1. 1. - Francuska zvanično anektirala otok Kerguelen u južnom Indijskom oceanu, kao i otoke Amsterdam i Saint-Paul.
8. 1. - Škotska kitolovačka ekspedicija otkrila Otok Dundee pored Antarktika.
januar - U Italiji izbija Skandal Banca Romana - korupcijski skandal u jednoj od emisionih banaka kompromituje i politički sistem.
17. 1. - Kraljevina Havaji: Komitet bezbednosti, sastavljen od zapadnjaka, zbacio kraljicu Liliuokalani uz pomoć američkih marinaca i mornara - sledeće godine proglašena republika, aneksija Sjedinjenim Državama 1898.
20. 1. - Masakr u Caltavuturu: vojska ubila 13 seljaka koji su simbolično zauzeli zemlju blizu Palerma na Siciliji.
početkom godine - U Foči osnovano sokolsko društvo, ali austrougarske vlasti ga zabranile i uništile gimnastičke sprave.
Najhladnija zima na sarajevskoj mjernoj stanici Bjelave: srednja temperatura -5,8 stepeni, ovaj januar je najhladniji mjesec sa -10,5 stepeni a i cijela godina je najhladnija sa 7,8 stepeni.
2. 2. - Toni Schruf organizirao u Mürzzuschlagu prve skijaške trke u srednjoj Evropi.
12. 2. - Etiopski car Menelik II se odriče Ugovora iz Wouchalea sa Italijom iz 1889, koji je u italijanskoj verziji davao Italiji protektorat nad Etiopijom.
15. 2. - U Budimpešti krenule telefonske novine Telefon Hírmondó.
februar - Putničko-teretni parobrod SS Naronic nestao na Atlantiku, 74 mrtvih.
2. 3. (18. 2. po j.k.) - Arhijerejski sabor poništio akt iz 1888. o razvodu Milana i Natalije.
4. 3. (20. 2. po j.k.) - Krvoproliće u Goračićima u Dragačevu, nakon što je liberalna vlada pokušala da otme opštinu radikalima - desetak mrtvih u intervenciji vojske.
4. 3. - Grover Cleveland počinje drugi, neuzastopni, mandat predsednika SAD.
8. 4. (27. 3. po j.k, Velika subota) - Jak zemljotres u dolini Resave, kod Svilajnca.
12. 4. (31. 3.) - U Rumuniji osnovana socijaldemokratska partija.
12. 4. - Njemačka Jugozapadna Afrika: Curt von François sa njemačkim i domaćim snagama napao kralja Hendrika Witbooia u Hornkranzu, ubijene žene i djeca.
13. 4. (1. 4. po j.k.) - Dvorski puč: Kralj Aleksandar Obrenović se uz pomoć vojske proglasio punoletnim i zbacio namesništvo i vladu; raspuštena i skupština. Novu vladu sastavlja radikal Lazar Dokić (predsednik Državnog saveta i bivši kraljev vaspitač).
17. 4. - Krvoproliće u belgijskom Monsu tokom generalnog štrajka, parlament kasnije odobrava univerzalno muško pravo glasa.
Serijski ubica H. H. Holmes je nalazio svoje žrtve tokom Izložbe.
5. 5. - Panika 1893. u SAD počinje krahom njujorške berze (železnica i srebro), traje do 1897, kada će dovesti do kraja Trećeg partijskog sistema u SAD.
23. 5. - Gandhi stigao u Južnu Afriku, Koloniju Natal, kao advokat, gde će ostati 21 godinu i razviti svoje poglede na svet i veštine.
25. 5. - Franko-sijamski rat: Francuzi ulaze u spornu teritoriju u Laosu i izbacuju sijamskog (tajlandskog) komesara.
30. 5. (18. 5. po j.k.) - Izbori u Srbiji: radikali osvajaju preko 88 % glasova, uz bojkot liberala.
Jun/Juni/Lipanj
jun - Južni Solomonski Otoci proglašeni za britanski protektorat.
15. 6. - Izbori u Nemačkoj, najviše glasova za socijaldemokrate, ali su zbog izbornog zakona tek četvrta partija u Rajhstagu.
17. 6. - Počinje zlatna groznica na jugozapadu Australije, nastaje grad Kalgoorlie.
20. 6. - Lizzie Borden oslobođena optužbe da je ubila roditelje.
22. 6. - Tokom manevara kod Libana, britanski bojni brod HMS Victoria potonuo nakon sudara sa bojnim brodom HMS Camperdown, poginulo 358 ljudi uključujući kontra-admirala Georgea Tryona. Preživeo je John Jellicoe, kasniji komandant britanske mornarice.
1. 7. - Predsednik Cleveland operisan u tajnosti, kako se ne bi pogoršala ekonomska depresija i jer je u toku borba za opoziv Zakona o kupovini srebra, čija je posledica pad rezervi zlata.
3. 7. - Počinju studentski neredi u Parizu, red će morati povratiti vojska i novi policijski prefekt Louis Lépine.
11. 7. - Mikimoto Kōkichi uspeo proizvesti poluloptaste bisere (sferični biseri u komercijalno značajnim količinama tek 1920-tih).
11. 7. - Liberalna revolucija u Nikaragvi, na vlast dolazi José Santos Zelaya (do 1909), konzervativci poraženi do kraja meseca.
12. 7. - Istoričar Frederick Jackson Turner održao u Čikagu predavanje "Značaj granice u američkoj istoriji": teza o Granici kao sredstvu oblikovanja američke demokratije.
20. 7. (8. 7. po j.k.) - U požaru u Senjskom rudniku stradala cela smena rudara, 28 do 30 ljudi - sveti Prokopije će kasnije biti rudarska slava.
20. 7. - S topovima uperenim u veliku palatu u Bangkoku, Francuzi uputili ultimatum Sijamu, sledi blokada obale.
25. 7. - Zvanično otvoren Korintski kanal - širina je mala, ima velikih problema sa odronima, kanalisanim vetrom i plimskim strujama, tako da je saobraćaj mnogo niži od očekivanog.
28. 7. - Radikalna građanska unija diže pobunu u Argentini, u Buenos Airesu je vodi Hipólito Yrigoyen - revolucija traje u dve etape do oktobra, vlada je slomila.
leto - Vrhunac socijalnog pokreta Fasci Siciliani
Avgust/August/Kolovoz
2. 8.? - Kralj Aleksandar Obrenović doneo Uredbu o reorganizaciji srpske vojske kojom je u svakoj diviziji uvedena vazduhoplovna jedinica (danas Dan roda avijacije Vojske Srbije).
1. 9. - Predlog zakona o vladi Irske (Drugi predlog o samoupravi) usvojen malom razlikom u donjem domu britanskog parlamenta, da bi bio oboren u gornjem domu 8. septembra.
3. 9. - Legislativni izbori u Francuskoj, oportunistički republikanci Casimir-Periera zadržavaju najveći broj mandata (premijer 1893-94, predsednik 1894-95).
7. 9. (26. 8. po j.k.) - Kralj Aleksandar Obrenović položio venac na Karađorđev grob.
7. 9. - Ruski monitor "Rusalka" potonuo sa 177 članova posade u Finskom zalivu.
8. 9. - Papina enciklika Laetitiae sanctae o posvećenosti krunici.
9. 9. - Esther Cleveland je prvo dete rođeno u Beloj kući.
11 - 27. 9. - U Čikagu se održava Parlament svetskih religija, zapažen je hinduistički monah Swami Vivekananda.
septembar - Druga Pobuna mornarice u Brazilu protiv predsednika Pejšotua, traje do sledećeg marta.
21. 9. - Braća Duryea prvi put vozili automobil na benzinski pogon u SAD, u Springfield, Massachusetts, kasnije će osnovati i prvu kompaniju u SAD za proizvodnju takvih vozila, Duryea Motor Wagon Company.
septembar po j.k. - Kralj Aleksandar se u Abaciji (Opatiji) sastao sa ex-kraljem Milanom.
Oktobar/Listopad
3. 10. - Berberski ratnici napali špansku eksklavu Melilla, počinje Margallov rat (tj. Prva meliljska kampanja).
3. 10. - Potpisan Franko-sijamski ugovor, Sijamci pristali na sve francuske zahteve, Laos postaje deo Francuske Indokine (do 1945. odn. 1953.).
6. 10. - Na beogradskom Dorćolu proradila prva javna elektrana u Srbiji (danas Dan Elektroprivrede Srbije).
13 - 29. 10. - Ruska flota posetila francusku luku Tulon.
2. 11. - Lobengula, kralj Ndebelea (Matabelea) radije digao zalihe municije u vazduh nego da ih Britanci zarobe, uništen grad Bulawayo.
3. 11. - Požar i eksplozija na brodu Cabo Machichaco ispred Santandera, 590 poginulih.
7. 11. - Anarhista bacio dve bombe u barselonskom pozorištu Liceu, dvadesetak poginulih (odmazda zbog pogubljenja neuspešnog atentatora na gen. Arsenio Martínez-Campos Antóna).
7. 11. - Referendumom podržano žensko pravo glasa u Koloradu.
11. 11. - Austrijski predsednik vlade Eduard Taaffe prinuđen na ostavku zbog predloga reforme biračkog prava (i spora oko uvođenja slovenskog jezika u celjskim školama) - sledi knez Alfred III. zu Windisch-Grätz (do 1895).
12. 11. - Durandova linija: britanski diplomata Mortimer Durand i afganistanski emir Abdur Rahman Khan dogovorili razgraničenje Afganistana i Britanske Indije.
novembar - Građevinski završena Crkva imena Marijinog u Novom Sadu, poznata kao "Katedrala".
18. 11. - Papina enciklika Providentissimus Deus o proučavanju Biblije.
Decembar/Prosinac
2. 12. - Otvoren GUM, Glavni univerzalni magazin, u Moskvi.
5. 12. (23. 11. po j.k.) - Nova srpska vlada: general, "dvorski" radikal, Sava Grujić umesto Lazara Dokića (radikali želeli Pašića). Nikola Pašić odneo prevagu nad Lazarom Dokićem u Radikalnoj stranci (izbegnut rascep).
9. 12. - Anarhista Auguste Vaillant bacio bombu u francuskom parlamentu, 20 poslanika lakše povređeno - dva dana kasnije donesen prvi od Lois scélérates kojima je ograničena sloboda govora.
15. 12. - Francesco Crispi ponovo premijer Italije (do 1896) nakon što je Giovanni Giolitti prinuđen na ostavku; situacija na Siciliji je na ivici pobune (→ Fasci Siciliani).
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article 1893, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses. ®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.