1. 1. - U SAD stupa na snagu Specie Payment Resumption Act, papirni novac ponovo razmenjiv za zlato.
8. 1. - Drugi anglo-afganski rat: Britanci ušli u Kandahar.
13. 1. - Austrougarska skoro udvostručila carinu na uvoz svinja iz Srbije; od ranije zabranjen uvoz goveda zbog bolesti.
januar - Nasrudin-šah Kadžar osniva Persijsku kozačku brigadu, elitnu konjaničku jedinicu sa ruskim oficirima.
19. 1. - Anna Haining Bates, žena visoka 243 cm, rodila bebu tešku 10,6 kg, dužine 76 cm ali beba je umrla 11 sati kasnije.
21. 1. - Početak Prvog školskog rata u Belgiji: vlada podnela predlog reforme kojom bi se sekularizovalo osnovno školstvo (doneseno u junu, ali katolici sprovode uspešan otpor).
31. 1. (19. 1. po j.k.) - U Srbiji uveden nepopularan porez "patentarina" na trgovce, mehandžije, činovnike i sl. (oborena u novembru).
Februar/Veljača
1. 2. - Raniji egzarhijski niški mitropolit Viktor i zvanično postavljen za niškog episkopa u sastavu Beogradske mitropolije.
2. 2. (21. 1. po j.k.) - Na osnovu odluka Berlinskog kongresa, na Virpazaru potpisan sporazum o razgraničenju Crne Gore i Osmanskog Carstva: Podgorica, Spuž i Žabljak pripadaju Crnoj Gori a Ulcinj se vraća Turskoj (od 1880. ipak pripada Crnoj Gori).
8. 2. (27. 1. po j.k.) - Podgorica i Zeta postaju dio Crne Gore.
16. 2. - "Teozofi" Helena Blavatsky i Henry Steel Olcott stigli u Indiju.
17. 2. - Simon Lourdel Monpel iz Belih otaca stiže u Kraljevinu Buganda - kralj Muteesa I lavira između katolika, protestanata i muslimana.
21. 2. - Emir Afganistana Sher Ali Khan umire na severu zemlje, nije uspeo da dobije pomoć od Rusije; nasleđuje ga sin Mohammad Yaqub Khan (do oktobra).
21. 2. (9. 2. po j.k.) - Harkovski gubernator Dmitrij Kropotkin ubijen od strane pripanika Zemlje i volje Grigorija Goldenberga.
22. 2. - U Ženevi osnovane anarho-komunističke novine Le Révolté, na čelu su Pjotr Kropotkin, François Dumartheray i Georg Herzig.
27. 2. - Objavljeno otkriće saharina (Constantin Fahlberg i Ira Remsen).
8. 3. (kalendar?) - Knjaz Nikola u Crnoj Gori ukida Senat i uvodi Državni savjet, Veliki sud i Ministarstvo sa šest odjeljenja - predsednik vlade je Božo Petrović-Njegoš (do 1905).
11. 3. - Japanski Domen Ryukyu postaje Prefektura Okinava, poslednji vladar Shō Tai je interniran u Tokio (dobija titulu markiza).
14. 3. - Bolivija objavljuje da je u ratu sa Čileom.
23. 3. - Bitka na Topáteru je prvi okršaj Pacifičkog rata i čileanska pobeda.
29. 3. - Nakon jučerašnjeg neuspeha kod Hlobanea, Britanci odnose ubedljivu pobedu kod Kambule, što je prekretnica rata sa Zuluima.
3. 4. - Ortodoksni protestant Abraham Kuyper osniva Antirevolucionarnu partiju u Holandiji.
5. 4. - Čile objavljuje rat Boliviji, a Peru sutradan Čileu, na osnovu saveza sa Bolivijom. Pacifički rat između ove tri zemlje traje do 1883.
14. 4. (2. 4. po j.k.) - Treći atentat na cara Aleksandra II: student Aleksandar Solovjov pucao na njega tokom šetnje (obešen u junu).
april - Francuski poštar Ferdinand Cheval počinje 33-godišnju gradnju svoje Palais idéal u Hauterivesu.
21. 4. - Novopazarska/Carigradska konvencija: austrougarski garnizoni će biti postavljeni u Priboju, Prijepolju i Bijelom Polju (kasnije zamenjeno za Pljevlja).
21. 4. - Uredba u BiH: desetina državi se daje u novcu umjesto u naturi.
21. 5. - Pomorska Bitka kod Iquiquea: peruanski uspeh, deblokirana tada peruanska luka Iquique; ali u nastavku se vodi Bitka kod Punta Gruese u kojoj Peruanci gube jedan od glavnih brodova (Dan mornarice u Čileu).
5. 6. (kalendar?) - Okončava se srpska administracija u delovima zapadne Bugarske, tj. rusko-bugarska uprava proterala srpske činovnike iz trnskog i brezničkog sreza, pre nego što su oni stigli izvršiti nalog srpske vlade o povlačenju.
21. 6. - Carl von Linde osnovao firmu Gesellschaft für Linde’s Eismaschinen Aktiengesellschaft.
26. 6. - Hediv Egipta i Sudana Ismail Paša smenjen pod britanskim i francuskim pritiskom; nasleđuje ga sin Teufik Paša (do 1892). U zemlji je Urabijeva pobuna.
29. 6. - 3. 7. (17 - 21. 6. po j.k.) - Lipecki i Voronješki kongres ruskih narodnjika revolucionara iz Zemlje i volje - dolazi do podele na terorističku Narodnu volju i miroljubiviju Crnu podelu.
Jul/Juli/Srpanj
1. 7. - Charles Taze Russell izdaje mesečnik Zion's Watch Tower and Herald of Christ's Presence, današnji The Watchtower ("Stražarska kula").
1. 7. - U Beogradu počinje da izlazi časopis "Domaćica", organ Ženskog društva i njegovih podružnica (1879-1914).
2. 7. (20. 6. po j.k.) - U Srbiji se prvi put slavi državni praznik u čast nezavisnosti i oslobođenja južnih krajeva (spomen na početak rata 1876).
3. 7. (21. 6. po j.k.) - U beogradskoj Građanskoj kasini predstavljen Edisonov fonograf.
4. 7. - Bitka kod Ulundija je odlučujuća pobeda Britanaca nad Zuluima i praktično kraj rata, zapaljeno glavno mesto Ulundi.
15. 7. - Nemačka uvodi zaštitne carine - Bizmark, sada u savezu sa konzervativcima, štiti pruske zemljoposednike i moćne industrijalce ("brak železa i raži").
15. 7. - Sulejman, sin sudanskog trgovca robovima Al-Zubayr Rahma Mansura, predao se guverneru Bahr el Ghazala Romolu Gessiju (kasnije pogubljen). Sulejmanov pomoćnik Rabih az-Zubayr će kasnije stvoriti sebi državu na razvođu Nila i Ubangija.
jul - Prizrenska liga odlučuje da zbaci osmansku vlast, uspostavlja vlast u Đakovici, Prizrenu, Peći, Mitrovici i Vučitrnu (do 1880).
17. 7. - Konzervativac Todor Burmov postaje prvi predsednik bugarske vlade - ostaje samo do decembra, jer u zemlji preovlađuju liberali.
20. 7. - U Indiji uhvaćen borac za nezavisnost Vasudev Balwant Phadke.
23. 7. - Peruanska oklopnjača Huáscar zarobila čileanski transporter Rímac sa 260 ljudi iz konjaničke regimente, oružjem i municijom.
15. 8. - Ruski car šalje oštro sročeno pismo nemačkom caru u kome se žali na kancelara Bizmarka zbog ometanja ruskih interesa; upozorava na ozbiljne posledice, što Bizmark shvata kao uvijenu pretnju ratom.
septembar - Sastanak Prizrenske lige, insistira se na ujedinjenju Albanaca u jednu pokrajinu; ruski konzul u Prizrenu Ivan Jastrebov misli da u pokretu vlada nejedinstvo, da je prevagnula feudalno-muslimanska struja i da je pokret pod austrijskim uticajem.
29. 9. - Meekerov masakr: Indijanci Juti ubili u Koloradu federalnog agenta za indijanska pitanja Nathana Meekera koji im je želeo promeniti način života, i još desetoricu muškaraca, zatim su napali i vojsku i ubili 14 oficira i vojnika (Rat White River).
Oktobar/Listopad
2. 10. - Kriza oko Ilija: u Livadiji potpisan rusko-kineski ugovor, kojim bi Rusiji ostao veći deo oblasti reke Ili - kineski pregovarač osuđen na smrt po povratku (→ Sankt Petersburški ugovor (1881)).
7. 10. - Dvojna alijansa protiv Rusije: Njemačka i Austro-Ugarska sklopile su sporazum kojim se obvezuju na uzajamnu pomoć u slučaju ruskog napada. Pozadina toga obrambenog saveza je strahovanje da će se zbog austrijsko-ruskog rivalstva na Balkanu raspasti Austro-Ugarska Monarhija te da će Rusija pomagati Francusku pri mogućem napadu na Njemačku.
8. 10. - Ino. ministar Austro-Ugarske Gyula Andrássy dao ostavku, nasljediće ga barun Heinrich Karl von Haymerle (do 1881).
8. 10. - Bitka kod Angamosa je odlučujuća čileanska pobeda nad peruanskom mornaricom, koja donosi dominaciju na moru.
12. 10. - Suočen s pobunom Mohammad Ayub Khana i britanskom invazijom, emir Afganistana Mohammad Yaqub Khan abdicira.
21. 10. - Nakon niza velikih okupljanja, u Irskoj osnovana Zemaljska liga za pomoć kmetovima.
22. 10. - Thomas Edison testirao žarulju sa ugljeničnim vlaknom, trajala je 13,5 sati (patent prijavljen 4. 11.).
25. 10. - Pod pritiskom velikih sila, Rumunija uklonila klauzulu ustava kojim je uskraćivano državljanstvo Jevrejima, ali dobijanje istog je komplikovano.
4. 11. - James Ritty i brat John patentirali registar kasu.
16. 11. (4. 11. po j.k.) - Knez Milan prestonom besedom otvorio drugu nišku Narodnu skupštinu.
17. 11. - Lepold II osniva Međunarodno kongoansko društvo za uspostavljanje kontrole nad basenom Konga (od 1885. Slobodna Država Kongo).
23. 11. - Crnogorska vlada ustanovila Lučku kapetaniju u Baru
27. 11. - Svetozar Miletić pomilovan posle tri i po godine u pritvoru i zatvoru zbog lažne optužbe za veleizdaju.
27. 11. - Bitka kod Tarapace: Čileanci osvajaju provinciju Tarapacá na tadašnjem jugu Perua.
Decembar/Prosinac
1. 12. - Četvrti atentat na Aleksandra II: "Narodna Volja" pokušala da dinamitom digne u vazduh voz ruskog cara.
2. 12. - Britanski brod Borussia potonuo u severnom Atlantiku, 169 mrtvih, 15 preživelih.
6. 12. - Trnovski mitropolit Kliment postaje predsednik bugarske vlade, kao prelazno rešenje do novih izbora.
11. 12. - Penzionisan (odn. iznuđena mu ostavka) mitropolit karlovački i patrijarh srpski Prokopije Ivačković, za administratora postavljen German Anđelić, što izaziva nezadovoljstvo Srba.
15. 12. - Srpski mladokonzervativci objavljuju svoj program u novopokrenutom listu "Videlo" (budući naprednjaci).
15 - 23. 2. - Afganski ustanici drže pod neuspešnom opsadom Britance u Sherpurskom kantonmanu pored Kabula.
decembar - Agrarna konferencija u Sarajevu, većina je za obavezni otkup kmetova.
decembar - Rodolphe Lindt pronašao mašinu za končiranje, što omogućava da napravi čokoladu koja se topila u ustima.
decembar - Britanska kolonija Zlatna Obala proširena na istoku na Aflao kako bi se sprečilo krijumčarenje - porašće značaj Loméa u današnjem Togou.
20. 12. - Bosna i Hercegovina od nove godine postaje deo austrougarskog carinskog područja.
21. 12. - Premijera Ibsenove "Kuće za lutke", tada kontroverznog komada.
23. 12. - Nicolás de Piérola izveo puč protiv peruanskog predsednika Prada koji je bio odsutan iz zemlje, na misiji kupovine oružja (novac je zadržao za sebe).
28. 12. (16. 12. po j.k.) - Naredba o puštanju u opticaj Milanovih zlatnika ("milandora") od 20 dinara.
28. 12. - Smenjen bolivijski predsednik Hilarión Daza, narednog meseca postavljen Narciso Campero.
28. 12. - Železnički most Tay kod Dundeeja u Škotskoj se srušio kada je preko njega po oluji prelazio voz - 75 mrtvih.
31. 12. - Thomas Edison prikazao svoju sijalicu/žarulju u Menlo Parku.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article 1879, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses. ®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.