Kazimir Maljevič

veljače">23. veljače [S.K. 11. veljače] 1879. - Lenjingrad, 15. svibnja 1935.) je bio ruski slikar poljskog porijekla, teoretičar umjetnosti, pionir geometrijske apstrakcije, te jedan od glavnih predstavnika ruske avangarde.

Kazimir Severinovič Maljevič Казимир Северинович Малевич
suprematizam
Biografske informacije
Rođenje	23. veljače [S.K. 11. veljače] 1879. Kijev, Ukrajina (tada  Rusko Carstvo)
Smrt	15. svibnja 1935. Lenjingrad, Rusija (tada  Sovjetski Savez)
Opus
Polje	slikarstvo dizajn
Praksa	Moskovska škola slikarstva, kiparstva i arhitekture Fedor Rerberg
Znamenita djela
Autoportret Bijelo na bijelom Englez u Moskvi Crni krug

Rani život i obrazovanje

Kazimir Severinovič Maljevič rođen je 23. veljače [S.K. 11. veljače] 1879. u Kijevu, kao prvo od četrnaestero djece (od kojih je samo 9 doživjelo adolescenciju) Severina i Ludwike Malewicz (Maljevič), poljsko-bjeloruskih katolika koji su po dolasku u Ukrajinu Kazimira krstili u pravoslavnu vjeru. Njegov otac bio je upravitelj tvornice šećera. Njegova obitelj se puno selila, tako da je mladi Kazimir često boravio u selima sa plantažama šećerne trske, daleko od velikih gradova. Do 12 ili 13 godine nije znao baš ništa o profesionalnim umjetnicima, iako ga je u djetinjstvu okruživala seoska umjetnost. Uživao je u seoskom tkanju, te u dekoriranim zidovima i stajama. Sam Maljevič bio je u mogućnosti da slika seoskim silom. U Kijevu je od 1895. pa do 1896. studirao crtanje.

Nakon smrti njegova oca 1904., Maljevič se seli u Moskvu. Studirao je na Moskovskoj školi slikarstva, kiparstva i arhitekture i u ataljeu Fedora Rerberga od 1904. pa do 1910. Godine 1911. sudjelovao je na drugoj izložbi Sojuz Molodjožia u Sankt Peterburgu sa Vladimirom Taltinom, a 1912. grupa je održala treću izložbu gdje su izložena djela koja su napravili Aleksandra Ekster, Tatlin i drugi. Iste godine sudjelovo je i na izložbi kolektiva Magareći rep u Moskvi. Godine 1914., Maljevič je održao izložbu u Salon des Independantsu u Parizu zajedno sa umjetnicima kao što su Aleksandar Arčipenko, Sonja Delaunaj, Aleksandra Ekster i Vadim Meller, među ostalima. Godine 1915. Maljevič izdaje svoj manifest Od kubizma do supermatizma. Godine 1915. i 1916. surađivao je sa supermatističkim slikarima u mnogim selima. Godine 1916. i 1917. sudjelovao je na moskovskoj izložbi grupe Karo dečko mađu kojima su uz Maljeviča izlagali i Nathan Altman, David Burljuk i A. Ekster.

Prelazak na apstrakciju i razvoj suprematizma

 

Nakon ranijih eksperimenata sa raznim modernističkim stilovima uključujući i kubizam i futurizam - koji su oprimjereni njegovim dizajnom pozornice i kostima Arhivirano 2009-01-05 na Wayback Machine-u za kubofuturističku operu Pobjeda nad suncem - Maljevič je počeo raditi na apstraktnim, neobjektnim geometrijskim nijansama, osnivajući time pokret znan kao suprematizam. Poznata supermatistička djela uključuju Crni kvadrat (1915.) i Bijelo na bijelomu (1918.).

Maljevič je također dao do znajna da ga je njegova fascinacija sa zračnom fotografijom i avijacjom odvela na apstrakciju inispiriranu ili izvučenu iz zračnih krajolika. Kandidatkinja za harvardski doktorat Julia Bekman Chadaga piše: "U njegovim kasnijim pisnjima, Maljevič je 'dodatni element' definirao kao kvalitetu bilo kojeg novog vizualnog krajolika uvodeći time promjenu percepcije... U nizu dijagrama koji ilustriraju 'krajolik' koji utječe na razne slikarske pokrete, suprematizam je povezan sa nizom zračnih pogleda koji prikazuju poznat krajolik u apstrakciji..."

Maljevič je bio član Kolegija za umjetnost u Narkomprosu, komisije za zaštitu baština i muzejske komisije od 1918. do 1919. Radio je kao predavač u Vitebsku (1919. - 1922.), Lenjingradu (1922. - 1927. i ponovo 1930., no na drugim institucijama) i u Kijevu (1927. - 1929.). Napisao je knjigu Svijet kao neobjektivnost, koja iznosti suprematističke teorije.

Kasniji život

Godine 1927. Maljevič putuje u Varšavu, pa u Njemačku za retrospektivu koja mu je donijela svjetsku slavu, te je odlučio ostaviti dosta slika tamo kada se vraćao u SSSR. Kada se staljinizam okrenuo protiv modernističke "buržoazijske" umjetnosti, Maljeviču je suđeno. Mnoga njegova djela su ili zaplijenjena ili uništena i Maljevič je umro u Lenjingradu 15. svibnja 1935. u 57. godini života, i to u bijedi i siromaštvu.

Kritičari su ismijali Maljeviča zbog dostizanja umjetnosti tako da negira sve dobro i čisto: ljubav za život i ljubav za prirodu. Umjetnik i povjesničar umjetnosti Alexandre Benois je bio jedan takav kritičar. Maljevič je odgovorio da umjetnost može napredovati i razviti se za sam smisao umjetnosti, neovisno o njezinom zadovoljstvu: umjetnost ne treba nas, i nikad nas nije trebala otkad su zvijezde prvi put zasjale na nebu.

Maljevičeva su se djela tek nedavno pojavila na umjetničkim izložbama u Rusiji, i to nakon dugog odsustva. To se ponajviše dogodilo jer su sljedbenici umjetnosti radili da se umjetnik predstavi ruskim ljubiteljima umjetnosti. Izdana je i knjiga sa Maljevičevim teoretskim pisanjima. No, unatoč svemu ovom, njegov ugled u Rusiji je i danas uvelike okaljan. Tek nedavno su ukrajinski umjetnici ustanovili Maljevičev točan datum rođenja: 23. veljače 1878.

Moguće krijumčarenje preživjelih Maljevičevih djela iz Rusije, glavna je radnja knjige Crveni kvadrat.

Autoportreti i fotografije

•  
  Autportret (1908.)
•  
  Autportret (1908.)
•  
  Njegov najpoznatiji autportret
•  
  Fotografski portret Kazimira Maljeviča

Portreti

•  
  Glava seljanke (1912.-13.)
•  
  Portret žene (1930.)
•  
  Portret V. A. Pavlova (1933.)
•  
  Portret muškarca (1930-e)
•  
  Portret I.V. Kljuna (Kljunkova)
•  
  Nezaposlena djevojka

Kubističke slike

•  
  Biro i soba
•  
  Krava i struna
•  
  Englez u Moskvi
•  
  Seljak u polju
•  
  Žena na peronu
•  
  Drvorezač

Suprematizam

•  
  Crni križ
•  
  Crni krug
•  
  Crni kvadrat
•  
  Suprematizam (1915)
•  
  Suprematizam sa osam pravokutnika
•  
  Suprematizam (1921-1927)
•  
  Suprematizam Muzeul de Artă
•  
  Crveni kvadrat
•  
  Suprematizam sa plavim trokutom i crnim pravokutnikom
•  
  Supremus br. 58
•  
  Dvodimenzionalni autoportret
•  
  Nogometaš u četvrtoj dimenziji
•  
  Supremus br. 56

• 1912. Drvorezač
• 1914. Avijatičar
• 1914. Englez u Moskvi
• 1914. Vojnik 1. divizije
• 1915. Crveni i crni kvadrat
• 1915. Crveni kvadrat
• 1915. Supermatistička kompozicija
• 1915. Suprematism
• 1915. Supermatizam: Autoportret u dvije dimenzije
• 1915.-16. Ludwigshafen
• 1916. Suprematistističaka slika
• 1916. Supremus br. 56
• 1932.-34. Trkač