do 1948).
23. 5. - Štrajk železničara u SAD - dogovor postignut dva dana kasnije pod pretnjom vojne intervencije.
21. 5. - U FNRJ donesen Opšti zakon o narodnim odborima.
25. 5. - Okončanjem Britanskog mandata (mada zvanično 17. juna), nastaje nezavisna Hašemitska Kraljevina Transjordan (od 1948. Jordan). Emir Abdulah I Jordanski postaje kralj (do ubistva 1951).
26. 5. - Izbori u Čehoslovačkoj: komunisti dobili relativnu većinu od 38% glasova u celoj zemlji; Slovački Demokrati dobili 62% u poluautonomnoj Slovačkoj. Komunistički lider Klement Gottwald postaje premijer početkom jula (do 1948, zatim predsednik do smrti 1953).
28. 5. - Blum–Byrnesov sporazum: SAD oprašta ratne dugove Francuskoj i daje kredit u zamenu za otvaranje filmskog tržišta (filmska industrija u Francuskoj je najvažnija posle železnice).
1. 6. - Francuzi priznaju južni kraj Vijetnama za Autononomnu Republiku Košinkina, protivno sporazumu sa Ho Ši Minom - osnova Južnog Vijetnama (1955-75).
2. 6. - Referendum o monarhiji u Italiji: 54,3% za Republiku Italiju (na jugu većina za monarhiju). Izabrana je i Ustavotvorna skupština, prvi put su glasale žene. De Gasperijevi demokršćani dobijaju 207 mandata, Nennijevi socijalisti 115, Togliattijevi komunisti 104...
2. 6. - Izbori za novu Konstituantu u Francuskoj: Popularni narodni pokret (demokršćani) preuzimaju relativnu većinu od komunista: 166 prema 153 mandata.
ca. 3. 6. - FNRJ: Zakon o opštedržavnom privrednom planu i državnim organima za planiranje (planske komisije na svim nivoima; "najviši izraz administrativne intervencije države").
6. 6. - Sporazum o ekonomskoj saradnji SSSR i FNRJ, u principu dogovorena zajednička preduzeća (finalni sporazum sledećeg februara)
6. 6. - U Njujorku osnovana Košarkaška asocijacija Amerike (BAA) - Nacionalna košarkaška asocijacija NBA nastaje 1949. spajanjem sa Nacionalnom košarkaškom ligom.
7. 6. - BBC nastavlja televizijski program prekinut 1939.
8. 6. - Potpisani sporazumi o ekonomskoj saradnji FNRJ i SSSR, do februara će biti osnovana zajednička preduzeća JUSTA i JUSPAD (civilna avijacija odn. dunavsko parobrodarstvo).
8. 6. - Velika proslava pobede u Londonu, od saveznika nisu došli SSSR, Jugoslavija i Poljska.
9. 6. - Ukinute vojne komisije pri partijskim rukovodstvima - centralizacija poslova narodne odbrane, Vojni savet pri CK KPJ, na čelu sa Titom.
9. 6. - Tajlandski kralj Ananda Mahidol /Ananta Mahidon/ Rama VIII je pronađen ustreljen u krevetu. Nasleđuje ga brat Bhumibol Adulyadej, /Pumipon Adun'jadet/ Rama IX (do 2016, krunisan 1950).
10. 6. - Proglašena Republika Italija, Umberto II zauvek napušta zemlju tri dana kasnije.
jun - Baruchov plan predlaže međunarodnu organizaciju za regulaciju nuklearne energije: SSSR odbija, odn. predlaže svoj plan nuklearnog razoružanja.
jun - U američkoj zoni Nemačke osnovana Gehlenova organizacija, na čelu sa nacističkim obaveštajcem Reinhardom Gehlenom - prethodnica Savezne obavještajne službe (1956).
jun - Jedinice feldžandarmerije koje su održavale red u zapadnim zonama, poslednje su nemačke jedinice koje su položile oružje.
16/17. 6. - "Noć mostova": jevrejska Haganah uništila devet od ciljanih 11 mostova, vezâ Mandatne Palestine sa susednim teritorijama, uz to je izvedeno oko 50 diverzionih akcija.
25. 6. - Gen. Lucius Clay obustavlja demontažu industrije u američkoj zoni Nemačke, dok se ne utvrdi hoće li zemlja biti ekonomska jedinica.
26. 6. - Kineski građanski rat se nastavlja punom snagom nakon primirja, nacionalisti pokreću kampanju protiv komunista.
27. 6. - Donesen je Zakon o kanadskom državljanstvu, kojim je ono od 1. januara odvojeno od britanskog.
27. 6. - Ministri Velike četvorke dodeljuju Dodekaneze Grčkoj, nekoliko italijanskih mesta Francuskoj (Briga, Tenda, Mont Cenis).
28. 6. - Drugi kontrolni sporazum u Austriji: smanjena dominacija saveznika nad vlastima. Procenjuje se da su Sovjeti za godinu dana poslali na istok industrijsku opremu vrednu pola milijarde dolara.
30. 6. - U Poljskoj održan referendum o ukidanju Senata, distribuciji zemlje, nacionalizaciji industrije i novim granicama.
30. 6. - Neredi u Trstu, američka patrola ranjena od granate, neredi i štrajk i sledećih dana. (NYT)
Jul/Juli/Srpanj
1. 7. - Američka Operacija Crossroads, test Able na pacifičkom atolu Bikini: prva mirnodopska atomska proba i prva detonacija atomske bombe od Japana prošlog avgusta. Isprobavan je efekat na flotu brodova.
1. 7. - Sarawak postaje britanska krunska kolonija (deo Malezije od 1963).
4. 7. - Filipini postižu samostalnost nakon 47 godina vladavine SAD i 381 godinu zapadne vlasti.
4. 7. - Pogrom u Kielcu: u poljskom mestu Kielce ubijeno 42 Jevreja povratnika iz konc-logora, nakon antisemitskih kleveta - Jevreji nakon ovoga masovno napuštaju Poljsku.
5. 7. - U Parizu predstavljen bikini, kreacija Louisa Réarda. Pre oko mesec dana, Jacques Heim je predstavio atome, dvodelni kupaći kostim oskudniji nego '30-tih, ali suzdržaniji od Reardovog, tako da će se u početku bolje prodavati.
6. 7. - Neredi u Trstu zbog odluke o "internacionalizaciji" grada.
7. 7. - Komunistička direktiva u Kini pokreće 18 meseci konfiskacije imovine zemljoposednika - mnogi su ubijeni.
9. 7. - Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između Albanije i Jugoslavije.
10. 7. - Nehru izjavljuje da provincije ne trebaju biti obavezne pridruživati se grupama i da Indijski nacionalni kongres nije obvezan planom Kabinetske misije - nakon ovoga i Muslimanska liga odustaje od plana 29. 7..
13. 7. - Američka patrola ubila dvojicu jugoslovenskih vojnika na Morganovoj liniji kod Trsta. (NYT)
14. 7. - Objavljena "Zdravoramska knjiga o negovanju bebe i deteta" Benjamina Spocka.
15. 7. - Anglo-američki zajam: SAD daju 3,75 milijardi dolara zajma Ujedinjenom Kraljevstvu, i Kanada 1,19 milijardi, s kamatom od 2% - uslov konvertibilnosti sterlinga će izazvati problem sledeće godine (otplaćeno 2006).
17. 7. - Švedska pobedila Jugoslaviju 3:2 u finalu evropske zone Davis cupa.
18. 7. - CK KPJ preko sindikata organizuje demonstracije protiv Franka, povodom 10-godišnjice njegovog puča u Španiji (potežu se i pitanja Trsta i Julijske krajine, kritika Zapada).
19. 7. - Jugoslavija izgubila od švedskog domaćina u finalu evropske zone Davis Cup-a sa 3:2 (za Jugoslaviju igrali Dragutin Mitić i Josip Palada).
19. 7. - Na sarajevskoj stanici Bjelave izmjereno 40 stepeni.
21. 7. - Prvi višestranački izbori u Turskoj, ali neslobodni, sa javnim glasanjem i tajnim brojanjem: velika većina za DžHP.
21. 7. - Vrhunac nereda u La Pazu: ne znajući da je predsednik gen. Gualberto Villarroel podneo ostavku, gomila upada u predsedničku palatu, ubija ga i veša na banderu.
21. 7. - Prvi put da mlaznjak sleti na nosač aviona, Phantom PH na USS Franklin D. Roosevelt.
22. 7. - Militantni cionisti iz Irguna podmetnuli bombu u jerusalimski hotel "King David", sedište britanskih vlasti u Palestinskom mandatu - 91 žrtva, od čega 28 Britanaca, 41 Arapa i 17 Jevreja.
23. 7. - Andrija Štampar je na čelu prelaznog komiteta UN nakon Krotkova iz SSSR (WHO osnovan 1948).
31. 7. - Objavljen Morrison–Gradyjev plan ili Plan provincijske autonomije: samoupravne arapske i jevrejske provincije pod britanskim nadzorom, Jerusalim i Negev direktno pod Britancima - svi ga odbijaju.
leto - Velika suša dovodi do loše žetve u SSSR i gladi sa vrhuncem sledećeg proleća - broj mrtvih se procenjuje od nekoliko stotina hiljada do dva miliona.
Avgust/August/Kolovoz
1. 8. - Vraćena mađarska forinta, umesto pengova, čime je okončana hiperinflacija u toj zemlji. Jedna forinta je zamenila 4×1029 pengova (prošlog meseca je izdata novčanica od 100.000.000.000.000.000 pengova).
7. 8. - Kriza turskih moreuza: SSSR traži preispitivanje režima u Moreuzima i sazivanje nove konferencije - napetost traje do oktobra. Sovjeti imaju i pretenzije na teritorije na severoistoku Turske, koje su nekada pripadale carskoj Rusiji.
8. 8. - Prvi let šestomotornog elisnog bombardera Convair B-36 Peacemaker - glavni prenosnik nuklearnog oružja 1948-55.
9. 8. - Kod Kranja prisilno spušten američki avion C-47 koji je navodno zalutao usled oluje (povrede vazdušnog prostora traju od februara).
9. 8. - Neredi u Gorici, verovatno u vezi sa nedavnim nacrtom ugovora i predloženim granicama. (NYT)
9. 8. - Rezolucija X plenuma bugarskih komunista o makedonskom pitanju - za ujedinjenje Makedonaca oko NR Makedonije, na osnovu ugovora o savezu Bugarske i Jugoslavije.
9. 8. - U Lujzijani pronađeno telo linčovanog crnog veterana Johna Cecila Jonesa - slučaj će dobiti nacionalnu pažnju, Truman u decembru osniva Komitet o građanskim pravima.
10. 8. - U beogradskom Žarkovu osnovan Vazduhoplovnotehnički institut.
12. 8.. - Britanska je vlada naredila zaustavljanje useljavanja u Palestinu, a preostale Židove koji su željeli imigrirati internirala je na Cipar.
14. 8. - Dekret orgbiroa CK SKP(b) "O časopisima 'Zvezda' i 'Lenjingrad'" početak je "Ždanovizma" u sovjetskoj kulturi.
15. 8. - Redovan program američke TV mreže DuMont sa dve stanice, u Njujorku i Vašingtonu (mreža ugašena 1956).
16. 8. - "Dan direktne akcije" u Kalkuti, početak "Sedmice dugih noževa" u kojoj je poginulo nekoliko hiljada muslimana i hinduista u međusobnim obračunima, nakon što je Muhamed Ali Džina pozvao na generalni štrajk u podršku osnivanju Pakistana.
16. 8. - Dumarsais Estimé je novi predsednik Haitija (do 1950)
19. 8. - Kod Bleda oboren američki transportni avion C-47, pet mrtvih (ovaj i avion od 9. 8. spustili/oborili jugoslovenski lovci Jak-3). Poginuli letači dobili spomenik na Arlingtonu 1950.
20. 8. - Zvanično raspuštanje Wehrmachta - na zapadu će biti osnovan Bundeswehr (1955), na istoku Nacionalna narodna armija (traje 1956-90).
20. 8. - Američka 88. divizija paradira blizu Morganove linije. (NYT)
21. 8. - SAD zahtevaju od Beograda da oslobodi avijatičare u roku od 48 sati ili će stvar biti iznesena pred Savet bezbednosti. (NYT)
23. 8. - U britanskoj zoni, na zapadu Nemačke, reformiraju pruske provincije: osnovana je Sjeverna Rajna-Vestfalija, od Vestfalije i severnog dela Rajnske provincije, čemu je dogodine dodata Slobodna Država Lippe. Provincija Schleswig-Holstein postaje posebna zemlja. Provincija Hanover postaje država, ali samo do novembra.
24. 8. - Norma Jean Baker je potpisala ugovor sa 20th Century-Foxom pod novim imenom - Marilyn Monroe (ipak, prva značajnija uloga je tek u MGM-ovoj "Džungli na asfaltu" 1950).
24. 8. - Komunistički lider Juan Feleo je otet i ubijen na Filipinima - dolazi do Hukbalahapske pobune na ostrvu Luzon (do 1954).
ca. 26. 8. - Poslanik FNRJ Izidor Cankar napušta Grčku.
27. 8.. - Francuski protektorat Laos: zaključen je sporazum kojim je Laos postao kraljevina u okviru Francuske unije (nezavisan 1953).
30. 8. - Protestna nota vlade FNRJ povodom preletanja američkih aviona.
30. 8. - Završen Rupnikov proces u Ljubljani: Leon Rupnik i još dvojica na smrt; tri zatvorske kazne, biskup Gregorij Rožman i političar Miha Krek u odsustvu.
30. 8. - U francuskoj zoni Njemačke osnovana država Porajnje-Falačka.
31. 8. - Francuske trupe napuštaju Liban, čime se okončava Mandat za Siriju i Liban.
Septembar/Rujan
1. 9. - Plebiscit u Grčkoj, 68,4% za povratak kralja - podsticaj građanskom ratu.
1. 9. - Titova nota izražava žaljenje zbog smrti američkih letača. (NYT)
2. 9. - Postavljena je privremena vlada Indije, na čelu je Jawaharlal Nehru kao potpredsednik izvršnog veća (muslimani ipak ulaze u oktobru).
3. 9. - Predsednik Truman je tajnom direktivom odobrio operaciju Spajalica i proširio je na još 1000 osoba.
3 - 7. 9. - Četiri avionske nesreće u pet dana, kod Kopenhagena (Air France, 22 mrtvih), Pariza (Air France, 20), Elka u Nevadi (Trans-Luxury Airlines, 21 od 22) i kod Bathursta u Gambiji (British South American Airways, 23 od 24).
4. 9. - Izbija muslimansko-hinduističko ulično nasilje u Bombaju.
5. 9. - Sporazum De Gasperi-Gruber: Južni Tirol ostaje u Italiji, s autonomijom.
5. 9. - Lučki radnici u SAD odbijaju da utovare brod sa UNRRA-inom pomoći za Jugoslaviju. (NYT)
6. 9. - Državni sekretar James F. Byrnes održao govor u Stuttgartu "Reformulacija politike o Nemačkoj", nazvan i "Govor nade": odbačen Morgenthauov plan, Nemačka će biti rekonstruisana, naizgled dovedena u pitanje nova granica sa Poljskom.
6. 9. - Grčki avion oboren iznad Jugoslavije. (NYT 7. 9., ili prisilno spušten, avion i pilot oslobođeni sledećeg meseca, NYT 21. 10.)
8. 9. - Saveznički vojni policajci pucaju na projugoslovensku masu u Trst, nakon što je na njih bačena granata. (NYT)
10. 9. - Sestra Anjezë Gonxhe Bojaxhiu, još uvek jugoslovenska državljanka, doživela nadahnuće u Indiji da se posveti siromašnima - Majka Tereza će osnovati Misionarke milosrđa 1950.
13. 9. - "Bierutovi dekreti": osobe nemačke nacionalnosti su isključene iz poljske narodne zajednice.
23. 9. - Løgting, skupština Farskih otoka glasa 12:11 za neovisnost, na osnovu plebiscita od 15. 9. - ali danski kralj ga raspušta sutradan. Otoci dobivaju široku autonomiju 1948.
24. 9. - Predsednik Truman dobio tajni Clifford-Elseyjev izveštaj: odnosi i sporazumi sa SSSR i kako ih Sovjeti krše - preporučeno "obuzdavanje i ograničavanje" njihovog uticaja (→ Containment).
25. 9. - Bugarski ministar odbrane Damjan Velčev iz stranke "Zveno" smenjen pod sumnjom da je imao veze sa Dražom Mihailovićem.
25. 9. - Američki letači su sahranjeni na Arlingtonu, a lučki radnici glasaju da nastave utovar pomoći za Jugoslaviju. (NYT, služba za letače je držana i u njujorškoj crkvi sv. Save 29-tog)
26. 9. - Zatvorena američka čitaonica u Beogradu - opet otvorena u decembru ali uz ograničen opseg informacija.
28. 9. - Grčki kralj Đorđe II se vratio u zemlju (umire pola godine kasnije).
29. 9. - Prva utakmica fudbalske reprezentacije Jugoslavije u zemlji: Jugoslavija - Čehoslovačka 4:2 na nedovršenom stadionu JNA u Beogradu.
29. 9. - 29. 10. - U Beogradu održana izložba "Slikarstvo i vajarstvo naroda Jugoslavije XIX i XX veka", kasnije i u Zagrebu i Ljubljani, kao i u istočnim zemljama do 1948..
Oktobar/Listopad
1. 10. - Nürnberški proces: izrečene su kazne - 12 smrtnih, jedna u odsustvu, sedam zatvorskih, trojica oslobođena.
3. 10. - DC-4 udario u brdo na Njufaundlendu - sa 39 mrtvih, najgora avionska nesreća do tada.
5/6. 10. - 11 tačaka u Negevu: Jevreji postavljaju kampove na severu Negeva, koji bi po Morrison–Gradyjevom planu pripao arapskoj provinciji.
6. 10. - Umro švedski premijer Per Albin Hansson, naslediće ga Tage Erlander (do 1969).
7. 10. - Japanski parlament je usvojio novi ustav - na snazi od sledeće godine.
9. 10. - FNRJ će platiti 150.000 dolara za stradale avijatičare. (NYT)
10. 10. - Na međunarodnoj konferenciji u Parizu odobren mirovni sporazum sa Italijom - dogovoreno stvaranje Slobodnog Teritorija Trsta (ugovor potpisan 1947).
10. 10. - Na jugoistoku današnjeg Bangladeša počinju Noakhaliski neredi, progon hinduista. Gandhi će boraviti u regionu od novembra do marta.
11. 10. - Nadbiskup Alojzije Stepinac osuđen na 16 godina zatvora za veleizdaju i ratne zločine; na robiju osuđen i Ivan Šalić, a Erih Lisak na smrt (presuda Stepincu poništena 2016).
12. 10. - Industrijalizacija Brazila: u Volta Redondi otvorena Companhia Siderúrgica Nacional, prva čeličana u Južnoj Americi (privatizovana 1993).
14. 10. - Vatikan ekskomunicirao jugoslovenske zvaničnike povezane sa Stepinčevom osudom - nisu navedena imena, pretpostavlja se da je usmereno protiv Tita.
15. 10. - Posljednji sastanak Mirovne konferencije u Parizu, koji FNRJ bojkotuje.
15. 10. - Osnovano Narodno pozorište "Toša Jovanović" u Zrenjaninu.
16. 10. - Rano ujutru obešena desetorica osuđenih na smrt u Nürnberškom procesu, Göring se ubio prethodne večeri.
16. 10. - RMS Queen Elizabeth je konačno zaplovio kao luksuzni putnički brod, pošto je prevozio trupe tokom rata (plovi do 1969).
20. 10. - Izbori za državne skupštine u sovjetskoj nemačkoj zoni, najviše mandata dobija Socijalistička partija jedinstva.
20. 10. - Ukinuta Rajnska pokrajina Pruske (dogodine i Pruska).
22. 10. - Incident u Krfskom kanalu, 2. deo: britanski brodovi Saumarez i Volage naleteli na mine, poginula 44 mornara (za polaganje mina osumnjičeni Jugosloveni).
22. 10. - Operacija Osoaviahim: Sovjeti su prebacili preko 2.200 nemačkih eksperata u SSSR
24. 10. - Prva fotografija Zemlje iz svemira je snimljena sa rakete V-2 No. 13 lansirane iz White Sands.
24. 10. - Počinju Biharski neredi u Indiji: hinduisti ciljaju muslimane do 11. 11., što je odgovor na Noakhaliske nerede na jugoistoku današnjeg Bangladeša.
27. 10. - Nakon što je ranije tokom meseca prihvaćen na plebiscitu od 53% glasača, donesen je novi Ustav Francuske koji definira Četvrtu republiku (zamenjen 1958).
29. 10. - Lucky Luciano, koji je prošlog februara proteran iz SAD u Italiju, tajno stiže na Kubu.
31. 10. - Indonežanski nacionalisti uvode rupiju (inače se koristi holandsko-indijski gulden).
Novembar/Studeni
1. 11. - Utakmica Toronto Huskies - New York Knickerbockers, prva je Košarkaške asocijacije Amerike, kasnije NBA.
1. 11. - Karol Wojtyla (26) zaređen je za svećenika u Krakówu.
1. 11. - Zvanični datum osnivanja Donje Saksonije u britanskoj zoni Nemačke: Državi Hanover su priključeni Braunschweig, Oldenburg i Schaumburg-Lippe.
3. 11. - Gabriel González Videla je novi predsednik Čilea (do 1952); ubrzo raskida sa komunističkim saveznicima, čiju partiju zabranjuje 1948.
3. 11. - Antijugoslovenske demonstracije u Trstu, napadnuta štampa i Slovenci (NYT), dok je italijanski vicepremijer Togliatti u poseti u Beogradu. NYT izveštava 8. 11. da je Tito "ponudio" Trst za Goricu, što Italija odbija, kasnije tokom meseca se uz Goricu pominje i Tržič (Monfalcone, NYT 26. 11.).
4. 11. - Na snazi je povelja kojom je osnovan UNESCO - prva generalna konferencija je otvorena kasnije tokom meseca, za prvog direktora će biti izabran Julian Huxley.
5. 11. - Izbori za Kongres SAD: Republikanci preuzimaju većinu u oba doma, zbog nepopularnosti predsednika Trumana. Među novim kongresmenima su Richard Nixon, John F. Kennedy (Dom) i Joseph McCarthy (Senat). Demokrati će za dve godine povratiti većine.
6. 11. - Apel masovnim organizacijama u Jugoslaviji za prikupljanje pomoći Albaniji, koju su krajem oktobra pogodile velike poplave.
7. 11. - Nakon 190 dana završena prva savezna radna akcija omladine na gradnji željezničke pruge Brčko–Banovići, duge 190 km. U akciji učestvovalo oko 70.000 osoba iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva.
15. 11. - Sporazum iz Linggadjatija: Holanđani priznaju faktičku indonežansku kontrolu Jave, Sumatre i Madure, predviđeno stvaranje federacije sa ostatkom ostrvlja.
novembar - Grčki građanski rat: borbe oko mesta Skra blizu jugoslovenske granice.
16. 11. - Reforma japanskog pisma: Tōyō kanji je nedefinitivan spisak od 1.850 zvaničnih kanjija, umesto 6.000 tradicionalnih.
17. 11. - Franko-tajski sporazum: Tajland je vratio Francuzima teritorije date nakon rata 1940-41, u zamenu za deblokadu prijema u UN.
17 - 19. 11. - U Beogradu održan Prvi kongres Saveza književnika Jugoslavije - u znaku socrealizma, ali uz uzimanje u obzir domaće tradicije (uvodni referat Radovan Zogović). Za predsednika Saveza izabran Ivo Andrić, potpredsednici Oton Župančič, Miroslav Krleža, Isidora Sekulić, Radovan Zogović, Isak Samokovlija i Blažo Koneski, sekretar Čedomir Minderović.
19. 11. - Izbori u Rumuniji: zvanično, Nacionalni demokratski front (komunisti i ostali) uzima 348 od 414 mesta.
19. 11. - Prve nove članice UN od osnivanja: Afganistan, Island i Švedska (Tajland u decembru).
20. 11. - Francuski patrolni čamac zarobio kinesku džunku koja je krijumčarila benzin u luci Haiphong. Gerila Viet Minha zarobila čamac i posadu - Francuzi uputili ultimatum.
27. 11. - U Beogradu zaključen Ugovor o usklađivanju privrednih planova, o carinskoj uniji i o izjednačenju valute između FNRJ i NR Albanije (skupština FNRJ ratifikovala 27. 12., NYT).
29. 11. - Čelnik Estonske SSR Johannes Vares izvršio samoubistvo u svojoj rezidenciji.
novembar - mart - Gladna zima u Nemačkoj, najjača u regionu Severnog mora u 20. stoleću.
Decembar/Prosinac
1. 12. - Miguel Alemán Valdés je predsednik Meksika nakon M. A. Camacha (do 1952), prvi civil od 1920. Sprovodi program supstitucije uvoza i gradnje infrastrukture (→ Meksičko čudo), ali rastu i korupcija i ortački kapitalizam.
2. 12. - Osnovana Međunarodna komisija za lov na kitove.
3. 12. - Mijo Kerošević, kasnije proglašen za narodnog heroja, poginuo kod Bijeljine u poteri za četničkim odmetnicima.
5. 12. - U FNRJ donesen Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeća, i to saveznog i republičkog značaja (mnoga su već pod sekvestrom): celokupno bankarstvo, spoljna trgovina i unutrašnja trgovina na veliko, kao i sva preduzeća saobraćaja i sredstava za vezu.
9. 12. - Okupila se Ustavotvorna skupština Indije, nema predstavnika Muslimanske lige.
10. 12. - Rezolucija 12 Saveta bezbednosti UN, u vezi Grčkog pitanja: predstavnici Grčke i Jugoslavije će biti pozvani da učestvuju u diskusiji, bez prava glasanja; Albanija i Bugarska su pozvane da daju izjave.
11. 12. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija osnovala UNICEF, Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć deci u zemljama razorenim ratom.
12. 12. - Rezolucijom Generalne skupštine, UN prekidaju odnose sa Frankovom Španijom (zabrana ukinuta 1950).
16. 12. - Léon Blum je na čelu poslednje privremene francuske vlade - tzv. "silvestrovska vlada", traje do sledećeg meseca.
16. 12. - Osnovana modna kuća Dior, sledećeg februara predstavljaju prvu kolekciju, nazvanu New Look.
19. 12. - Prvi indokineski rat počinje Bitkom za Hanoj: sukob francuskih i Viet Minhovih snaga u Hanoju, Francuzi će staviti grad pod svoju punu kontrolu za dva meseca. SAD podržavaju Francuze protiv komunista u Viet Minhu.
19. 12. - Grčki građanski rat: Rezolucija 15 SB UN: ustanovljena Istražna komisija koja će ispitivati povrede grčke granice prema Albaniji, Jugoslaviji i Bugarskoj (Grčka optužuje Jugoslaviju za "agresiju" i pomaganje "revolucionarnih bandi").
19. 12. - Britanski premijer Attlee izjavio spremnost za ponudu nezavisnosti Burme.
20. 12. - Počinje Havanska konferencija američkih mafijaških bosova. Lucky Luciano je potvrdio svoje prvenstvo, izneo plan trgovine drogom u SAD, odlučivano je o likvidaciji Bugsyja Siegela.
20. 12. - Prikazan film It's a Wonderful Life - komercijalno je slabo prošao, postaje božićni klasik od polovine '70-tih.
21. 12. - Nankaiski zemljotres praćen cunamijem u Japanu, najmanje 1.362 mrtvih.
22. 12. - Završeno suđenje nemačkim oficirima u Beogradu, među osuđenima na smrt je i August Meyszner, ratni komandant SS i policije u Srbiji.
25. 12. - U Moskvi proradio nuklearni reaktor F-1, prvi u Evropi koji je postigao samoodrživu lančanu reakciju.
26. 12. - Otvoren Flamingo Las Vegas, prvi luksuzni kazino i hotel u tom gradu - Bugsy Siegel ga je gradio mafijaškim pozajmicama po četvorostruko većoj ceni od predviđene (ubijen je sledećeg juna).
31. 12. - Federalna Država Crna Gora donošenjem ustava postaje Narodna Republika Crna Gora.
Fiziologija i medicina: Hermann Joseph Muller (otkriće proizvodnje mutacija putem iradijacije rendgenskim zracima)
Književnost: Hermann Hesse (nadahnuto pisanje koje, rastući u smelosti i pronicljivosti, oličava klasične humanitarne ideale i visoke kvalitete stila)
Mir: Emily Greene Balch (zalaganje protiv rata i za razoružanje) i John Raleigh Mott (međunarodna verska bratstva i misionarstvo u korist mira)
Reference
Literatura
Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article 1946, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses. ®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.