1843: Godina

Godina 1843.

    Ovo je članak o godini 1843.

redovna godina koja počinje u petak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1810-e  1820-e  1830-e  – 1840-e –  1850-e  1860-e  1870-e
Godine: 1840 1841 184218431844 1845 1846
1843. po kalendarima
Gregorijanski 1843. (MDCCCXLIII)
Ab urbe condita 2596.
Islamski 1258–1259.
Iranski 1221–1222.
Hebrejski 5603–5604.
Bizantski 7351–7352.
Koptski 1559–1560.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1898–1899.
Shaka Samvat 1765–1766.
Kali Yuga 4944–4945.
Kineski
Kontinualno 4479–4480.
60 godina Yin Voda Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11843.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

  • 1. 1. - Prvi i poslednji izbor za kneza (hospodara) Vlaške: Gheorghe Bibescu (do 1848).
  • 2. 1. - Praizvedba Wagnerove opere "Leteći Holanđanin" u Drezdenu.
  • 3. 1. - U Kini izašao "Ilustrovani traktat o pomorskim kraljevinama", prvo značajno kinesko delo o Zapadu.
  • 3. 1. - Praizvedba Donizettijeve opere "Don Pasquale" u Parizu.
  • 11. 1. - Po traženju bana Hallera i nakon žalbe carigradske Porte na ilirsku agitaciju među bosanskim katolicima, kralj Ferdinand zabranjuje ilirsko ime - Gajeve "Ilirske novine" postaju "Narodne novine" a Ilirska stranka Narodna; uvedena stroga cenzura štampe koju vrši profesor Mátsik.
  • 13. 1. - Osmanske snage ušle nakon opsade u ranije poluautonomni irački grad Karbala, stradalo nekoliko hiljada stanovnika.
  • januar - Počinje feljtonsko objavljivanje Dickensovog Martina Chuzzlewita (do jula 1844).
  • januar - Knez Adam Jerzy Czartoryski sastavio memorandum Conseils sur la conduite à suivre par la Serbie, viziju unutrašnje i spoljne politike Kneževine Srbije (→ Načertanije iz sledeće godine).
  • januar? - Porta pristala preduzeti mere za poboljšanje položaja raje u današnjoj južnoj Srbiji (nakon ustanka iz 1841. mnogo hajdučije u Zaplanju i prokupačkom kraju).
  • 20. 1. - Honório Hermeto Carneiro Leão faktički postaje prvi premijer Brazilskog Carstva.
1843: Godina 
Spomenik prvoj kocki šećera
  • 23. 1. - Jacob Christoph Rad dobio austrijski patent za presu kojom se proizvode kocke šećera.
  • 3. 2. - Tokom Urugvajskog građanskog rata počinje Velika opsada Montevidea (do 1851); grad brani i Giuseppe Garibaldi sa Italijanskom legijom.
  • 8. 2. - U zemljotresu razoren grad Pointe-à-Pitre na Guadeloupei.
  • 25. 2. - Pod pritiskom kapetana Pauleta, kralj Kamehameha III stavio Kraljevinu Havaji pod britansku vlast ("Privremena predaja Havajskih ili Sandwichkih ostrva") - poništeno 31. jula.
  • 7. 3. - Velika kometa 1843. dostiže najveći sjaj, vidljiva je i danju, ali bolje sa južne hemisfere.
  • 8. 3. - Danska vlada obnovila skupštinu Althing na Islandu kao konsultativno telo (prvi sastanak 1845).
  • 16. 3. - Osnovan Petrópolis u Brazilu.
  • 21. 3. - Prošao prvi termin smaka sveta koji je objavio William Miller (→ Millerizam).
  • 23. 3. - Paul-Émile Botta otkrio ruševine Dur Sharrukina (Korzabad).
  • 24. 3. - Bitka kod Hyderabada je britanska pobeda nad talpurskim emirima koja im donosi Sindh.
  • 25. 3. - Otvoren Thames Tunnel, delo Marca Isambarda Brunela, prvi tunel ispod plovne reke.

April/Travanj – Jun/Lipanj

  • april - Eta Carinae je privremeno druga najsvetlija noćna zvezda.
  • 22. 4. - Hrvatski sabor u Zagrebu odgođen za dva dana zbog dolaska mnogo seljačkog plemstva, mađaronskih saveznika; izabrani poslanici za Ugarski sabor s uputom da brane hrvatska prava i da se služe samo latinskim jezikom.
  • proljeće - Pošto je Mehmed Husrev-paša počeo sakupljati mladiće za nizam i tražiti predaju oružja, dolazi do muslimanske pobune u Bosanskoj krajini (vezir će biti smjenjen).
  • 2. 5. - Ivan Kukuljević Sakcinski održao u Saboru prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku, za kojeg traži da se uvede kao "diplomatički" u Hrvatskoj i Slavoniji (saborski, uredovni i nastavni) umjesto latinskog - pozdravljeno ali se smatra preuranjenim.
  • 4. 5. - Proglašena britanska Kolonija Natal - anektirana burska Republika Natalija (traje do 1910).
  • 14. 5. - Sazvan Ugarski sabor u Požunu (1843-44). Hrvatski zastupnici ne žele govoriti na mađarskom a patrijarh Rajačić će održati besedu u kojoj se žali na to što se pravoslavci ne uzimaju u državnu službu, kojima tako ostaje samo logor (tj. vojska) ili manastir.
  • 22. 5. - "Velika migracija": prva veliki konvoj kola (wagon train) kreće Oregonskom stazom prema britansko-američkoj Zemlji Oregon. Ove godine nastaje i Kalifornijska staza.
  • 23. 5. - Čile uzeo u posjed Magellanov tjesnac.
  • 17. 6. - Afera Wairau, sukob Maora i britanskih naseljenika na novozelandskom Južnom ostrvu.
  • 20. 6. - Mađarizacija: zaključak na Ugarskom saboru da se ubuduće govori drže na mađarskom - hrvatski predstavnici, Ožegović i Klobučarić, napustili sabornicu. Sabor kasnije odlučuje da jedino mađarski može biti službeni i nastavni u Ugarskoj i Hrvatskoj, a od 1853. i u Hrvatskoj će mađarski biti uslov za činovnike i svećenike.
  • 26. 6. - Ratifikacija Nankinškog ugovora između Kine i Velike Britanije - trgovina i Hong Kong.
  • 27. 6. (15. 6. po j.k., Vidovdan) - Skupština u Topčideru, započeta 4/16. 6., ponovo izabrala kneza Aleksandra Karađorđevića - ponovni izbor je zahtevala Rusija, koja za utehu dobija ostavku Tome Vučića Perišića i Avrama Petronijevića.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

  • jul - U Skoplju počinje Albanski ustanak (1843-44), poznat i kao ustanak Derviša Care. Protiv njih će ratovati Omer-paša Latas. Najviše stradaju područja vranjske, kumanovske, gnjilanske i skopske kaze.
  • 29. 7. - Pokušaj sastanka Njegoša sa Turcima Ali-paše Rizvanbegovića, nepoverenje dovodi do sukoba - Pokolj na Bašinoj Vodi, sumnjalo se da Ali-paša hoće ubiti Njegoša, Crnogorci ubili deo turskih poslanika (i inače se ne poštuje ugovor od prošlog septembra).
  • 30. 7. - Suočen s pobunom, regent Španije Baldomero Espartero napušta zemlju.
  • avgust? - Albanci napali jedno crnogorsko pogranično selo.
  • 9. 8. (28. 7. po j.k.) - Skupština u Kragujevcu nerado daje pristanak za udaljavanje Vučića i Petronijevića iz Srbije.
  • 19. 8. - Berlinska opera stradala u požaru.
  • 6. 9.? - Osmanska vojska organizovana u pet armija, npr. Prva je u Carigradu, a Treća je zadužena za Rumeliju i ima sedište u Monastiru (Bitolju).
  • 14. 9. - Na Kalemegdanu pročitan kneževski berat, čime je okončano pitanje izbora kneza Srbije.
  • 15. 9. (3. 9. po j.k.) - Revolucija 3. septembra u Grčkoj: vojska i narod protiv apsolutističke vladavine kralja Ota, koji pristaje dati ustav. Andreas Metaksas postaje prvi predsednik vlade.
  • septembar? - Fra Ivan Franjo Jukić šalje pismo Iliji Garašaninu (Poljaci utiču na bosanske franjevce, nastoje ih vezati za Srbiju).
  • septembar - Prvi broj The Economist-a.
  • 28 - 29. 9. (16 - 17. 9. po j.k.) - Hercegovački Turci napadali Crnogorce kod Grahova; s druge strane Crnogorce napao novi skadarski paša Osman-paša Skopljak sa Albancima i zauzeo ostrva Lesendro, Vranjina i Grmožur.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

  • 1. 10. - Izlazi prvi broj News of the World (traje do 2011).
  • 3. 10. - Potpisan Humenski ugovor, dopuna Nankinškom - ekstrateritorijalnost i status najpovlašćenije nacije Britaniji.
  • 12. 10. - Kraljevo rješenje dozvoljava poslanicima da na Ugarskom saboru govore bilo latinski bilo mađarski.
  • 15. 10. - Rajnska železnica (Rheinische Eisenbahn-Gesellschaft) otvorila sekciju do belgijske granice, čime je nastala veza Keln-Antverpen i prva međunarodna železnička linija.
  • 16. 10. - Pod pseudonimom Johannes de silentio, Søren Kierkegaard objavljuje filozofsko delo "Strah i trepet".
  • oktobar - U Srbiju stigao František Zach, koji će imati uticaja na politiku Srbije (Načertanije).
  • 27. 10. (15. 10. po j.k.) - Ustrojenije poštanskog zavedenija - u Srbiji uspostavljena državna pošta (→ Pošta Srbije).
  • 8. 11. - Španski Kortes proglašava 13-godišnju Izabelu II punoletnom.
  • 11. 11. - Objavljene "Nove bajke" Hansa Christiana Andersena, među kojima i "Ružno pače".
  • novembar - U austrijskom Kotoru potpisan mirovni ugovor između Crne Gore i Hercegovine - Grahovo će Turcima plaćati harač i rentu za korišćenje zemljišta.
  • novembar - Albanski ustanici zauzeli Gostivar.
  • 28. 11. - Velika Britanija i Francuska zvanično priznale nezavisnost Kraljevine Havaji.
  • 1. 12. - Hrvatski poslanici onemogućeni govoriti na latinskom u Ugarskom saboru.
  • 19. 12. - Izašla Dickensova novela A Christmas Carol. Ove godine su poslate i prve komercijalno proizvedene božićne čestitke.

Kroz godinu

  • Bosanski vezir zabranjuje pristup biskupu fra Rafi Barišiću u Bosnu (u toku je spor između bosanskih i hercegovačkih katolika).
  • Početak turizma u Opatiji nakon izgradnje ceste prema Rijeci.
  • Dragojla Jarnević se popela na Okić (Plešivica) s južne, strmije strane.
  • 1843-48 - U Beogradu izlazi časopis "Podunavka", urednik Miloš Popović.
  • Mnogi đaci iz Karlovačke i Novosadske gimnazije prelaze u luteranske gimnazije u Ugarskoj radi učenja mađarskog jezika, neophodnog za državnu službu; sarađuju sa Slovacima u odupiranju mađarizaciji.
  • U bugarskom gradu Elena otvorena prva škola sa razredima, nazvana Daskalolivnica.
  • Društveni otoci postali francuski protektorat.
  • Sanusi se nastanio u Kirenaici, osnovao zaviju u Beidi.
  • Nauka i tehnika

Karte

Rođenja

Smrti

Fikcija

Reference

    Literatura
  • Istorija srpskog naroda, Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804-1878, Beograd 1981
    • Peta knjiga prvi tom (V-1)
    • Peta knjiga drugi tom (V-2)
  • Šišić, Ferdo. Povijest Hrvata Pregled povijesti hrvatskoga naroda 1526.-1918. drugi dio. Marjan tisak 2004.

Tags:

Julijanski kalendarRedovna godina koja počinje u nedjeljuRedovna godina koja počinje u petakRimski brojevi

🔥 Trending searches on Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски:

Nikolaj GogoljVevericaZdravko ŠotraSaša PopovićFrancuskaIvo AndrićPirotBela lađaSeverna MakedonijaDigestivni traktRubeolaBure barutaNotaMajčin danMihajlo PupinBosna i HercegovinaSomborMoldavijaOPopis vremenskih zonaVelika ekonomska krizaCijeli brojHAmoksicilinStefan LazarevićĐorđe BalaševićZaječarIstanbulLaza LazarevićStrofaSpisak graničnih prijelaza Bosne i HercegovineAleksandar ObrenovićPortugalSrnaNebojša GlogovacPolinomPrijepolje2023ApostoliPolitička strankaBatajnicaBogumiliMozakParna mašinaBitka za VukovarPovršinaToni KukočTatulaMilan ObrenovićLepa BrenaNarodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi JugoslavijeRenesansaNew YorkSocijalistička Federativna Republika JugoslavijaRimKovalentna vezaLado LeskovarRimska mitologijaSintagma (lingvistika)Elizabeta IIGruzijciBanja LukaLista najvećih svjetskih metropolaIda PresterMazohizamAntropologijaKrevetna stenicaBiocenozaDekadencijaDžulReligijaOdžaciHrišćanstvoMarko JarićSergej TrifunovićSpisak šefova države Jugoslavije🡆 More