Elie Wiesel

Elie (Eliezer) Wiesel (Sighetu Marmaţiei, Rumunjska, 30.

rujna">30. rujna 1928.Boston, Massachusetts, 2. srpnja 2016.) bio je židovski književnik i politički aktivist francuskog i engleskoga izraza.

Elie Wiesel
Elie Wiesel
Fotografija Wiesela iz 1987. godine.
Biografske informacije
Rođenje(1928-09-30)30. 9. 1928.
Sighetu Marmaţiei, Rumunjska
Smrt2. 7. 2016. (dob: 87)
Boston, Massachusetts, SAD
NacionalnostŽidov
Obrazovanje
Zanimanjeknjiževnik i politički aktivist
Opus
Književne vrstepublicistika, memoari
Temeholokaust

Biografija

Mladost i obrazovanje

Wiesel je rođen u hasidskoj obitelji, s kojom je nakon njemačke okupacije, godine 1944. bio deportiran u logor Auschwitz. Tamo su mu ubijene majka i mlađa sestra, dok je on preživio zajedno s ocem i dvjema starijim sestrama. Otac mu je umro 1945. godine u Buchenwaldu, a on je sa sestrama dočekao oslobođenje te je bio poslan u francusko dječje sirotište.

Studirao filozofiju, sociologiju i književnost na Sorbonnei od 1948. do 1951. godine i usporedno je proučavao Talmud. Od 1956. godine je živio u New Yorku a 1963. postao američki državljanin.

Književno i aktivističko djelovanje

Kao mlad novinar bio je pod utjecajem francuskih egzistencijalista Alberta Camusa, Andréa Malrauxa i Jean-Paula Sartrea), te osobito francuskoga katoličkoga pisca Françoisa Mauriaca, koji ga je poticao da piše o svojem životu u logorima. Rezultat je njegova poluautobiografska knjiga o holokaustu, jedina koju je napisao na jidišu, A svijet je šutio (Un di velt hot geshvign, 1956.), koja je status klasika o holokaustu stekla u skraćenoj francuskoj inačici Noć (La Nuit, 1958.).

U svim djelima na svojevrstan se način bavi svojim iskustvom kao problemom holokausta, genocida i ljudskoga stradanja uopće. Drži predavanja o holokaustu te sudjeluje u antiratnim kampanjama i prosvjedima protiv progona manjina. Godine 1986. dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir.

Wiesel je sa suprugom Marion iste godine ustanovio Zakladu Elie Wiesel za humanost (The Elie Wiesel Foundation for Humanity).

Djela

Wiesel je objavio više desetaka romana, eseja i memoarske proze. Najznačajnija djela su:

  • A svijet je šutio (Un di velt hot geshvign, 1956.) / Noć (La Nuit, 1958.)
  • Nesretni slučaj (Le Jour, 1961.)
  • Prosjak iz Jeruzalema (Le Mendiant de Jérusalem, 1968.)
  • Oporuka ubijenoga židovskog pjesnika (Le Testament d’un poète juif assassiné, 1980.)
  • Zaboravljen (L’Oublié, 1989.)
  • Slučaj Sonderberg (Le cas Sonderberg, 2008.)

Izvori

    Bilješke i literatura


Elie Wiesel  Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=66128
koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0

Vanjske veze

    Ostali projekti
Elie Wiesel U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Elie Wiesel
    Mrežna mjesta

Tags:

Elie Wiesel BiografijaElie Wiesel DjelaElie Wiesel IzvoriElie Wiesel Vanjske vezeElie Wiesel1928.2. srpnja2016.30. rujnaAktivistBostonKnjiževnikMassachusettsRumunjskaŽidov

🔥 Trending searches on Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски:

Serie AFeniksRokselanaKruševacRatko MladićBitka na SutjesciRovacBiblijaGejAmerička pitaMiro BarešićŽeleznice SrbijeJarac (znak)Srna LangoBrčko distriktRajko GrlićTara (planina)Solunski frontSpisak sportovaPeriodni sistem elemenataCikorijaWolfgang Amadeus MozartBolivijaNikolaj VelimirovićUzbekistanZdravko ČolićMonopol (igra)Toma ZdravkovićUstavCirkulatorni sistem čovjekaBožurObljetnica oslobođenja ItalijeĐSpisak reka u SrbijiDžej RamadanovskiAir SerbiaUlcinjSirćetna kiselinaPetrovaradinVatikanBalkanOpština PećinciSjedinjene Američke DržavePeriferni nervni sistemTransrodnostPopis gradova u HrvatskojNe naginji se vanStokholmski sindromMihailo ObrenovićSlobodno zidarstvoPopis sultana Osmanskog carstvaBudvaKaskaderKajmakčalanNew YorkVanesa OjdanićMarakujaQueerAmoksicilinOpština VoždovacVlasiBerlinAleksandar Petrović (reditelj)Kućne grinjeIluminatiProtestantizamFK PartizanMahRombReal Madrid CFRakunPolitika (novine)Laza LazarevićTwitterZapadni BalkanNATOAnoreksijaTrebinjeVranje🡆 More