- Ukupno - Gustoća stanovništva
KIJEV (Київ) | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Stanovništvo |
|
Površina | 800 km² |
Gradonačelnik | Vitalij Kličko |
Širina Dužina | 50°27′N 30°30′E |
Internet | Kijevsko gradsko poglavarstvo |
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyjiv, čitaj: kyjiu), glavni i najveći grad Ukrajine smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje. Leži na Dnjepru. Prema podacima iz 2005. godine, Kijev ima 2,660,401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također žive u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna.
Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene (Kijevske) oblasti. Industrijsko je trgovačko i kulturno središte sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, muzejima i kazalištima. Grad je to svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu infrastrukturu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i metro.
Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na Dnjepru i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne povijesti, Kijev, jedan od najstarijih gradova Istočne Evrope, znao je i za vrijeme velike slave i moći, kao i za vrijeme kada je bio uništen do temelja. Smatra se da je utemeljen u V. stoljeću kao glavno mjesto na kojem su Istočni Slaveni vršili trgovinu i zamjenu robom. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavenske civilizacije.
Od X. do XII. stoljeća, prijestolnica je Kijevske Rusi, goleme srednjovjekovne istočnoslavenske države. Za vrijeme najezde Mongola predvođene Batu Kanom, grad je u potpunosti uništen (1240.). Mongolska najezda i njegovo potpuno uništenje su mu toliko naškodili, da je u narednim stoljećima u cijelosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središtem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva Velike kneževine Litve, potom Poljsko-litvanske unije, a nakon propasti Poljske kraljevine 1792. na jedno duže vrijeme bit će pod snažnim utjecajem Rusije.
Grad se ponovno razvija tijekom ruske industrijske revolucije krajem XIX. stoljeća. Nakon burnih vremena koja su uslijedila iza Februarske i Oktobarske revolucija 1917.(vidi Ruski građanski rat), 1921. godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek formirane Sovjetske Ukrajine, a od 1934. preuzima od Harkova status glavnog grada druge po veličini sovjetske republike.
Ponovno je jako stradao tijekom Drugog svjetskog rata, gotovo u cijelosti, no obnova je odmah uslijedila nakon rata i Kijev postaje trećim po važnosti središtem Sovjetskog Saveza (iza Moskve i Lenjingrada).
U maju 1982. godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svoga grada.
Kijev i nakon raspada SSSR-a, ostaje glavnim gradom mlade nezavisne Ukrajine.
Najpoznatije drvo u Kijevu je kesten. Kaže se kako ljeti možete šetati s jednog kraja grada na drugi, a da cijelo vrijeme šećete ispod krošanja kijevskih kestenova.
Kijev je poznat kao zeleni grad, u njemu se nalaze čak dva botanička vrta i bezbroj većih i manjih parkova i perivoja. Za ljubitelje vojne industrije i naoružanja, ovdje je golemi kompleks Muzeja Drugog svjetskog rata sa spomenikom Majci Domovini koji ima i nutarnji i vanjski postav vojne povijesti i naoružanja. Hidropark smješten na otočiću usred Dnjepra u kojem se nalazi zabavni park, plaže za plivanje i sl.
Znamenita zdanja koja bi se svakako trebala posjetiti u Kijevu su Palača Marijinsky (građena 1745.-1752.) i zgrada Ministarstva vanjskih poslova, nekoliko pravoslavnih hramova, a posebno crkveni kompleks Kijevo-pečerska lavra (samostan u spiljama).
Najpoznatiji kijevski spomenik je onaj posvećen Bogdanu Hmeljnickom (autor Mihajl Mikešin) i spomenik Volodimiru Velikom, koji je 988. godine primio kršćanstvo. Srce Kijeva je njegova najvažnija ulica Hreščatik, koja vodi prema Trgu nezavisnosti, mjestu gdje Kijevljani, a često puta i ostali građani Ukrajine, dolaze slaviti neki veliki događaj ili protestirati u nadi za bolje sutra kako je bilo prije nekoliko godina za vrijeme Narančaste revolucije.
1990. godine Katedrala sv. Sofije i Kijevo- pečerska lavra stavljene su na UNESCO-v popis svjetske baštine:
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Kijev, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.