Trebinje je grad i opština u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Administrativno pripada Republici Srpskoj. Nalazi se na tromeđi BiH, Hrvatske i Crne Gore. Od Dubrovnika je udaljeno 27 km, od Herceg Novog 45 km. Susjedne opštine su mu Ravno, Ljubinje i Bileća.
Trebinje | |
---|---|
Pogled na Trebinje | |
Koordinate: 42°42′N 18°20′E / 42.700°N 18.333°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Površina | |
- Ukupna | 904 km² |
Visina | 275 |
Stanovništvo (2013.) | |
- Urbano područje | 22.987 |
- Urbana gustoća | 35,5 stan./km² |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Poštanski broj | 89101 |
Pozivni broj | 059 |
Službene stranice [www.trebinje.rs.ba] | |
Karta | |
Grad Trebinje se nalazi na krajnjem jugu Republike Srpske, u Hercegovini. Smješteno je na Popovom polju, ispod planine Leotar, na nadmorskoj visini 273 m. Jednim dijelom kroz Trebinje protiče rijeka ponornica Trebišnjica, čija je ukupna dužina 96,5 km.
Klima u Trebinju je mediteranska (sredozemna) sa kratkim blagim zimama i dugim žarkim ljetima. Jeseni su toplije od proljeća, a snijeg je veoma rijetka pojava. Trebinje je danas najtopliji grad u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini (uz Mostar i Neum). Prosječna godišnja temperatura vazduha u gradu je 14,8 °C (1981—2010), prosječna januarska temperatura je 5.9 °C, a dok je julska 25,0 °C. Ljeti se temperature često penju iznad 40 °C, a zimi se se ponekad spuste i ispod 0 °C. Najviša zabilježena temperatura iznosila je 42,5 °C, 22. jula 2007. A najniža zabilježena temperatura iznosila je -10.5 °C, 9. januara 1985. Godišnje padne prosječno 1532 mm padavina. Dana 21. 7. 2015. tačno u ponoć, u Trebinju je izmjerena temperatura od 33,3 °C, a prema podacima RHMZ RS to je najviša ponoćna temperatura ikada zabilježena na prostoru BiH. Grad ima oko 260 sunčanih dana u godini. Trebinje spada u najsunčanije gradove na Balkanu. Snijeg u Trebinju je prava rijetkost, a i kada padne zadrži se po nekoliko časova. Karakteristični vjetrovi u Trebinju su Bura i Jugo. Bura duva sa sjeveroistoka, donosi prohladno i vedro vrijeme. Dok Jugo duva iz pravca jugoistoka, donosi toplo i kišovito vrijeme. Jugo duva obično u zimskom periodu. Klima je pogodna za uzgoj velikog broja palmi i južnog voća (smokva, nar, mandarina, limun, narandža, grejpfrut, maslina, vinova loza).
Klimatološki medijani za Требиња (1981-2010) | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Mjesec | jan-sij | feb-velj | mar-ožu | apr-tra | maj-svi | jun-lip | jul-srp | aug-kol | sep-ruj | okt-lis | nov-stu | dec-pro | godina |
Apsolutni maksimum (°C) | 20,6 | 21,9 | 25,3 | 28,5 | 33,5 | 39,0 | 41,1 | 42,5 | 36,5 | 31,5 | 26,3 | 20,9 | 38,4 |
Srednji maksimum (°C) | 10,5 | 11,3 | 14,3 | 18,2 | 23,6 | 28,0 | 31,2 | 31,4 | 25,9 | 21,2 | 15,4 | 11,3 | 20,2 |
Srednja dnevna (°C) | 5,9 | 6,4 | 9,3 | 12,8 | 17,8 | 22,1 | 25,0 | 25,1 | 19,7 | 15,5 | 10,6 | 7,0 | 14,8 |
Srednji minimum (°C) | 1,9 | 2,2 | 5,0 | 8,1 | 12,4 | 16,5 | 19,4 | 19,4 | 14,3 | 10,7 | 6,5 | 3,1 | 10,0 |
Apsolutni minimum (°C) | −10,5 | −8,4 | −7,0 | −2,7 | 4,5 | 6,4 | 9,0 | 10,0 | 7,0 | 1,8 | −4,8 | −7,4 | −10,5 |
Precipitacija (mm) | 153 | 139 | 153 | 92 | 76 | 62 | 47 | 76 | 149 | 169 | 217 | 199 | 1532 |
Broj sunčanih sati | 130 | 133 | 176 | 194 | 249 | 289 | 336 | 312 | 236 | 184 | 133 | 112 | 2484 |
Izvor: World Meteorological Organization |
Po posljednjem popisu stanovništva iz 1991 godine, općina Trebinje imala je 30.996 stanovnika, raspoređenih u 178 naselja.
Naseljena mjesta su: Abazovina, Aleksina Međa, Aljetići, Aranđelovo, Arbanaška, Arslanagića Most, Baljivac, Banjevci, Baonine, Begović Kula, Belenići, Bihovi, Bihovo, Bijelač, Bijograd, Bioci, Bobovišta, Bodiroge, Bogdanića Do, Bogojević Selo, Borlovići, Brani Do, Bregovi, Breštani, Brova, Budoši, Bugovina, Centar, Cerovac, Cicina, Cicrina, Crnač, Čavaš, Čopice, Čvaljina, Čvarići, Desin Selo, Diklići, Djedići, Do, Dobromani, Dodanovići, Dolovi, Domaševo, Donja Hrupjela, Donja Kočela, Donje Čičevo, Donje Grančarevo, Donje Police, Donje Vrbno, Donji Orovac, Dračevo, Dražin Do, Drijenjani, Dubljani, Dubočani, Duži, Dvrsnica, Glavinići, Glavska, Gojšina, Gola Glavica, Golubinac, Gomiljani, Gorica, Gornja Hrupjela, Gornja Kočela, Gornje Čičevo, Gornje Grančarevo, Gornje Vrbno, Gornji Orovac, Gornje Police, Gorogaše, Grab, Grbeši, Grbići, Grebci, Grkavci, Grmljani, Gučina, Hrupjela, Hum, Ivanica, Jankovići, Janjač, Jasen, Jasenica Lug, Jazina, Jušići, Kalađurđevići, Kijev Do, Klikovići, Klobuk, Kočela, Kokići, Konjsko, Korlati, Kotezi, Kovačina, Kraj, Krajkovići, Kremeni Do, Krnjevići, Kučići, Kunja Glavica, Kutina, Lapja, Lastva, Lokvice, Lomači, Lomići, Ložiona, Luč, Lug, Lušnica, Ljekova, Ljubomir, Ljubovo, Mareva Ljut, Marić Međine, Mesari, Mionići, Mokri Dolovi, Morče, Mosko, Mostaći, Mrkonjići, Mrnjići, Narančići, Necvijeće, Nenovići, Nevada, Nikontovići, Obodina, Ograde, Orah, Orahov Do, Orašje, Orašje Popovo, Orašje Površ, Orašje Zupci, Orovac, Otok, Parež, Parojska Njiva, Petrovići, Petrovo polje (Petrovo Polje), Pijavice, Podgljivlje, Podosoje, Podštirovnik, Podstrašivica, Podvori, Police, Poljice Čičevo, Poljice Popovo, Popovo polje, Potklisje, Plana Dola, Prhinje, Pridvorci, Prljača, Prosjek, Pudarica, Rapti Bobani, Rapti Zupci, Rasovac, Rastoci, Ravno, Rupni Do, Sedlari, Sitnica, Skočigrm, Slavogostići, Slivnica, Slivnica Bobani, Slivnica Površ, Sparožići, Staro Slano, Strujići, Sutorina, Šarani, Šćenica Bobani, Šćenica Ljubomir, Taleža, Tini, Todorići, Trebijovi, Trebimlja, Trebinje, Tribijovi, Trnčina, Tuli, Tulje, Turani, Turica, Turmenti, Tvrdoš, Ubla, Ugarci, Ukšići, Uskoplje, Ušće, Uvjeća, Varina Gruda, Veličani, Velja Gora, Velja Međa, Vinogradi, Vjetri, Vladušići, Vlaka, Vlasače, Vlaška, Volujac, Vrpolje Ljubomir, Vrpolje Zagora, Vučija, Vukovići, Začula, Zagora, Zagora (Donje Selo), Zagradinje, Zaplanik, Zasad, Zasad polje, Zavala, Zazubak, Zgonjevo, Zubačka Ubla, Zubci, Zupci, Žakovo, Ždrijelovići, Željevo, Žulja i Župa.
Odlukom Skupštine opštine Trebinje o osnivanju pojedinih mjesnih zajednica, njihovom nazivu i sjedištu, naseljima i naseljenim mjestima koje obuhvataju, 09-013-52/2000 od 27.06.2002. (Službeni glasnik Opštine Trebinje broj: 03/02 od 27.06.2002.), osnovano je 18 mjesnih zajednica. One su:
Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom 1997. i 1998. godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od paleolita do danas. Prapovijesnih objekata (tumulus i gradine) je na hiljade i do sada je ispitano samo oko 1%.
Na području Trebinja su živjeli ilirsko pleme Plereji koji su zauzimali teritoriju između Boke Kotorske i Popovog polja. O njihovom prisustvu svjedoče brojne gradine i tumulusi (Kotezi, Drijenjani, Hutovo, Poljice, Ravno, Zavala i dr.). Izdvajaju se tumulusi u selu Mesari, 17 km sjeverozapadno od Trebinja, i gradina Varina gruda, južno od Trebinja, u Dživarskom polju, na udaljenosti od oko 4 km, ispod brda Huma. Granica prema plemenu Daorsa, koji su živjeli u Stocu i okolini bila je kod Petrovog krsta na prijevoju Rožac u Gornjem Krtinju blizu Ljubomira, a u rimskom periodu granica njihove kolonije Epidaurum i municipija Dilluntum. Kroz Dživarsko polje je prolazio dio trase rimske komunikacije Vid kod Metkovića (Narona) - Stolac (Dilluntum) - Cavtat (Epidaurum). U Trebinju je bila locirana putna stanica Asamum.
U blizini Bileće je pronadena ilirska grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja - Kacanjska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz Grčke. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intezivnim komunikacijama na širokom prostoru.
Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku Slavena na Balkan bila je Travunija, koja se prostirala: na jugu do Dubrovnika, na sjeverozapadu preko Veličana do Gacka i Pive, i na jugoistoku do Risna. U ovom području nalazilo 9 župa sa pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. U sklopu ove političke jedinice župa Trebinje se najprije nalazila pod upravom travunijskog župana (do pod kraj X vijeka) pa u sastavu dukljanske države (do pod kraj XII vijeka), zatim u sklopu nemanjićke Srbije (do 1377.), a potom pod vlašću bosanske države (do pada pod vlast Osmanlija 1465. godine).
Za vrijeme rata u Hrvatskoj, Trebinje je imalo važnu ulogu kao jedna od baza iz koje su jedinice JNA započele pohod na Dubrovnik. Izbijanjem rata u Bosni i Hercegovini, Trebinje se našlo na udaru hrvatske vojske koja ga je počela napadati u ljeto 1992. pa se dio teritorije našao pod kontrolom hrvatske vojske. Daytonskim mirovnim sporazumom taj je teritorij postao dio novostvorene Opštine Ravno u okviru Federacije BiH.
Trebinje je do 1992 bio vrlo razvijen grad, čiji su nosioci bili metalna indrustrija (Industrija alata Trebinje), konfekcijska proizvodnja (Novoteks), lokalne prehrambene firme, kao i hidroelektrane na Trebišnjici. Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nosioca ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima. Privreda Trebinja se mjenja od završetka rata 1995. Mnogi nosioci privrede se zatvaraju i smanjuje se broj radnika. Zato počinje da se razvija mala privreda i zanatstvo. Danas u Trebinju ima veliki broj malih trgovina, frizerskih salona, butika i kafića. Ipak zadnjih godina se grad razvija i obnavljaju se stari kapaciteti. U Trebinju je sjedište Elektroprivrede Republike Srpske. U gradu je počeo sa radom Swisslion Takovo, gdje se planira proizvodnja od oko 30.000 tona proizvoda, koji će biti plasirani u Evropu i svijet, čime će ova fabrika biti uvrštena u vodeće evropske proizvođače. Sto se tiče poljoprivrede treba napomenuti vinogradstvo , u gradu egzistira veći broj vinarija koje proizvode nadaleko poznata autohtona vina " vranac" i "žilavka ,
Opširnije:Nacionalni spomenici u Trebinju
U Trebinju postoje 3 osnovne škole.Takođe u gradu postoji gimnazija, centar srednjih škola I tehnička škola.
Sport je u Trebinju veoma dobro razvijen.U gradu postoje klubovi za sve popularne ekipne sportove.Najznačajniji su; FK Leotar i KK Leotar. Učesnici Olimpijskih igara u Londonu 2013 su : Plivačica Ivana Ninković i veslač Radoje Đerić . Karatistkinje Dragica Drapić - Vučurević i Tamara Lozo džudistkinja Aleksandra Vasiljević . Fudbaleri Siniša Mulina , Siniša Berdović, Jovica Vico, Branislav Krunić , Zdravko Šaraba , Ilija Prodanović , Bojan Vučinić , Vladimir Gaćinović , Nebojša Gudelj , Mitar Vukanović i fudbalerka Maja Popovac . Košarkaši Sabahudin "Dino" Bilalović , Milenko Savović , Boris Savović , Igor Vreća , Nikola Đurasović , Božidar "Božo" Đurasović i Duško Marković . Atletičari Ankica Barzut , Jovo Stanić, Bojana Berak i Vanja Spaić . Šahisti Ana Benderać i Slaviša Brenjo. Značajne rezultate postižu i džudisti i karatisti.FK Leotar nastupa na stadionu Police ( 8.500 mjesta od čega 4.500 sjedećih),grad ima sportsku dvoranu (4000 mjesta). U Trebinju su rođeni ili su porijeklom iz Trebinja košarkaši osvajači medalja za Srbiju i Crnu Goru: Predrag Danilović, Dejan Bodiroga, Milan Gurović, Vladimir Radmanović, kao i odbojkaši, braća Miloš Grbić , Vladimir Grbić i Nikola Grbić. Dejan Bodiroga je napravio košarkaški kamp u Trebinju kojeg svake godine posjete najznačajniji stručnjaci ovog sporta.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Trebinje, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.