Masiv planine Tare nalazi se u zapadnoj Srbiji, u severozapadnom delu oivičen dubokim kanjonom reke Drine, dok mu se ogranci spuštaju ka kremanskoj dolini i dolini reke Đetinje, gde se oslanja na ogranke Zlatibora.
Područje planine Tare sačinjava najzapadniju skupinu iz grupe Starovlaških planina i, u širem smislu, sastoji se od tri podeone celine, donekle izdvojene rečnim dolinama, prevojima ili sedlima.
Tara | |
---|---|
| |
Države | Srbija |
Sa ovim delovima jedinstveno fizičko-geografsko područje sačinjava i Veliki Stolac (1.675 metara nadmorske visine) koji je u Bosni i istovremeno najviši vrh čitavog područja.
Na osnovu dugogodišnjih proučavanja i istraživanja ovog područja, a radi zaštite izuzetnih prirodnih vrednosti koje ono poseduje Skupština Srbije je 1981 posebnim Zakonom područje Tare proglasila za Nacionalni park.
Planina Tara je poznato i tradicionalno letnje i zimsko rekreativno područje. Povoljni klimatski uslovi, veliki broj sunčanih dana, srednja visina oko 1000 metra nadmorske visine.
Ispod severnih padina Tare leži varošica Bajina Bašta.
Planinu Taru su proučavali mnogi naučnici. Prvi je bio Josif Pančić, koji je na ovoj planini 1875. otkrio endemsku vrstu četinara, nazvanu Pančićeva omorika. Poznati planinar Dr Kuno Vidrić, koji je prepešačio skoro sve važnije planine Evrope, je najviše vremena proveo na Tari obeležavajući planinarske staze i prikupljajući građu za više knjiga o ovoj prelepoj planini.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Tara (planina), which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.