decembar-januar - Rasprava o cenzuri u SFRJ: slučajevi filma "Grad" i Majetićevog romana "Čangi" - Ranković i Veselinov odobravaju sudsku intervenciju, kulturni radnici ne. Smatra se da je do zatezanja situacije došlo nakon posete Tita i Rankovića Moskvi u decembru 1962.
4. 1. - Putnički voz iz Požarevca naleteo kod Jajinaca na brzi voz iz Niša, koji se nepredviđeno zaustavio - 66 mrtvih i 157 povređenih.
4. 1. - Tokom 10-dnevne posete Albaniji, kineski premijer Zhou Enlai u Skadru naziva "Titovu kliku" jedinicom američkog imperijalizma.
4. 1. - U Kašmiru pronađena relikvija Mo-e-Muqaddas, dlaka iz prorokove brade, čiji je nestanak 27. decembra izazvao nemire. Bengalski hinduisti su na meti nemira u Istočnom Pakistanu (dan. Bangladešu) sve do marta.
5. 1. - Pojavilo se prvo izdanje knjige "Citati predsednika Mao Ce Tunga", poznatije kao Crvena knjižica.
7. 1. - Britanska firma Leyland Motor Corp. objavljuje prodaju 450 autobusa Kubi, protivno embargu SAD.
8. 1. - Prvi Džonsonov govor o stanju nacije, najavljen "Rat siromaštvu", kao odgovor na stopu siromaštva od oko 19%.
9. 1. - Izbijaju neredi u Zoni Panamskog kanala, poginuo 21 Panamac i 4 američka vojnika ("Dan mučenika" u Panami).
11. 1. - Šef službe javnog zdravlja u SAD (Surgeon General of the U. S.) Luther Terry objavio izveštaj o štetnosti pušenja - prvi takav službeni iskaz u SAD.
12. 1. - Zanzibarska revolucija - Afrikanci zbacili arapskog zanzibarskog sultana, proglašena Narodna Republika Zanzibar i Pemba, slede zločini protiv Arapa i Azijata.
13 - 16. 1. - Samit Arapske lige u Kairu: odlučeno da se osnuju palestinska organizacija i Ujedinjena arapska komanda i da se voda reke Jordan skreće od Izraela (u tijeku je izraelski projekt Nacionalnog vodonositelja, prelijevanja vode iz Galilejskog jezera na jug). Egipat i Saudi Arabija dogovaraju obnovu odnosa.
19. 1. - Jedan bataljon tanganjikanskih strelaca se pobunio protiv britanskih oficira, slični pokreti se narednih dana dešavaju u Ugandi i Keniji.
22. 1. - Premijer Libije Mohieddin Fikini daje ostavku: tražio je ostavku gen. Mahmuda Buguaitina, koji je štitio oficire odgovorne za pucanje na studente, ali kralj ga nije podržao.
23. 1. - Ratifikovan XXIV amandman na Ustav SAD: zabranjuje se uslovljavanje prava glasa porezom (korišćeno protiv crnaca na jugu).
24. 1. - Osnovana tajna američka jedinica MACV-SOG za operacije u Indokini.
25. 1. - SAD lansirale balonski satelit Echo-2, prečnika 41 metar.
30. 1. - Dva sovjetska naučna satelita, Elektron I i II, lansirani jednom raketom.
31. 1. - Članovi Ustavnog suda Jugoslavije, ustanovljenog prema prošlogodišnjem Ustavu, dali svečanu izjavu; predsednik je Blažo Jovanović. Zatim su uspostavljeni i sudovi republika i pokrajina.
31. 1. - Ustavni referendum u Gani podržava sa navodno 99,91% amandmane kojima zemlja postaje jednopartijska a Kwame Nkrumah doživotni predsednik sa diktatorskim ovlašćenjima (zbačen 1966).
januar - U Kongu počinje Pobuna Simbi, pristalica pokojnog Lumumbe - ubrzo zauzimaju prostrano područje na istoku i centralnim delovima zemlje kao i u zapadnom distriktu Kwilu (Pierre Mulele).
februar - Nestašica električne energije u SFRJ, zbog suše prošle jeseni (60% struje proizvode hidroelektrane) - industrijska i građanska potrošnja brzo rastu.
c. februar - U SR Srbiji se raspravlja o tome treba li nacionalizovati privatne kamione - u SFRJ ih ima oko 37.000, od čega je četvrtina privatna.
15. 2. - Početak rada ustavnih sudova na saveznom i republičkom nivou u SFRJ, prvih takvih institucija u komunističkom svetu.
17 - 18. 2. - Vojni udar u Gabonu: predsednik Léon M'ba je smenjen ali De Gol sutradan šalje padobrance.
18. 2. - SAD prekidaju vojnu pomoć Britaniji, Francuskoj i Jugoslaviji zbog trgovine sa Kubom (simboličan gest - NYT), kao i buduću Španiji i Maroku.
19. 2. - Izbori u Grčkoj: apsolutna većina za Uniju centra Jorgosa Papandreua - premijer do jula 1965, kada je došlo do sukoba sa kraljem.
20. 2. - Završen tzv. Peščani rat, pogranični marokansko-alžirski sukob.
25. 2. - Cassius Clay/Muhammad Ali (22) u Miami Beachu neočekivano pobedio šampiona Sonny Listona.
26. 2. - Znatno smanjenje poreza u SAD - početni dobri rezultati će biti izbrisani velikom potrošnjom zbog Vijetnamskog rata.
Mart/Ožujak
februar-mart - "Poplava" kritike i otvorene debate u SFRJ o rastućim cenama i nacionalnom pitanju (investicijama u nerazvijene republike koje ipak zaostaju).. Cene, naročito hrane, su znatno porasle od početka godine.
1. 3. - Paradise Airlines Flight 901: avion Lockheed Constelation udario u Siera Nevadu na putu prema dolini Tahoe u Kaliforniji - 85 žrtava.
4. 3. - Saudijski princ Faisal imenovan za regenta, nakon što je na to prinudio brata Sauda.
4. 3. - Kraljevski Šekspirov ansambl iz Stratforda izvodi "Kralja Lira" u Beogradu.
4. 3. - Rezolucijom SB UN 186 osnovana mirovna misija UNFICYP za Kipar, koja i danas (2019) postoji.
6. 3. - Konstantin II postaje kralj Grčke, nakon smrti oca Pavla (do ukidanja monarhije 1973).
6. 3. - Prvi let sovjetskog presretača MiG-25 (u službi od 1970).
12. 3. - U Bonnu počelo suđenje 26-orici hrvatskih emigranata za napad na trgovačku misiju SFRJ u tom gradu novembra 1962.
13. 3. - Ubistvo Kitty Genovese u New Yorku, navodno pred 38 pasivnih svedoka, izaziva proučavanje efekta apatije promatrača (bystander effect, Genovese syndrome).
16. 3. - VI plenum SKJ, Veljko Vlahović podnosi izveštaj o ulozi partije, u kojem strani posmatrači vide odjeke Đilasovih teza.
17. 3. - U SAD usvojen Akcioni memorandum Nacionalne sigurnosti 288: pojačati podršku Južnom Vijetnamu, u protivnom bi čitava Jugoistočna Azija mogla pasti pod komunističku vlast (→ teorija domina).
18. 3. - Mannova doktrina: SAD ubuduće neće dirati diktatore u Latinskoj Americi ako su naklonjeni SAD, prioritet je ekonomski rast i suzbijanje komunizma.
19. 3. - Otvoren tunel Veliki Sveti Bernard između Švajcarske i Italije.
19. 3. - U Sao Paulu se održava prvi Marš porodice s Bogom za slobodu, protiv najavljenih reformi brazilskog levičarskog predsednika Goularta.
20. 3. - Antimuslimanski neredi u indijskom gradu Rourkela, odmazda za nemire u Istočnom Pakistanu.
20. 3. - Osnovana Evropska organizacija za istraživanje svemira ESRO (od 1975. ESA).
3. 4. - Predsednik Johnson obavestio Kongres SAD da će dati status najpovlašćenije nacije Jugoslaviji i Poljskoj (raniji trgovački ustupci su bili izgubljeni 1962).
4. 4. - Bitlsi drže prvih pet pozicija na Billboard Top 40 singles u Americi (Can't Buy Me Love, Twist and Shout, She Loves You, I Want to Hold Your Hand i Please Please Me).
5. 4. - Premijer Butana Jigme Palden Dorji fatalno ranjen - njegove reforme su izazivale otpor vojske i verskih institucija.
7. 4. - Predsednik Johnson obustavio operacije sabotaže i upada protiv Kube.
13. 4. - Zemljotres kod Sl. Broda (M 5.8, int. VIII), troje mrtvih, razaranja na istoku Slavonije.
13. 4. - 36. dodjela Oscara: najbolji film Tom Jones, ukupno četiri nagrade od deset nominacija; najbolji strani film je Fellinijev 8½. Sidney Poitier prvi nagrađeni crnac.
13. 4. - Ian Smith postaje premijer Južne Rodezije (do 1979), ulazi u obračun sa crnim nacionalistima iz ZANU i ZAPU, na šta ovi pojačavaju borbu.
20. 4. - Peti kongres Saveza sindikata Jugoslavije. Tito poziva radnike da izvrše pritisak na vladu kako bi ostvarili svoja prava - otvoreno podsticanje na obustave rada.
28. 4. - Jugoslavija kupuje poljoprivredne proizvode od SAD u vrednosti 64 miliona dolara, uključujući pola miliona tona pšenice, mada je urod prošle godine bio odličan. Nešto više od polovine žita će biti plaćeno u dolarima, što je prvi takav slučaj.
1. 5. - Zapadni vojni atašei uočili rakete S-75 Dvina (SA-2) na prvomajskoj paradi u Beogradu. Takođe izveštavaju o avionima MiG-21 sa jugoslovenskim oznakama (mada su prvi stigli 1962).
maj - Državni sekretar SAD Dean Rusk intervenisao u ime Jugoslavije kod Zapadne Nemačke, u smislu trgovačkog sporazuma i ratne odštete, ali ovi to odbijaju dok SFRJ vodi propagandnu kampanju protiv njih.
2. 5. - Prve studentske demonstracije protiv Vijetnamskog rata u nekoliko gradova SAD. Istog dana, vijetkongovski komandosi potopili transporter USNS Card u sajgonskoj luci.
2. 5. - Emitovana prva emisija BBC-jevog serijala Horizon - preko 1.200 nastavaka do danas.
4. 5. - U Ženevi počinje šesti krug pregovora o Opštem sporazumu o carinama i trgovini (GATT), tzv. Kennedyjeva runda (do 1967).
5. 5. - Izraelska vlada objavila da je završen Nacionalni akvadukt.
7. 5. - Pacific Air Lines Flight 773: pogibija 44 osobe u Kaliforniji nakon što je suicidalni putnik ubio pilota, kopilota pa sebe.
15. 5. - U Radincu položen kamen-temeljac nove železare Smederevo (stara lokacija je na Dunavu, uzvodno od Smedereva).
maj - Neke općine na Jadranu odobravaju privatnicima otvaranje malih ugostiteljskih radnji.
maj - Ponovo se razgoreva Laoški građanski rat, komunisti zauzimaju rojalističke i neutralističke pozicije u Dolini ćupova.
18 - 19. 5. - Sukobi između engleskih omladinskih bandi Modsa i Rockersa na primorju dovode do moralne panike u medijima.
19. 5. - State Department objavio da je u zidovima američke ambasade u Moskvi pronađeno preko 40 mikrofona.
19. 5. - U Ljubljani zatvoren časopis "Perspektive", uhapšeni Tomaž Šalamun i Jože Pučnik (kritika birokratije, samoupravljanja, čak i zagovaranje višepartijskog sistema). 57 pisaca je potpisalo peticiju, bune se i studenti. Prvi put posle deset godina da je neko uhapšen na ovakav način - u Sloveniji su učestali i radnički štrajkovi, što bi u kombinaciji sa intelektualnim vrenjem moglo biti nezgodno.
20. 5. - Rezolucija Savezne skupštine SFRJ se zalaže za veću slobodu radnih organizacija i samoupravnih tela od političke intervencije - ali postoji podela u SKJ između pristalica komandne ekonomije i tržišta.
22. 5. - Predsednik SAD Lindon Džonson najavio set programa nazvanih Veliko društvo (Great Society) protiv siromaštva i rasne nepravde.
24. 5. - Fudbalska utakmica Peru - Argentina u Limi: u neredima nastalim nakon poništenja peruanskog gola poginulo 318 osoba.
24. 5. - Senator Barry Goldwater predložio upotrebu nuklearnog oružja protiv komunističkih komunikacija u Vijetnamu.
25. 5. - Zemljotres oštećuje kuće i fabrike 100 km "severoistočno od Zagreba". (NYT)
27. 5. - Sovjetski ministar odbrane maršal Rodion Malinovski stigao u posetu Beogradu - prvi visoki sovjetski vojni zvaničnik nakon sedam godina.
27. 5. - Kolumbijski građanski rat počinje: vojska pokrenula uspešnu operaciju protiv tzv. Republike Marquetalia, jedne od komunističkih enklava na jugu zemlje. Preživeli će učestvovati u osnivanju FARC-a.
31. 5. - U Ljubljani prekinuta Rožančeva predstava Topla greda.
Jun/Juni/Lipanj
2. 6. - Dan nakon osnivanja Kiparske nacionalne garde, turski savet nacionalne bezbednosti odlučuje da vojno interveniše, ali ih Džonsonovo pismo od 5-og odvraća.
3. 6. - Proglašeno vanredno stanje u Seulu, Južna Koreja, nakon što su studentske demonstracije nadvladale policiju.
19. 6. - Senatori Ted Kennedy i Birch Bayh teško povređeni u udesu malog aviona (poginuli pomoćnik i pilot).
21. 6. - Pokret za ljudska prava u SAD: kod mesta Philadelphia, Mississippi ubijena trojica aktivista za ljudska prava koji su radili na registraciji crnaca u birački spisak u sklopu kampanje "Leto slobode" (tela pronađena 4. 8.).
25. 6. - Grupa od 25 hrvatskih emigranata osuđena u Bonnu za teroristički napad iz 1962, kazne su od 15 meseci do 15 godina.
25. 6. - Italijanska vlada levog centra, na čelu s Aldom Morom izgubila poverenje u parlamentu - Moro uspeva sastaviti većinu 17. jula a u međuvremenu predsednik Antonio Segni pravi intrige za puč protiv levice (Piano Solo).
29. 6. - NR Kina uspešno testirala Dongfeng 2, prvu balističku raketu srednjeg dometa, uključujući Japan (verzija sovjetske rakete R-5 Pobeda).
Jul/Juli/Srpanj
2. 7. - Predsednik Džonson potpisao Zakon o ljudskim pravima - zabranjene glavne forme diskriminacije crnaca.
10. 7. - Savezna skupština donosi "poljoprivrednu rezoluciju": cene proizvoda bi trebale biti slobodno formirane.
10. 7. - Pošto se vratio iz egzila u Španiji, Moïse Tshombe je novi premijer DR Konga (do 1965) - zadatak mu je borba protiv Pobune Simbi.
12. 7. - Polovina grčkog sela Stylia se otrovala koljivom na pomenu, 17 ih je umrlo - greškom je stavljen pesticid umesto šećera u prahu.
13 - 16. 7. - Republikanska konvencija u Daly City, California bira konzervativca Barryja Goldwatera za kandidata na predsedničkim izborima: "ekstremizam u odbrani slobode nije greh", "umerenost u potrazi za pravdom nije vrlina".
15. 7. - Anastas Mikojan je novi predsednik prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR nakon Leonida Brežnjeva (do 1965).
jul - Održava se prva Korčulanska ljetna škola Praxisa.
jul - Konfrontasi: Britanci su započeli operaciju Claret, prekogranična dejstva iz Malezije protiv Indonežana na Borneu.
16. 7. - U njujorškom Harlemu počinju šestodnevni rasni nemiri nakon što je policajac ubio crnog tinejdžera. Narednih nedelja neredi će izbiti u još sedam velikih gradova.
17. 7. - Poskupljenja u SFRJ: hleb i brašno 24%, struja 20%, ugalj 10%, šećer 28%, ulje 12%, mleko 7,5%; biće povećane i plate i porodični dodaci.
19 - 29. 7. - Operacija Triangle: uspeh laoških rojalista i neutralaca protiv komunista, uz pomoć SAD - vraćaju deo Ravnice ćupova.
30. 7. - Južnovijetnamski torpedni čamci na tajnoj misiji granatiraju severna ostrva Hon Me and Hon Ngu, dok je američki razarač USS Maddox na putu ka Tonkinskom zalivu.
30. 7. - Sukob između severnorodezijskih (zambijskih) vlasti i crkve Lumpa: u oružanom okršaju je zauzeto sedište crkve.
31. 7. - Ranger 7 šalje prve detaljne fotografije Mesečeve površine, pre nego što udarom postane prva američka letelica na na tom telu.
31. 7. - Operacija Sea Orbit: američka nuklearna pomorska jedinica, nosač aviona USS Enterprise i dva razarača, polaze na put od 49.190 km za 65 dana bez dopunjavanja goriva.
31. 7. - Country zvijezda Jim Reeves poginuo u avionskom udesu.
Avgust/August/Kolovoz
2. 8. - Prvi incident u Tonkinskom zalivu: razarač USS Maddox se sukobio sa tri severnovijetnamska torpedna čamca.
4. 8. - Drugi incident u Tonkinskom zalivu: navodno opet napadnuti američki brodovi (što se ispostavilo netačnim), što je glavni povod za masovno američko učešće u Vijetnamskom ratu.
4. 8. - Urod pšenice u SFRJ neće biti veći od 3,6 miliona tona, u poređenju sa 4,5 miliona lane.
4. 8. - Pronađena tela trojice ubijenih aktivista u Misisipiju.
5. 8. - Operacija Pierce Arrow: američki udari protiv vojnih instalacija Severnog Vijetnama (64 leta), početak američkih vazdušnih operacija u regionu i početak "Vijetnamske ere" za potrebe klasifikacije američkih veterana ovog rata.
5/6. 8. - Na Haiti se iskrcala 13-člana grupa Jeune Haiti, da bi oborila Françoisa Duvaliera - 11-orica je ubijena do oktobra, kao i 27 članova njihovih porodica u gradu Jérémie. Poslednja dvojica su javno streljana u novembru.
7. 8. - Rezolucija Tonkinskog zaliva: Kongres SAD dao ovlašćenje predsedniku za upotrebu konvencionalne sile u jugoistočnoj Aziji bez formalnog proglašenja rata.
8. 8. - Dva dana nakon što su kiparski Grci napali turskokiparsku luku Kokkina i druga mesta, tursko vazduhoplovstvo gađa ciljeve na Kipru - primirje potpisano 10. avgusta.
15. 8. - Vlada Malija objavljuje da je okončana Tuareška pobuna.
16. 8. - Gen. Nguyễn Khánh postaje predsednik Južnog Vijetnama, daje novi ustav, Povelju iz Vũng Tàua, što izaziva nerede i njegovu ostavku već 25-og, nakon čega dolazi trijumvirat generala.
17. 8. - Konfrontasi: indonežanska jedinica se iskrcala na malajsko poluostrvo Pontian, ubrzo su skoro svi pohvatani. Sukarno na Dan nezavisnosti najavio "Godinu opasnog življenja".
20. 8. - Osnovan Intelsat, međuvladina organizacija za komunikacione satelite (privatizovana 2011).
20. 8. - Džonsonov Rat protiv siromaštva: američki predsednik potpisao Zakon o ekonomskoj prilici.
20. 8. - Prva misija američke bespilotne letelice Ryan Model 147 Lightning Bug.
21. 8. - Palmiro Togliatti umro na letovanju u SSSR, na čelu KPI ga nasleđuje Luigi Longo (do 1972). Stavropolj na Volgi će biti preimenovan u Toljati.
28. 8. - Meteorološki sateliti: lansiran prvi satelit iz američkog programa Nimbus, kao i prvi sovjetski Meteor.
28. 8. - Bob Dylan posetio Beatlese u njihovom njujorškom hotelu, pokazao im je marihuanu.
Septembar/Rujan
2. 9. - Aeroflot Flight 721: avion Il-18 pao na Sahalinu, stradalo 87 od 93 putnika i članova posade.
2. 9. - Novi rasni neredi u malezijskoj državi Singapur, u sukobima Kineza i Malajaca će stradati 36 ljudi - zbog ovih događaja, Singapur će dogodine biti isključen iz Malezije.
3. 9. - U Afganistanu otvoren tunel Salang, dužine 2,67 km na visini od oko 3.200 metara u Hindukušu, kojeg su izgradili Sovjeti.
3. 9. - Konfrontasi: u Maleziji proglašeno vanredno stanje, u očekivanju indonezijskog napada na Malaju.
7. 9. - Predsednici Jugoslavije i Rumunije, Josip Broz Tito i Gheorghe Gheorghiu-Dej prisustvovali postavljanju kamena temeljca za hidroelektranu Đerdap, u jugoslovenskom mestu Sip i rumunskom Gura Vaji. Tada procenjeno da će gradnja koštati 400 miliona dolara.
7. 9. - Jedino emitovanje predizbornog spota Daisy u SAD, koji sugeriše da bi Goldwater započeo nuklearni rat.
9. 9. - Kriza vlade ili Pobuna ministara u Malaviju: premijer Hastings Banda dobija poverenje nakon čega vlada diktatorski.
14 - 15. 9. - Savezno i Privredno veće Savezne skupštine preporučuju mere za zaustavljanje lančanog povećanja cena, započetog u julu, delimičan povratak administrativnih cena, umesto tržišnih.
15. 9. - Prvi broj britanskih novina The Sun - naslednik levičarskog Daily Heralda (Rupert Murdoch ga je 1969. pretvorio u desničarski tabloid).
15. 9. - Prva epizoda TV serije Peyton Place, 514 epizoda do 1969.
17. 9. - Jugoslavija postaje pridruženi član Saveta za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV), istočnoevropske ekonomske asocijacije.
17. 9. - Vladimir Bakarić osuđuje visoke članove partije koji se protive programu ekonomske i administrativne decentralizacije.
17. 9. - Premijera Goldfinger-a, trećeg Bondovog filma.
23. 9. - U SFRJ objavljen Zakon o nabavljanju, držanju i nošenju oružja - u zemlji ima 220.000 dozvola za oružje, procenjuje se da ih ima ukupno pola miliona.
23. 9. - Savezno izvršno veće usvojilo nacrt zakona kojim bi bilo dozvoljeno otvaranje malih privatnih restorana.
23. 9 - Charles Helou je novi predsednik Libana, do 1970 - prosperitetno vreme, Bejrut nazivaju "Parizom Istoka", ali polarizacija raste pod uticajem palestinskog problema.
2x. 9. - Kongres SAD doneo amandman na program Hrana za mir, po kome će Jugoslavija i Poljska ubuduće morati da kupuju hranu dolarima umesto domaćom valutom.
25. 9. - FRELIMO započinje Rat za nezavisnost Mozambika od Portugala (do 1974).
25. 9. - Chamizalski spor: predsednici SAD i Meksika oglašavaju kraj graničnog spora dve zemlje na Rio Grandeu.
26. 9. - Na nujorškom filmskom festivalu prikazana "Sibirska Ledi Magbet" jer su italijanski cenzori sprečili izvoz Brassovog filma Ça ira - Il fiume della rivolta.
26. 9. - Talačka kriza u Stanleyvilleu: pobunjenički predsednik "Narodne Republike Kongo" pritvorio nekoliko stotina zapadnjaka, preti im ubistvom.
27. 9. - U Brazilu ubijen Adib Šišakli, bivši sirijski vojni diktator.
Oktobar/Listopad
1. 10. - Početak Pokreta za slobodu govora na univerzitetu Berkeley - studenti su masovno sprečili hapšenje studenta zbog političke aktivnosti.
1. 10. - Otvorena prva linija japanskog brzog voza Shinkansen (Tokio-Osaka).
1. 10. - Kraljevina Afganistan ima novi ustav - liberalan po formi, uvodi ustavnu monarhiju, ali u praksi je nefunkcionalan (monarhija pala 1973, ustav zamenjen 1977).
15. 10. - Pušten u rad naftovod Družba, najduži na svetu, koji doprema sovjetsku naftu zemljama SEV-a.
15. 10. - Generalni izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu: Wilsonovilaburisti pobedili, nakon 13 godina u opoziciji, Homeove konzervativce sa 317:304. Wilson je premijer 1964-70. i 1974-76. Novu vladu dočekuje deficit platnog bilansa i spekulacije protiv funte sterlinga na finansijskim tržištima.
15. 10. - U Sajgonu streljan Nguyễn Văn Trỗi koji je u maju pokušao ubiti sekretara McNamaru - postaje čuven u komunističkim zemljama.
25/26. 10. - Velika poplava u Zagrebu - poplavljena trećina grada (Trešnjevka, Knežija, Trnje, Peščenica i Novi Zagreb), poginulo 17 ljudi.
26. 10. - Ruholah Homeini osudio Šaha nakon što je izglasan zakon kojim je pripadnicima američkih oružanih snaga dat imunitet.
27. 10. - A Time for Choosing: na televiziji emitovan govor glumca i konzervativnog aktiviste Ronalda Reagana u korist republikanskog kandidata Barryja Goldwatera - početak Reaganove političke karijere.
29. 10. - Pljačka dragulja u Američkom muzeju prirodne istorije u Njujorku ("Zvezda Indije", "Orao", deLongov rubin...) - počinitelji uhapšeni dva dana kasnije.
29. 10. - SFRJ kupila 500.000 tona pšenice i 12.000 tona loja od SAD za 40 miliona dolara (dve trećine isplate u roku od 17 godina).
30. 10. - Sirima–Shastri pakt: 300.000 Tamila na Cejlonu/Sri Lanci bi dobilo državljanstvo a 525.000 bi bilo vraćeno u Indiju (do 1981. repatrirano 280.000).
Novembar/Studeni
1. 11. - Granatiranje baze Bien Hoa u Vijetnamu, poginula 4 američka vojnika, uništeno pet bombardera B-57 i još nekoliko letelica.
3. 11. - Izbori u SAD: predsednik Džonson pobedio republikanca Goldwatera sa 486:52 elektora - Goldwater je osim svoje Arizone dobio pet država na Dalekom Jugu, ranija sigurna demokratska uporišta. Demokrate dobile dvotrećinsku većinu u oba doma Kongresa. Ali, u Kaliforniji je sa 65% prihvaćen Predlog 14 čija je namera bila da re-legalizuje diskriminaciju u nekretninama, protiv crnaca (proglašen neustavnim 1966).
4. 11. - U Briselu objavljeno da će Evropska ekonomska zajednica započeti istraživačke trgovačke razgovore sa SFRJ.
4. 11. - U Moskvi otkriven spomenik Osvajačima kosmosa, visok 107 metara, napravljen od titanija.
4. i 8. 11. - Tajfuni Iris i Joan pogađaju Vijetnam - u poplavama je stradalo 7.000 ljudi (ovo je bila najaktivnija sezona pacifičkih tajfuna).
5. 11. - 57 građana Istočnog Berlina pobjeglo je kroz tunel u Zapadni Berlin.
6. 11. - U saobraćajnoj nesreći kod Lazarevca poginuli Slobodan Penezić Krcun, predsednik Izvršnog veća Srbije, Svetolik Lazarević, predsednik jednog veća Skupštine Srbije i njihov vozač Milorad Lomić; povređeni su Olga Živković, poslanik i Ljubomir Mijatović, sekretar za trgovinu.
8. 11. - Primirje u Sjevernojemenskom građanskom ratu - ali borbe se ubrzo nastavljaju.
9. 11. - Đorđe Marjanović na koncertu u Domu sindikata dobio "Zlatni prsten" časopisa "Svet", kao najpopularniji pevač.
9. 11. - U Beogradu potpisan sporazum vlada SAD i SFRJ o obrazovnoj i naučnoj saradnji - Fulbrajtov program, prvi takav sporazum sa komunističkom zemljom.
9. 11. - Eisaku Satō je novi japanski premijer (do 1972).
10. 11. - Usled Indonežansko-malezijske konfrontacije u Australiji vraćen obavezni vojni rok.
11. 11. - TASS javlja da je SSSR naručio 78 brodova od Jugoslavije, za 250 miliona dolara.
12. 11. - Velika vojvotkinja Luksemburga Charlotte abdicira u korist sina, velikog vojvode Jeana (do svoje abdikacije 2000).
15. 11. - Imena fudbalskih sudija u Jugoslaviji će biti držana u tajnosti do utakmice, kako bi se sprečio pritisak od strane klubova i navijača.
15. 11. - Vojni vladar Sudana Ibrahim Abboud dao ostavku pod pritiskom demonstracija.
21. 11. - Unitatis redintegratio, dekret Drugog vatikanskog sabora o ekumenizmu.
22. 11. - Otvoren moderan put od Niša do bugarske granice.
24. 11. - Operacija Dragon Rouge: belgijski padobranci i plaćenici zauzeli kongoanski Stenlivil (dan. Kisangani), spašavaju većinu zapadnih talaca, ali najmanje 120 ih gine. Pogubljeno je i nekoliko stotina pobunjenika.
25. 11. - Jedanaest zemalja sakupilo tri milijarde dolara za pomoć Britaniji u odbrani kursa funte (1 za 2,80 dolara) - kriza traje do 1967. i devalvacije na 2,40.
28. 11. - U Hannoveru osnovana "Nationaldemokratische Partei Deutschlands" (NPD).
29. 11. (prva nedjelja Adventa) - U rimokatoličkim crkvama misa se služi na narodnom jeziku.
Decembar/Prosinac
1. 12. - Predsednik Džonson dogovorio sa savetnicima dvostepenu eskalaciju bombardovanja Severnog Vijetnama.
3. 12. - Uhapšeno oko 800 studenata na Berkliju nakon što su iz protesta zauzeli administrativnu zgradu. Akivista Mario Savio održao govor "Tela na zupčanike".
5. 12. - Savezni ustavni sud SFRJ poništio jedan vladin propis kao neustavan - prvi put posle rata.
6. 12. - Uprkos nestašici električne energije, partijske i državne zgrade u Beogradu su osvetljene pred kongres (NYT).
7 - 13. 12. - U Beogradu održan Osmi kongres SKJ - prvi put posle rata se govori o nacionalnom pitanju: "pogrešno je mišljenje da su nacije... preživele i da treba stvarati jedinstvenu jugoslovensku naciju, što je izraz birokratskog centralizma i unitarizma", ali i "takođe treba odlučno suzbijati... stvaranje veštačkih barijera"; nagoveštaj ekonomske reforme (kritikuje se "administrativno mešanje političkih faktora u društvenu proizvodnju"). "Liberali" nametnuli tri tačke: slobodnije tržište, jačanje samoupravljanja i ukidanje administrativnog mešanja u privredu.. Drugi smatraju da su liberalne ideje odbačene, u smislu borbe ideja u partiji. Ipak, udaljenost od ostatka istočne Evrope ostaje "ogromna". Nadmetanje između Rankovićevog demokratskog centralizma i Bakarićevog samoupravljanja, u novom Izvršnom komitetu preovlađuju centralisti.
12. 12. - Svetska banka pozajmljuje Jugoslaviji 70 miliona dolara za železnički sistem, elektrifikaciju tri glavne linije (kamata 5,5% godišnje, otplata 25 godina).
12. 12. - Premijer Jomo Kenyatta postaje prvi predsednik Kenije (do smrti 1978).
13. 12. - Jedinstvena konvencija o opojnim drogama iz 1961. stupa na snagu (dopunjena 1975).
14. 12. - Počinje tajna američka operacija Barrel Roll u Kraljevini Laos protiv severnovijetnamskog logističkog koridora "Ho Ši Minova staza" - traje do marta 1973.
15. 12. - Iz SAD lansiran prvi italijanski satelit, San Marco 1.
decembar - Savezna skupština odbila predlog zakona kojim bi bilo ukinuto 75% rabata za prevoz radnika na odmor.
17. 12. - Kanadski parlament odobrio novu zastavu, u upotrebi od sledećeg februara.
18. 12. - 7. 1. - Božićna poplava pogađa sever Kalifornije i severozapad SAD - velike količine snega i tople kiše izazivaju stogodišnju poplavu.
21. 12. - Prvi let američkog lovca bombardera F-111, u službi od 1967. Sutradan je poleteo strateški izviđač Lockheed SR-71 Blackbird, u službi od 1966.
23. 12. - Rameswaramski ciklon pogodio Cejlon i Indiju, najmanje 1.800 stradalih.
24. 12. - Viet Cong detonirao auto-bombu ispod hotela Brinks u Sajgonu, poginula dvojica Amerikanaca.
28. 12. - 1. 1. - Komunistička Zimsko-prolećna ofanziva u Vijetnamu: Bitka kod Binh Gia je uspeh u prvoj pozicionoj bici protiv južnovijetnamskih snaga.
29. 12. - Giuseppe Saragat je novi predsednik Italije (do 1971), prvi socijalista, pošto se Antonio Segni šlogirao u avgustu.
29. 12. - Pobuna Simbi: spašeno 120 belih talaca iz kongoanskog mesta Wamba, desetak ih je navodno pojedeno za Božić.
Zakon o narodnoj odbrani skraćuje vojni rok u JNA na 18 meseci.
Radna sedmica skraćena na 42 sata (propisano Ustavom iz 1963, odg. zakon donet 1965.).
Omladina u SFRJ: za mlade huligane je propisano da mogu biti poslati na selo a univerzitetska omladina se ponaša slobodno.
Započinje premještanje cjelokupnog Abu Simbela, drevnog lokaliteta dva hrama koja je sagradio Ramzes II na jugu Egipta, kako bi ga se spasilo od predstojeće poplave Nila uzrokovane izgradnjom velike brane na rijeci. Lokalitet se narednih mjeseci razgrađuje u dijelove i premješta na obližnje brdo na višoj nadmorskoj visini. Jedan od najkompliciranijih i najambicioznijih pothvata u modernoj historiji u koji je bilo uključen značajan broj država, a koji je završen 1968.
SFRJ: Niz mera za više tržišne zakonitosti i manje državne intervencije; sredstva investicionih fondova preneta u banke, osnovan Fond Federacije za pomoć nerazvijenim područjima.
SFRJ: Niz mera za više tržišne zakonitosti i manje državne intervencije; sredstva investicionih fondova preneta u banke, osnovan Fond Federacije za pomoć nerazvijenim područjima.
Broj zaposlenih u SFRJ porastao za oko 566.000 1962-64, zatim opao za 47.000 tokom 1964-67.
Televizija. TV serije: "Ogledalo građanina Pokornog", "Ime i prezime", "Kod sudije za prekršaje" (1964-66), "Pozorište u 6 i 5", "Kad sam bio mali" (1964-67), "U jednom gradu ko zna kom" (TV Beograd).
Fizika: Charles H. Townes, Nikolaj Basov i Aleksandar Prohorov (fundamentalni rad na polju kvantne elektronike, koji je doveo do konstrukcije oscilatora i pojačala zasnovanih na masersko-laserskom principu)
Književnost: Jean-Paul Sartre (rad koji je, bogat idejama i ispunjen duhom slobode i potrage za istinom, izvršio dalekosežan uticaj na naše doba – odbio nagradu)
Osa Archivum Catalog[mrtav link]. HU OSA; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article 1964, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses. ®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.