Robotika

Robotika je nauka o robotima, njihovom dizajnu, izradi i primeni.

Obuhvata polja informatike (posebno veštačku inteligenciju), elektrotehnike i mašinstva.

Robotika
Robotska ruka

Termin robotike je prvi uveo Ajzak Asimov, u svojoj kratkoj priči Runaround objavljenoj u martu 1942. godine.

Istorija

Robotika 
Vodene orgulje Herona Aleksandrijskog
Robotika 
Model robota napravljenog na osnovu skica Leonarda da Vinčija
Robotika 
Automatizovana patka od Jacques de Vaucanson

Prvi pokušaji pravljenja automata su zabeleženi još u antičkom dobu. Poznati su delimično automatizovana pozorišta i muzičke mašine, koje je izmislio Heron Aleksandrijski, ili leteće ptice Arhite Tarentske.

Po završetku antičke kulture, privremeno su sa scene nestala i njena dostignuća, znanja i praksa. Tek nakon srednjeg veka su pronalazaštvo i tehnologija opet počele da se više vrednuju. Tako su npr. poznati planovi i skice Androida iz 15. veka od Leonarda da Vinčija. Nažalost, tadašnje znanje je još uvek bilo nedovoljno da bi se većina ovih planova realizovala. Oko 1740. je Jacques de Vaucanson konstruisao i napravio jedan automat koji svira flautu, jednu automatsku patku, kao i prvu programabilnu i potpuno automatizovanu predilicu.

Krajem 19. veka načinjeni su veliki napori na polju vojne tehnike (čamci i brodovi sa daljinskim upravljanjem, upravljano torpedo). Žil Vern takođe objavljuje priču o čoveku-mašini, a 1920. pisac Karel Čapek uvodi pojam robota. Nakon Drugog svetskog rata robotika počinje da pravi svoje prve značajne korake. Jako značajan za njen razvoj bio je pronalazak Tranzistora i integrisanih kola.

Godine 1954. George C. Devol prijavljuje patent programabilnog manipulatora, što je bio početak primene robota u industriji, a od 1955. u slobodnoj prodaji su se pojavile prve NC-mašine (engl. numerically controlled, numerički kontrolisana mašina). Devol je bio takođe saosivač firme Unimacija (Unimation), koja je 1960. predstavila prvog industrijskog robota sa hidrauličkim pogonom. Godine 1968. na MIT razvijen je prvi pokretni robot.

Godine 1970. razvijen je prvi autonomni pokretni roboj Šejki (engl. Shakey), na istraživačkom institutu u Stanfordu.

Tokom godine 1973. započet je razvoj prvog humanoidnog robota, Waseda 1, na Univerzitetu Vaseda u Tokiju.

Godine 1974. ASEA je predstavila prvog robota, IRb6, koji je u potpunosti radio na električnu energiju.

Godine 1986. Honda počinje program istraživanja i razvoja humanoidnih robota (engl. Humanoid Robot Research and Development Program). Rezultat su bili humanoidni roboti sa oznakama verzija od P1 do P3. Dalji razvoj 2001. godine dovodi do humanoidnog robota ASIMO.

Godine 1997. se na Mars spustio prvi pokretni robot, Mars Pathfinder.

Razvoj robotike je takođe uticao na industriju igračaka. Kao današnji primeri se mogu navesti Lego Mindstorms, Robonova ili robot-pas Aibo forme Soni.

Povezano

Reference

Literatura

Spoljašnje veze

Tags:

Robotika IstorijaRobotika PovezanoRobotika ReferenceRobotika LiteraturaRobotika Spoljašnje vezeRobotikaElektrotehnikaInformatikaMašinstvoRobotVještačka inteligencija

🔥 Trending searches on Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски:

Spisak predsednika SrbijeEuroGenocid u RuandiPortugalRijekaFotosintezaMaratonEkatarina VelikaMarsejski atentatDubrovačka RepublikaTrojni paktKraljevina SrbijaAlija SirotanovićManastir LjubostinjaDušan NemanjićPorSvilajnacVojska SrbijeVanesa OjdanićŠabacDecameronJetraThe Hurricane (film, 1999)KlitorisSandžakVukBiseksualnostPoza 69Milan MladenovićAlžirGooglePlastikaRepublikaVještačka inteligencijaRođenje IsusaSmrt IsusaSomborKlamidijaSovaSentaLista likova serije Bitange i princezeSpisak pozivnih brojeva u Bosni i HercegoviniMILFSocijalistička Federativna Republika JugoslavijaRimski forumŽikina dinastijaZgrušavanje krviTrebinjeAutonomni nervni sistemBosna i HercegovinaVaga (znak)Rubin CarterSofijin izborSvjetska čudaIgor MirovićPljevljaCrna GoraElektrično koloOlimpijske igreInternet servisiMizoginijaPopis gradova u HrvatskojFK VojvodinaCherry KissAbakus (računanje)Luka BojovićMarina AbramovićDrugi svjetski rat u JugoslavijiMetabolizamZubiCelzijusKruševacParotidna žlijezdaRoger FedererFirencaŠogunTajlandISelo gori, a baba se češlja🡆 More