Vojska Srbije (skraćeno VS) je oružana formacija Republike Srbije.
Zvanično je stvorena 8. juna 2006. godine uredbom Narodne Skupštine Republike Srbije. Nastala je nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore od onih delova Vojske Srbije i Crne Gore koji su se nalazili na teritoriji Srbije.
Војска Србије | |
---|---|
Grb VS | |
Osnovana | 2006. |
Datum stanja | 2013. |
Rodovi vojske | Kopnena Vojska (KoV) Vazduhoplovstvo i protivvazduhoplovna odbrana (ViPVO) Komanda za obuku (KzO) |
Vođstvo | |
Predsednik Republike Srbije | Aleksandar Vučić |
Ministar odbrane | Miloš Vučević |
Načelnik Generalštaba | Milan Mojsilović |
Podaci o brojnom stanju | |
Vojno sposobni | od 18 |
Broj raspoloživih za vojnu službu | 2.579.620, godina 15-49 |
Broj sposobnih za vojnu službu | 2.077.660, godina 15-49 |
Broj godišnje stasalih za vojnu službu | 128.291 (2008) |
Aktivni sastav | 40.075 (2018) |
Rezervni sastav | 120.000 (2022) |
Vojni troškovi | |
Vojni budžet | 120,8 milijarde dinara (2,4 milijarde dolara) |
Procenat BDP | 2,4% |
Vojna industrija | |
Domaći proizvođači | * SDPR Jugoimport
|
Srodni članci | |
Činovi | Činovi Vojske Srbije |
Po Ustavu Republike Srbije, Vojska Srbije je oružana sila Republike Srbije namenjena za odbranu zemlje od oružanog ugrožavanja spolja, kao i za izvršavanje drugih misija i zadataka, u skladu sa Ustavom, zakonom i principima međunarodnog prava koji regulišu upotrebu sile. Vojska Srbije se može upotrebiti van granica Republike Srbije samo po odluci Narodne skupštine Republike Srbije.
Brojno stanje Vojske Srbije je oko 208.000 lica. Vojska sprovodi značajne organizacione promene, ali se suočava i sa velikim finansijskim problemima.
Misije i zadatke Vojske definiše Skupština na osnovu neotuđivog prava države na individualnu i kolektivnu odbranu, saglasno članu 51. povelje OUN, na principima međunarodnog prava kojima se reguliše upotreba sile.
Misije Vojske su: odbrana države od spoljnog oružanog ugrožavanja; učešće u izgradnji i očuvanju mira u regionu i svetu; podrška u slučaju prirodnih nepogoda i katastrofa.
Osnovni zadaci Vojske su: odvraćanje od oružanog ugrožavanja i drugih vojnih izazova, rizika i pretnji bezbednosti; odbrana teritorije, vazdušnog prostora i akvatorije; osposobljavanje vojnika, starešina, komandi, jedinica i ustanova za realizaciju misija i zadataka; učešće u međunarodnoj vojnoj saradnji i mirovnim operacijama pod okriljem OUN i sistema kolektivne bezbednosti; pružanje pomoći u slučaju prirodnih nepogoda i katastrofa većih razmera, u kojima su ugroženi ljudski životi, životna sredina i materijalna dobra.
Mogućnosti Vojske za otklanjanje opasnosti od vojnih pretnji iskazuju se sposobnošću za odvraćanje i odbranu.
Sposobnost za odvraćanje Vojske, kako je navedeno u Beloj knjizi odbrane, iskazuju njena opremljenost savremenim borbenim sistemima i organizovanost za obavljanje zadataka, te učešće u realizaciji zadataka u sastavu međunarodnih snaga. Vojska sposobnost za odbranu iskazuje svojim mogućnostima odbrane teritorije, vazdušnog prostora i akvatorije, uz angažovanje neophodnih resursa odbrane, samostalno i uz podršku partnera, saveznika i prijateljskih država.
Sposobnosti Vojske za odvraćanje i odbranu projektuju se za maksimalan intenzitet procenjenih vojnih izazova, rizika i pretnji bezbednosti, a vrsta, jačina i način angažovanja snaga zavise od konkretne situacije. Iskazuju se uspešnim funkcionisanjem sistema, javnošću rada i kvalitetom priprema za odbranu, osposobljenošću kadra, formiranjem borbenih sastava sposobnih da efikasno obave zadatke, vežbovnim aktivnostima (uključujući i snage partnera i saveznika), borbenim mogućnostima naoružanja i vojne opreme i visokim nivoom odlučnosti za odbranu.
Reforme u vojsci po NATO standardima su počele da se sprovode od 2003. godine dok je i dalje postojala državna zajednica Srbija i Crna Gora. Tada je na mesto minastra odbrane bio postavljen Boris Tadić. Broj aktivnih pripadnika je počeo rapidno da se smanjuje tako da se danas zaustavio na 38 hiljada s tendencijom pada na 30 hiljada koliko je predviđeno da vojska Srbija poseduje u budućnosti. Takođe je došlo do smanjenja broja tenkova i ostalih oklopnih vozila. Svi tenkovi tipa T-55 su povučeni iz upotrebe do 2008. godine iako kompanija Jugoimport ima program za modernizaciju ovih tenkova tako da Srbija danas poseduje 212 tenkova tipa M-84. Takođe je došlo do smanjenja kalibra na jurišnim puškama tipa Zastava M-70 sa 7,62 mm na 5,56 mm. Srbija je takođe rashodovala protivavionske sisteme STRELA kao i sve samohodne protivavionske sisteme ZSU-57. Činovi i oznake na uniformama pripadnika vojske Srbije su takođe reformisani po NATO standardima tako da sada u sastavu oružanih snaga Srbije postoje potpuno novi činovi kao što su brigadni general i komodor.
Vojska Srbije je organizovana na strategijskom, operativnom i taktičkom nivou, u komande jedinice i ustanove. Načelno je čine vidovi, rodovi i službe. Vidovi Vojske Srbije su: Kopnena vojska i Vazduhoplovstvo i Protivvazdhoplovna odbrana. Princip organizovanja je hibridni, s izmešanim elementima vidovskog, pod jednim glavnim štabom i s elementima podele na operativne grupacije i službe.
Rodovi Vojske Srbije su:
Službe Vojske Srbije se dele na opšte i logističke.
Spisak opreme koju koristi Vojska Srbije.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Vojska Srbije, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.