4. 2. - Prva skupština Srpskog kulturnog kluba u Beogradu.
4. 2. - Bombarderi bezuspešno pokušali razbiti led na Velikoj Moravi kod Dragovca, u požarevačkom srezu su poplave.
februar, početkom - Probijen put kroz Platije u Crnoj Gori, sledi proširivanje i završetak puta.
5. 2. - Predsednik Ruzvelt predlaže da se broj sudija Vrhovnog suda SAD poveća sa 9 na 15 (reforma prozvana "plan za pakovanje suda").
7. 2. - Osnovan Savez jugoslovenske aeronautičke industrije.
3 - 8. 2. - Španski građanski rat – Bitka za Málagu se okončava pobedom nacionalista i Italijana i zauzećem grada; ubijene hiljade republikanaca, otvorena paljba i na kolonu izbeglica (Masakr na putu Málaga–Almería).
6. 2. - U Beogradu radi Odsek dečje policije, za postupanje sa napuštenom decom i mlađim maloletnicima.
6. 2. - 27. 2. - Bitka na Harami, istočno od Madrida: nacionalisti postižu neke uspehe ali ne uspevaju postići proboj.
11. 2. - Završen je veliki sit-down štrajk u General Motorsovoj fabrici u Flint, Michigan: radnici su dobili povišicu, United Automobile Workers postaju važan sindikat, koji se širi auto-industrijom.
11. 2. - Joachim von Ribbentrop uručuje u Londonu formalni zahtev za povratak bivših nemačkih kolonija. Pre neki dan je napravio gaf kada se kralj George VI trgao od njegovog nacističkog pozdrava.
13. 2. - Požar u bioskopu u (Š)Antoungu u Mandžuriji, izveštava se o 685 (ili 658) žrtava.
15. 2. - Odbor za nemešanje u Londonu odlučio da se po zemljama zabrani vrbovanje i slanje dobrovoljaca za Španiju, od 20. februara, i da španske granice budu pod međunarodnom kontrolom.
februar - Afera Dijamantštajn - "Tehnička unija" - Zbor u Jugoslaviji.
februar - Opijumska krijumčarska afera u Beogradu: u kući na Karaburmi nađeno 94 kg prerađenog i 64 neprerađenog opijuma.
19. 2. - Yekatit 12: pokušaj ubistva italijanskog vicekralja Etiopije Gracijanija u Adis Abebi, slede krvave represalije sa hiljadama ubijenih.
25. 2. - Zemljotres blizu Čačka, ima materijalne štete.
25. 2. - Objavljena Steinbeckova novela "O miševima i ljudima".
27. 2. - Nekoliko studenata frankovaca upalo u prostorije "Hrvatskog dnevnika", bliskog Vlatku Mačeku.
28. 2. - Predat je saobraćaju podmorski telegrafski kabl između Jugoslavije i Francuske, preko Igala i Tunisa.
28. 2. - Tuča u Beogradu između antifašističkih studenata i ZBOR-ovih "letećih odreda" ispred bioskopa Triglav u Sarajevskoj.
Mart/Ožujak
4. 3. - U jugoslovenskim vodama zaustavljen francuski brod La Corse koji je trebao prevesti 400 dobrovoljaca u Španiju, među uhapšenima je Adolf Muk, član CK KPJ.
16. 3. - Uveče dolazi do krvavih nereda između de La Rocqueovih fašista i komunista u pariskom predgrađu Clichy.
18. 3. - Eksplozija gasa u školi u mestu New London, Texas ubija najmanje 295 đaka i nastavnika (najsmrtonosnija katastrofa u američkim školama).
18. 3. - Mussolini dobio "Mač Islama" u Tripoliju.
19. 3. - Papina enciklika Divini Redemptoris protiv komunizma.
20/21. 3. - Kurdi dižu pobunu u turskoj provinciji Dersim (danas Tunceli), tokom gušenja dolazi do Dersimskog masakra.
21. 3. - Masakr u Ponceu: policija ubila 21 nacionalističkog demonstranta na Portoriku.
23. 3. - Španska vlada odnosi pobedu u Bici kod Gvadalahare - podignut moral republikanaca, blamaža za Musolinija.
25. 3. - U Beogradu potpisan petogodišnji ugovor o nenapadanju i neutralnosti sa Italijom (poštovanje granica, povlastice manjinama, likvidacija ustaškog problema, priznanje italijanske vlasti u Etiopiji...). Demonstracije protiv grofa Ćana.
28. 3. - Na lokalnim izborima u Sofiji prvi put glasaju žene.
29. 3. - West Coast Hotel Co. v. Parrish: Vrhovni sud SAD sa 5:4 potvrdio ustavnost minimalne plate u državi Washington - ovo se smatra krajem ere Lochner (od 1905. odn. 1897.) u kojem su obarane mere ekonomske regulacije u saveznim državama, kao i odlukom koja je odvratila Ruzveltov plan reforme suda (The switch in time that saved nine).
29. 3. - U lavini na Storžiču kod Tržiča stradalo devet smučara.
31. 3. - Donete uredbe o osnivanju Muzičke akademije i Umetničke akademije u Beogradu, rade od sledeće jeseni (osvećena 21. novembra, → Univerzitet umetnosti u Beogradu).
31. 3. - Španski građanski rat: počinje Rat na severu, nacionalistička ofanziva protiv severne republikanske eksklave, prva faza je Biskajska kampanja. Bombardovanjem razoren baskijski grad Durango, oko 250 mrtvih.
April/Travanj
1. 4. - Stupa na snagu britanski Zakon o vladi Indije:
kvalifikovana autonomija za provincije, direktni izbori, više indijskih predstavnika.
1. 4. - Počelo "intenzivno podizanje" Unske pruge - rokovi se rastežu do jeseni 1941, procenjeni troškovi nadnica 400 miliona dinara (u prometu od 1948).
19. 4. - Franko ujedinio karliste i falangiste: Tradicionalistička španska falanga i Komiteti nacionalne sindikalističke ofanzive (FET y de las JONS) biće jedina partija tokom diktature u Španiji (→ Movimiento Nacional).
3 - 8. 5. - Majski dani: sukob među republikancima u Barseloni i Kataloniji, vlada i KP Španije protiv anarhista i POUM-a (bivši trockisti i komunistička Desna opozicija).
6. 5. - Katastrofa "Hindenburga": nemački dirižabl izgoreo u Nju Džersiju, poginulo 36 ljudi.
9. 5. - Senjske žrtve: žandarmi pucali na kamion sa pristalicama HSS, navodno uzvraćajući paljbu, poginulo šest gospićkih omladinaca.
12. 5. - Krunidba britanskog kralja Džordža VI, prva snimljena na filmu i prenošena preko radija (prisustvuju i knez namesnik Pavle i kneginja Olga); procesiju je prenosila televizija BBC.
17. 5. - Seljanka iz Žumberka izvela nad sobom carski rez (tj. kasni abortus) - umrla 10. juna od "slabosti srca"
21. 5. - Masakrirana cela zajednica etiopskog manastira Debre Libanos - 297 monaha i 23 mirjana (još jedna odmazda za atentat na vicekralja Gracijanija u februaru).
21. 5. - Sovjeti postavili istraživačku stanicu Severni pol-1.
24. 5. - Oluja sa gradom izazvala veliku materijalnu štetu sinoć u Beogradu.
25. 5. - 25. 11. - Univerzalna izložba u Parizu, tj. Međunarodna izložba umetnosti i tehnike u modernom životu. U španskom paviljonu izložena Guernica, Jugoslavija je imala svoj paviljon a najupadljiviji su bili nemački i sovjetski, postavljeni jedan naspram drugog.
26. 5. - Battle of the Overpass ("Bitka na pasareli"): Fordovi zaštitari napali sindikalce u kompleksu River Rouge - udarac za reputaciju Henryja Forda i njegove tvrtke.
27. 5. - Italijansko Ministarstvo za štampu i propagandu postaje Ministarstvo popularne kulture. Između osalog, zabranjuju strane fraze pa i imena: Maksim Gorki postaje Massimo Amaro, Louis Armstrong je Luigi Fortebraccio a Benny Goodman Beniamino Buonuomo.
28. 5. - Osnovana Volkswagen Group (Gesellschaft zur Vorbereitung des Deutschen Volkswagens mbH) za proizvodnju "buba"; početkom jula za smeštaj radnika osnovan Wolfsburg (Stadt des KdF-Wagens bei Fallersleben).
29. 5. - Republikanski avioni sa sovjetskim pilotima greškom gađali kod Ibice nemačku krstaricu Deutschland, deo patrole Komiteta neintervencije, na šta nemački ratni brodovi odgovaraju dva dana kasnije bombardovanjem Almerije.
30. 5. - Memorial Day massacre: čikaška policija ubila desetoricu nenaoružanih demonstranata-štrajkača iz industrije čelika.
31. 5. - 6. 6. - Segovijska ofanziva: neuspešni republikanski pokušaj prema Segoviji i diverzija za severni front.
3. 6. - Španski nacionalistički general Emilio Mola poginuo u avionskom udesu.
4. 6. - Sylvan Goldman uveo kolica za kupovinu u svoj supermarket u Oklahoma City-ju.
8 - 9. 6. - Konstantin von Neurath, nemački ministar inostranih poslova, u poseti Beogradu - demonstracije prokomunističkih radnika i studenata, sukobi sa policijom (takođe obišao Mađarsku i Bugarsku).
5 - 8. 6. - Poseta Petra Živkovića, lidera JNS, nekim gradovima Slovenije (Ljubljana, Maribor, Celje) izaziva proteste. Sukob pristalica JNS i JRZ kod Maribora, jedan poginuo.
9. 6. - Italijanski antifašistički aktivisti, braća Carlo i Nello Rosselli ubijeni u Francuskoj od strane pripadnika La Cagoule.
11. 6. - "Slučaj trockističke antisovjetske vojne organizacije" odn. Slučaj Tuhačevskog: maršal Mihail Tuhačevski i sedmorica generala osuđeni na smrt u Moskvi i streljani iste noći.
12 - 19. 6. - Bitka za Bilbao: nacionalisti osvajaju ovaj grad i ostatak Baskije; istovremeno, republikanci neuspešno pokušavaju osvojiti Huescu u Aragonu, poginuo general Máté Zalka.
14. 6. - Potpaljena renovirana visoka peć u Varešu, predviđeno 160 tona sirovog željeza dnevno.
c. 14. 6. - Nemačka ekspedicija uz Nanga Parbat stradala od lavine, poginulo sedam Nemaca i devet Šerpi.
16. 6. - Španska republikanska vlada zabranila POUM, Andrés Nin i ostali lideri uhapšeni, Nin ubrzo ubijen u tajnosti. Bio je ugrožen i Eric Blair (George Orwell) ali je uspeo da pobegne u Francusku.
19. 6. - "Masakr na ženski dan": sukob policije i štrajkača čeličane u Youngstown, Ohio, 16 mrtvih.
30. 6. - U Londonu uveden prvi telefonski broj za hitne pozive: 999.
Jul/Juli/Srpanj
jun - jul - Masovno hapšenje komunista u Srbiji, počevši od Kragujevca, nakon provale. Među uhapšenima su Spasenija Babović i Krsto Popivoda, "Heroji ćutanja" nakon izdržane torture.
1. 7. - U Nemačkoj uhapšen luteranski pastor i antinacista Martin Niemöller (u logorima do 1945).
jul, početkom - Završeno snimanje filma "Princeza korala", jugoslovensko-nemačke koprodukcije koja se naziva prvim jugoslovenskim ton-filmom.
7. 7. - Britanska Peelova komisija preporučuje podelu mandatne Palestine na arapsku i jevrejsku državu (→ karta) - odbacuju i jedni i drugi.
7. 7. - Probni pogon Tvornice aluminija u Lozovcu kraj Šibenika, a svečano otvorenje 1. kolovoza - prva tvornica aluminija u ovom dijelu Europe.
8. 7. - Saadabadski pakt: u Teheranu potpisan pakt o nenapadanju između Turske, Iraka, Irana i Afganistana (traje do 1948).
8. 7. - Oko 150 članova Hrvatske bratske zajednice iz Amerike stiglo u posjetu Zagrebu.
9. 7. - Požar u Foxovom depou u Little Ferry, New Jersey usled spontanog sagorevanja nitratnog filma: izgubljena većina Fox-ovih nemih filmova starijih od 1932. i mnogi materijali Educational Pictures-a.
12. 7. - Otvoren španski paviljon na pariskoj izložbi i u njemu prvi put izložena Picassova Guernica.
14. 7. - Sovjetski pilot Mihail M. Gromov sa još dvojicom postigao daljinski rekord avionom Tupoljev ANT-25, od Moskve do San Jacinto, California preko Severnog pola, 10.148 km (Valerij Čkalov je prošlog meseca leteo do Oregona).
15. 7. - Otvoren Koncentracioni logor Buchenwald blizu Weimara.
jul - U Nemačkoj osnovan državni industrijski konglomerat Reichswerke Hermann Göring (rudarstvo, čelik, municija).
19. 7. - Vrhunac Konkordatske krize: "Krvava litija" - nakon molepstvija u beogradskoj Sabornoj crkvi za zdravlje patrijarha Varnave, vernici krenuli u povorku do Savinačke crkve, iako je Uprava grada zabranila povorke i skupove. Izbija sukob žandarmerije i vernika, koji se protive ratifikaciji Konkordata.
ca. 19. 7. - Nepogode s poplavama izazivaju veliku štetu na Kosovu, jugozapadu Srbije i Bosni.
19. 7. - 30. 11. - Izložba degenerisane umetnosti u Minhenu.
20. 7. - Potres izaziva materijalnu štetu na Hvaru.
22. 7. - Američki Senat odbio Ruzveltov predlog da se proširi Vrhovni sud.
23. 7. - Narodna skupština (donji dom Narodnog predstavništva KJ) uveče usvojila Konkordat sa 167 prema 129 glasova, ali Stojadinović odlučuje da ga još ne šalje pred Senat. U ponoć umro patrijarh Varnava, posle osmonedeljnog bolovanja.
26. 7. - Guanganmenski incident: napad na japansku vojsku u Pekingu.
29. 7. - Sahrana patrijarha Varnave na Vračaru - Crkva nije htela državnu sahranu (ministri i poslanici pristalice Konkordata će biti isključeni iz Crkve).
29. 7. - Japanci ulaze u Peiping/Peking. Pobuna u Tongzhou: pripadnici Armije Istočnog Hopeia napali japanske vojnike i civile.
30. 7. - Japanci zauzeli Tianjin, dan nakon bombardovanja u kome je uništen Univerzitet Nankai. Otvorili su put za osvajanje Velike kineske nizine, Kinezi se povlače sve do Taierzhuanga sledećeg marta.
30. 7. - Najintenzivniji period Velike čistke u SSSR: NKVD-ovo naređenje № 00447, "O represiranju bivših kulaka, kriminalaca i drugih antisovjetskih elemenata", za šta su stvorene NKVD-ove trojke, vansudsko sredstvo za brzo pogubljenje i zatočenje (ukinute 1938).
1-2. 8. - U Anindolu kod Samobora održan osnivački kongres KP Hrvatske, integralnog dela KPJ; sekretar CK Đuro Špoljarić - za sporazum naroda Jugoslavije.
2. 8. - Pojačan Radio Beograd: osvećen predajnik u Makišu od 20 kilovata, prva emisija iz dvorane u Poenkareovoj 21 (Studio 10, Makedonska 21, do 2014). Novi predajnik omogućuje jačine polja 4-6 puta jače nego ranije.
2. 8. - U SAD potpisan zakon o porezu na prodaju marihuane, korak prema kriminalizaciji.
5. 8. - Proba aerodinamične lokomotive između Beograda i Zagreba - 5 sati i 37 minuta.
7. 8. - U Sarajevu osnovano preduzeće Montania, za podizanje "fabrike" antimona u Loznici (Zajači).
8. 8. - Japanci zauzeli Peking (tada se zvao Peiping).
9. 8. - Poljska operacija NKVD: sovjetski politbiro odobrio naredbu № 00485 za "likvidaciju poljskih sabotera i špijuna", do novembra 1938. 111.091 ljudi osuđeno na smrt. Operacija je ubrzo proširena i na druge nepouzdane narodnosti: Fince, Estonce, Letonce, Nemce, Grke, Irance i Kineze.
13. 8. - Počinje Bitka za Šangaj, niz teških okršaja koji će trajati do novembra.
14. 8. - 17. 9. - Santanderska bitka, odlučujuća pobeda nacionalista na severu Španije, grad Santander zauzimaju 26-og.
16 - 25. 8. - Seljački štrajk u Poljskoj protiv režima Sanacije.
17. 8. - Prema zvaničnoj verziji, Josip Broz stiže u Pariz, na poziv Čolakovića i Žujovića, i preuzima dužnost sekretara KPJ (Milan Gorkić je uhapšen u Moskvi, kao i Ivan Gržetić, predstavnik KPJ u Kominterni).
18. 8. - Hugo Black postaje sudija Vrhovnog suda SAD (kontroverzan zbog ranijeg članstva u Ku Klux Klanu, ali biće liberalan).
21. 8. - U Nankingu potpisan Sovjetsko-kineski pakt o nenapadanju (Sovjeti šalju nešto pomoći); ironično da je SSSR umešan u islamsku pobunu u Xinjiangu protiv kineske vlasti.
9. 9. - Hitler položio kamen temeljac za Deutsches Stadion u Nirnbergu koji bi trebao primati 400.000 gledalaca, ali nije završen.
10 - 14. 9. - Nyonska konferencija: postignut načelan sporazum o suzbijanju "gusarenja" u Sredozemnom moru (u stvari italijanske i nemačke podmornice koje ometaju plovidbu prema Španiji).
11. 9. - Otvoren prvi Beogradski sajam (danas Staro sajmište).
13. 9. - 11. 11. - Bitka za Xinkou, japanska pobeda na severu Kine.
3. 10. - U Zenici otvorena nova valjaonica, "gruba pruga", za proizvodnju prvih jugoslavenskih šina normalnog kolosijeka (prva isporuka 8. februara sljedeće godine).
3. 10. - U Pokrovniku kod Šibenika položen kamen temeljac za vodovod Dalmatinske Zagore.
4. 10. - Rekonstrukcija Stojadinovićeve vlade, šest ministara koji su dali ostavke zamenjeno novim.
5. 10. - "Karantinski govor" u Čikagu: američki predsjednik Franklin D. Roosevelt objavio je kako će SAD napustiti izolacionističku politiku kako bi se suprotstavile ekspanziji "agresivnih" država, koje treba staviti u "karantin".
8. 10. - U Farkašiću kod Zagreba, srpske i hrvatske opozicione partije (Udružena Opozicija i Seljačko-demokratska koalicija) formirale Blok narodnog sporazuma protiv vlade Milana Stojadinovića i za novi ustav.
12. 10. - U Parizu produžen jugoslovensko-francuski ugovor o prijateljstvu i arbitraži iz 1927.
12. 10. - Osoba neodređenog pola pretvorena operacijom u muškarca u Beogradu.
12. 10. - Japanska vlada osnovala Nacionalni pokret duhovne mobilizacije.
16. 10. - Udruženje glumaca Kraljevine Jugoslavije uručilo Zlatni prsten bardu Dobrici Milutinoviću (od 1980. "Dobričin prsten" se dodeljuje glumcima kao najveća nagrada za životno delo).
oktobar - Berba kukuruza u KJ rekordnih 5,33 miliona tona.
18. 10. - Recesija 1937-38 u SAD: njujorška berza je na najnižem nivou od 1935.
21. 10. - Padom Gijón-a je okončana Asturijaska ofanziva, Frankisti su zavladali celom Asturijom i severnom obalom Španije.
25. 10. - Bernd Rosemeyer vozio 406,32 km/h na autoputu Frankfurt–Darmstadt.
26. 10. - 1. 11. - Odbrana skladišta Sihang tokom Bitke za Šangaj: kineski branitelji se moraju povući ali ih slave kao heroje.
28. 10. - Pošto je robnoj kući Ta-Ta dozvoljen rad, beogradske trgovačke radnje zatvorene u znak protesta protiv Ta-te, Bate i stranog kapitala.
31. 10. - Velika proslava 25. godišnjice oslobođenja "Južne Srbije" u Skoplju, otkriveni spomenici kralju Petru I i kralju Aleksandru, osvećen novi vodovod. Prethodnog dana osvećena spomen-kosturnica na Zebrnjaku kod Kumanova.
31. 10. - Španska republikanska vlada odlazi iz Valensije u Barselonu.
Novembar/Studeni
3. 11. - U Zavidovićima opet puštena u rad pilana "Krivaja", nakon sedam godina pauze.
3 - 24. 11. - Jalova konferencija Ugovora devet sila u Briselu za smirivanje japansko-kineskog konflikta.
5. 11. - Hossbachov memorandum: na sastanku sa delom vojno-političkog vođstva Hitler izlaže svoje ekspanzionističke težnje (ostvarenje autarkije putem zauzeća u Istočnoj Evropi pre mogućeg rata sa Francuskom i Britanijom).
10. 11. - Estado Novo ("Nova država") u Brazilu: predsednik Getúlio Vargas objavljuje da uzima vanredna ovlašćenja i odmah donosi novi ustav (diktatura traje do 1945).
15. 11. - Francuska policija rastura tajni profašistički pokret La Cagoule koji je planirao rušenje vlade.
novembar - Sandžak Aleksandreta izdvojen iz francuske Sirije - Turska ima pretenzije, zbog velikog broja Turaka.
16. 11. - Sabenin Junkers Ju 52 pao kod Ostenda u Belgiji, 12 mrtvih među kojima nasledni veliki vojvoda od Hesena sa rođacima, išao je na bratovljevo venčanje u London.
11. 12. - Francuski ministar inostranih poslova Yvon Delbos stiže u Beograd (na turneji u Poljskoj, Rumuniji i Jugoslaviji).
11. 12. - Streljan bivši sanktpetersburški mitropolit Serafim.
12. 12. - Japanci kod Nankinga potopili američku topovnjaču USS Panay.
12. 12. - Jednopartijski izbori u SSSR.
13. 12. - Japanci zauzimaju Nanking, počinje Nankinški masakr - u šest nedelja ubijeno nekoliko stotina hiljada Kineza i silovano nekoliko desetina hiljada žena.
13. 12. - U kolegij kardinala ušao kardinal Ermenegildo Pellegrinetti, papski nuncio u Jugoslaviji 1922-1937.
14. 12. - Japanci u Pekingu osnovali Privremenu vladu Republike Kine (do 1940).
15. 12. - Počinje duga i krvava Teruelska bitka u Aragonu (do februara), odlučujuća nacionalistička pobeda.
decembar - U "Politici" cenzurisani neki nastavci stripa "Miki Maus i njegov dvojnik" zbog percipirane sličnosti sa odnosima na vrhu Jugoslavije. Dopisnik "Reuter-a" proteran jer je pogrešno izvestio da je strip trajno zabranjen.
16. 12. - U Majdanpeku upaljena prva visoka peć u Srbiji.
ca. 19. 12. - Poplave oko Save.
20. 12. - Izbori u Rumunjskoj: liberali ostaju najveća stranka, ali su izgubili mnogo mesta; Željezna garda (partija "Sve za zemlju") na trećem mestu sa 15,8% glasova.
28. 12. - Nakon ostavke liberala Tătărescua, za novog rumunskog premijera postavljen antisemit Octavian Goga (do februara), mada je njegova partija bila četvrta na izborima. Uvedeni su antisemitski zakoni, ovo se smatra prvim periodom fašizma u Rumuniji.
28/29. 12. - Srđ, brod Dubrovačke parobrodske plovidbe, sudario se na Šeldi blizu Antverpena sa drugim brodom i potonuo.
29. 12. - Stupa na snagu novi irski ustav: neformalna republika Irska (Ireland ili Éire) umesto Irske Slobodne Države; dosadašnji predsednik izvršnog veća Éamon de Valera postaje prvi premijer (Taoiseach, /tiš'h/).
Kroz godinu
U selima Savske i Dunavske banovine svako treće dete ne doživi pet godina ("Svakih pet minuta u Jugoslaviji umre jedno dete"); od 8.000 lekara u KJ, samo 600 leči po selima; pet odsto zemljoradnika drži 50% obradive zemlje; jedan hektar donosi 1.000 kg žita, a u inostranstvu do 2.400. S druge strane, broj zdravstvenih zadruga je usedmostručen i ostvaren je napredak.
Glavni uzrok mortaliteta u Beogradu je tuberkuloza, 772 od 3413 umrlih (23%), najčešće u proleće i jesen, često mladići od 20 do 25 godina.
Rudnik u Zenici izgradio elektrocentralu od 15 megavata i sa dimnjakom visokim 95 metara.
Snimljen kratkometražni Miletićev film "Šešir" sa snimljenom glazbom i šumovima.
U Jugoslaviji ima ukupno 383 kinematografa (bioskopa/kina), od čega 330 zvučnih.
Američka firma Hormel predstavila spam (mesni doručak).
Konzervativizam u SAD: pojavio se tzv. Konzervativni manifest, iskaz političara obe partije, protivnika Nju dila - protiv regulacije, socijale, državnih projekata i za prava saveznih država, što je praktično protiv građanskih prava.
Književnost: Roger Martin du Gard (za umetničku moć i istinu s kojom je predstavio ljudski konflikt kao i neke fundamentalne aspekte savremenog života u ciklusu novela Les Thibault)
Mir: Robert Cecil, 1st Viscount Cecil of Chelwood (ko-arhitekta Društva naroda, u vođstvu Međunarodne mirovne kampanje)
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article 1937, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses. ®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.