1. 1. - Počela s radom novopodignuta fabrika sapuna "Merima", Đurkovića, Ristića i Komp. u Kruševcu (osvećena 17. juna).
1. 1. - Predsednik Banke Engleske Montagu Norman odobrava pola milijarde zlatnih maraka kredita, nedavno postavljenom predsedniku Rajhsbanke Hjalmaru Schachtu, za podršku novoj valuti rentenmarci.
1. 1. - Šofer glumice Mabel Normand upucao milionera Courtlanda S. Dinesa njenim pištoljem, u kući se nalazila i Edna Purviance - karijere obe glumice će trpeti zbog ovoga.
1. 1. - Završena željeznička pruga Dakar–Niger, povezuje Dakar sa Koulikorom na rijeci Niger.
1-4. 1. - Treća zemaljska konferencija ilegalne KPJ u Beogradu - predlaže se boljševizacija partije i federativno uređenje (ranije su uglavnom govorili o "plemenima" jednog naroda).
12. 1. - Završeni izbori u Egiptu, velika većina za partiju Wafd, njen lider Saad Zaghloul je predsednik vlade od 26. januara (do novembra).
13. 1. - Vlada KSHS je donela rešenje da se ukinu pokrajinske uprave za Hrvatsku i Sloveniju, počevši od Ministarstva unutrašnjih dela; pokrajinske uprave za BiH i Dalmaciju su potpuno ukinute nešto pre ovoga (oblasti su određene još 1922). Radić ovo naziva "parcelacijom".
15. 1. - BBC emituje prvu radio dramu, A Comedy of Danger Richarda Hughesa.
17. 1. - Francuska vlada predlaže mere povodom velikog pada franka od pre tri dana. Franucski budžet je u deficitu, politika u Rajnskoj oblasti je doživela poraz.
16 - 18. 1. - XIII partijska konferencija SKP(b): pobeda trijumvirata Staljin-Zinovjev-Kamenjev nad Levom opozicijom Lava Trockog - ocenjeno je da "seje razdor" u partiji a trockizam nazvan "sitnoburžoaskom devijacijom". Počevši od ove konferencije partijski skupovi su pod potpunom kontrolom vladajuće grupe.
20 - 30. 1. - U Kantonu održan Prvi kongres Kuomintanga: borba protiv imperijalizma i feudalizma (→ Tri narodna principa) u savezu sa Sovjetskim Savezom i KP Kine - Prvi ujedinjeni front traje do 1927.
27. 1. - Lenjinovo telo položen u mauzolej (drveni do 1930, zatim današnja varijanta). Trocki je odsutan, Staljin mu je poslao telegram sa pogrešnim datumom. Temperatura je bila ispod -30.
28. 1. - Skupština KSHS je primila zakon o francuskom zajmu od 300 miliona franaka, i u pojedinostima.
31. 1. - Drugi svesavezni kongres Sovjeta ratifikovao prvi Ustav SSSR (zamenjen 1936).
5. 2. - Mahatma Gandhi pušten iz zatvora posle odsluženih dve od šest godina - tokom njegovog odsustva Indijski nacionalni kongres se podelio na frakcije, Hindusi i Muslimani se međusobno udaljili.
8. 2. - Krnjević i Maček iz HRSS, koja je odlučila da uzme svoja mesta u parlamentu, razgovaraju u Beogradu sa opozicijom, radi rušenja Pašićeve vlade i Rimskog ugovora. Istovremeno, Stjepan Radić u Beču izjavljuje da Pašić ima tajni plan o "amputaciji" Hrvatske i njenoj podeli sa Italijom i Mađarskom (tvrdnju će ponoviti u govoru u Vrpolju, u oktobru). Oteže se sa verifikacijom mandata HRSS, bez koje ne mogu glasati.
8. 2. - Prvo pogubljenje gasnom komorom u SAD - jedan Kinez u Nevadi.
10. 2. - Okršaj vojske i žandarmerije sa kačakom Mehmetom Konjuhijem (Mehmedom Konjuhom), poginuli i civili, među kojima četiri žene i troje dece ili deset žena i osmoro dece. Osim Konjuhija u Polablju, aktivan je i izvesni Mehmed Mali u Drenici (→ en:Drenica-Dukagjin Uprisings)
15. 2. - Počinje funkcionisanje velikih oblasnih župana u Hrvatskoj i Slavoniji (u Dalmaciji oblasti uvedene ranije).
februar-mart - Tiburcio Carías Andino, koji je prošle godine dobio relativnu većinu na izborima u Hondurasu, započinje sukob sa predsednikom Gutiérrezom koji se želi održati na vlasti, doći će do američke intervencije.
19. 2. - U skupštini KSHS ratifikovan Rimski ugovor sa 123 prema 21.
21. 2. - Major Šćepan Mijušković je pretučen na smrt od žandarma u Nikšiću, kao i njegov rođak Stevan, a pretučeno je i još nekoliko osoba (Milan Kalabić je osuđen za ovo 1930).
22. 2. - Objavljen italijanski dekret o aneksiji Rijeke, koja će biti glavni grad Kvarnerske, tj. Riječke pokrajine (formalno do 1947).
22. 2. - Umerene partije u Nemačkoj osnovale Reichsbanner Schwarz-Rot-Gold ("Crno-crveno-zlatni barjak Rajha") protiv unutrašnje subverzije levog i desnog ekstremizma.
23. 2. - Albanski premijer Ahmet Zogu ozbiljno ranjen u atentatu, nešto kasnije ga zamenjuje tast Shefqet Vërlaci.
24. 2. - Rijeka: vlasti KSHS preuzimaju luku Baroš, Deltu i Bankino, sledećih dana su preuzeta i okolna sela.
24. 2. - Francuskinja Alexandra David-Néel stigla inkognito kao prva Evropljanka u Lhasu.
29. 2. - Skupština KSHS jednoglasno usvojila konvenciju o slobodnoj zoni u Solunu.
Mart/Ožujak
1. 3. - Katastrofa u Nixon Nitration Works: eksplozija u zgradi za preradu amonijevog nitrata pokreće niz požara koji uništavaju nekoliko kvadratnih kilometara u Nixonu, New Jersey (danas deo Edison, New Jersey).
3. 3. - Atatürkove reforme: ukinut kalifat u Turskoj - zbačen Abdul Medžid II. - čime je uklonjen poslednji ostatak sultanskog političkog sistema.
3. 3. - Površina Beloruske SSR je udvostručena jer je od RSFSR vraćen veći deo Mogiljevske i Vitebske gubernije i deo Smolenske.
5. 3. - Šerif Meke Hussein bin Ali se proglasio za kalifa - većina ga ne priznaje, ubrzo dolazi do sukoba sa Ibn Saudom.
6. 3. - Potpisan sporazum o isporuci jednog dela već poručene robe iz nemačkih reparacija za KSHS.
7. 3. - Adolfo de la Huerta beži u SAD, njegove pristalice se predaju u Meksiku, pošto je ponuđena amnestija - kraj tromesečnog građanskog rata.
8. 3. - Josip Predavec je predao skupštini punomoćja 20 poslanika HRSS (što se smatra priznanjem skupštine; sa Mačekom je predao još 31 punomoćje 18. 3.).
8. 3. - Tri eksplozije u rudniku kod mesta Castle Gate, Utah, poginuo 171 rudar.
8. 3. - Nikola Tesla izjavio da je usavršio sistem za bežični prenos energije.
12. 3. - Protestni zbor na Beogradskom univerzitetu povodom otpuštanja ili penzionisanja nekih ličnosti, tj. kršenja autonomije univerziteta (u aprilu pooštrene disciplinske odredbe).
20. 3. - Pred Skupštinom je interpelacija Ferada Drage o Dumničkom slučaju (zapaljene kuće petorice kačaka koji su se predali, sa ukućanima).
24. 3. - Nakon što je 15 HRSS-ovaca položilo zakletvu, Nikola Pašić dao ostavku i odmah dobio novi mandat.
25. 3. - Proglašena republika u Grčkoj - Druga Helenska Republika (na referendumu 13. aprila odobrena sa 70%), traje do 1935.
26. 3. - Svetozar Pribićević sa 14 kolega istupio iz demokratskog kluba, zbog Davidovićevog saveza sa HRSS i drugim "federalistima" u opozicionom bloku.
27. 3. - Formirana vlada Pašić-Pribićević (ovaj drugi dobio četiri portfelja i dva podsekretara), koalicija traje do sledeće godine.
27. 3. - Ukidanje pomoći crnogorskim emigrantima u Italiji.
29. 3. - Skupštini, posle više godina, prisustvuje 62 poslanika HRSS, većinom još neverifikovanih - vlada "P-P" gubi skupštinsku većinu, ali 30/31. je ipak izglasala budžet, pošto je blok napustio skupštinu (svi mandati su verifikovani 2. 4.).
31. 3. - Sukob sa kačacima iz Ostrica u Bitolju, završen sledeće noći - po pet mrtvih s obe strane.
April/Travanj
1. 4. - Adolf Hitler osuđen na pet godina zatvora zbog učešća u Pivničkom puču prethodnog novembra - odslužiće samo osam meseci u udobnoj prostoriji, tokom kojih će diktirati Mein Kampf. Ludendorf oslobođen.
1. 4. - Severna Rodezija postaje britanski protektorat nakon administracije privatne Britanske južnoafričke kompanije (od 1964. Zambija).
2. 4. - Besarabijsko pitanje: rumunsko-sovjetski pregovori u Beču prekinuti, rumunska strana je odbila plebiscit (u Besarabiji je 15-tog proglašeno opsadno stanje).
ca. 3. 4. - Italijanski brodovi blokiraju rumunske luke zbog dugova.
6. 4. - Prvi izbori u Italiji nakon Marša na Rim: Mussolinijeva Nacionalna lista dobija dve trećine glasova uz pomoć zastrašivanja i zakona koji daje dve trećine mandata najvećoj stranci. Sledeći višestranački izbori održani 1946.
6. 4. - Mârzescuov zakon: zabranjena Rumunska komunistička partija.
3. 5. - Bozenhardtov incident: u potrazi za odbeglim zatvorenikom komunistom, berlinska policija upala u sovjetsku trgovačku delegaciju - nađeni dokumenti o vezama SSSR i KPD.
4. 5. - Izbori u Nemačkoj: socijaldemokrati ostaju najveća partija sa 100 mandata (- 2), konzervativna DNVP 95 (+ 24), na četvrtom mestu KPD sa 62 (+ 58), šesti Nacionalsocijalistički slobodarski pokret sa 32 mandata.
5. 5. - Objavljen proglas HRSS (usvojen 1. 5.) kojim se reafirmira republikanstvo stranke (zabranjen broj "Slobodnog doma" koji ga je objavio).
8. 5. - U Parizu potpisana Klajpedska konvencija: priznat litvanski posed nad Klajpedskom oblašću (bivši Memel).
10. 5. - J. Edgar Hoover postavljen na čelo Istražnog biroa (kasnije Federalni istražni biro, FBI), ostaje na čelu službe do smrti 1972.
12. 5. - U Osijeku počelo suđenje čuvenom razbojniku Jovanu Stanisavljeviću Čarugi.
19. 5. - Nakon što je demokrata Ljuba Davidović vratio mandat, kriza završena time što mandat za radnu vladu, u istom sastavu kao do 12. 4., ponovo dobija Nikola Pašić, (zakletva položena 21. 5.).
20. 5. - Umro Bogd han, nominalni vladar Mongolije.
21. 5. - Bogati studenti Leopold i Loeb ubili iz zabave 14-godišnjeg Bobbyja Franksa - ubrzo su uhapšeni.
23 - 31. 5. - XIII kongres SKP(b): potvrđena pobeda Trijumvirata nad Levom opozicijom. Lenjinov testament predstavljen na restriktivan način, njegovo pominjanje tokom sednica zabranjeno.
24. 5. - Njemački predsjednik je raspustio Rajhsministarstvo za obnovu, koje je sprovodilo ekonomske reparacije prema Versajskom sporazumu.
25. 5. - Završeni izbori u Francuskoj, pobeda Levog kartela, saveza radikala i socijalista - na vlasti do 1926. pod vladama Herriota, Painlevéa i Brianda.
26. 5. - U SAD potpisan novi Zakon o imigraciji - dodatno ograničeno useljavanje iz južne i istočne Evrope i zabranjeno useljavanje iz Azije. Kvota KSHS je samo 671 osoba, prema 6.426 po zakonu iz 1921. Ovakva politika traje do 1952. odn. 1965. (s izuzetkom Kineza od 1943). Dva dana kasnije je osnovana Granična patrola SAD
26. 5. - Bitka kod Turube: Ibn Saudove snage su potukle hašemitske na čelu sa Abdullahom bin Al-Husseinom.
27. 5. - Nakon što su verifikovani mandati Hrvatske republikanske seljačke stranke, zasedanje skupštine zaključeno do 20. 10. - opozicija negoduje, nazivajući to državnim udarom.
29. 5. - Eskplozije u centralnom pirotehničkom zavodu rumunske vojske u Kotročeniju kod Bukurešta, veliki broj mrtvih, oštećena i kraljevska palata.
30. 5. - Socijalistički političar Giacomo Matteotti otvoreno u italijanskom parlamentu optužuje fašiste za prevaru i nasilje na prošlim izborima.
31. 5. - Kinesko-sovjetski ugovor o uspostavljanju diplomatskih odnosa, sovjetska vlada se odriče privilegija datih carskoj vladi.
Jun/Juni/Lipanj
1. 6. - Sukob komunista i orjunaša u Trbovlju, mrtvi na obe strane.
1. 6. - Junska revolucija u Albaniji, na vlast dolazi pravoslavni episkop Fan Noli dok Ahmet Zogu beži u Jugoslaviju.
1. 6. - Atentant na austrijskog kancelara Ignaza Seipela, pogođen u grudi ali preživeo.
2. 6. - U SAD potpisan Zakon o državljanstvu Indijanaca - dobija ga 125.000 koji ga nisu imali, od 300.000.
2. 6. - Politbiro SKP(b): od ranije Kamenjev, Rikov, Staljin, Tomski, Trocki, Zinovjev, novi član je Buharin, umesto Lenjina - osim Staljina, svi su ubijeni u čistkama 1936-38, a Trocki 1940.
8. 6. - Frédéric François-Marsal je svega jednu sedmicu francuski premijer a takođe je i v.d. predsednika 11 - 13-tog nakon Millerandove ostavke.
10. 6. - Fašisti kidnapovali i ubili socijalističkog lidera Giacoma Matteottija (telo pronađeno tek 16. avgusta).
10. 6. - Albanski pobunjenici zauzeli Tiranu.
10. 6. - Iračka konstituanta je ratifikovala Anglo-irački ugovor iz 1922: samouprava sa britanskom kontrolom inostranih poslova (novi ugovor 1930).
12. 6. - Banda braće Newton počinila najveću pljačku voza u SAD, kod Rondouta na severoistoku Ilinoja su uzeli tri miliona dolara u novcu i dragocenostima (~ 54 miliona u današnjem novcu).
12. 6. - Požar i eksplozija na američkom bojnom brodu USS Mississippi: ugušila se 44 mornara, zatim poginula četvorica spasilaca - tada najgora nesreća američke mornarice.
13. 6. - Tornado u blizini Budimpešte, procenjene snage F4.
16. 6. - Zvanično otvaranje Kuomintangove Vojne akademije Whampoa kod Kantona, formirane uz pomoć sovjetskih finansija - govor koji je održao Sun Jat-sen postaće reči himne Republike Kine.
23. 6. - U pograničnom incidentu na jugoslovensko-italijanskoj granici kod Uneca poginuo italijanski graničar (orjunaši?).
23. 6. - Por. Russell Maughan uspeo da između zore i mraka preleti od New Yorka do San Francisca - 4.300 km u šest etapa za 20 h i 48 min.
23. 6. - Uhapšen je "Hanoverski kasapin", Fritz Haarmann - osuđen je za silovanje i ubistvo 24 mladića i dečaka, koliko je poznato, pogubljen je sledećeg aprila.
25. 6. - Velike tuče pravoslavaca i muslimana kod Vasinog hana i Mokrog blizu Sarajeva.
27. 6. - "Aventinska secesija": 123 opoziciona poslanika napustilo italijanski parlament, traže mere povodom Matteottijeve, inače će započeti bojkot.
30. 6. - J. B. M. Hertzog je novi premijer Južne Afrike (do 1939); poboljšao je stanje belih radnika.
Jul/Juli/Srpanj
1. 7. - Stjepan Radić u Moskvi pristupio Međunarodnom seljačkom savezu (Seljačkoj internacionali - Krestinterni).
1. 7. - Rogersovim zakonom su diplomatske i konzularne službe SAD spojene u Inostranu Službu SAD, definiran je sistem osoblja.
2. 7. - Italijanski graničari ubili nedaleko od Uneca dvojicu jugoslovenskih i ranili jednog studenta.
4. 7. - Rudarski zakon u Rumunjskoj: nacionalizacija njemačkih akcija, država ima udio od 60% u naftnim poljima (izmjenjen 1929).
12. 7. - Ernest Eldridge je sa Fiatom Mephistopheles vozio blizu 235 km/h u Francuskoj - poslednji rekord na javnom drumu.
14. 7. - Na Dalekom istoku proglašena Tunguska republika - dogovorno se predali Sovjetima sledećeg maja.
15. 7. - Veliki okršaj žandarmerije i vojske sa kačakom Azemom Bejtom (Azem Galica) u Galici i okolnim selima južno od Kosovske Mitrovice - 12 poginulih na strani vlasti i nezvaničnih "600 Arnauta" na drugoj.
15. 7. - Britanci prepustili Italijanima današnji Jubaland u Somaliji.
jul - Peti svetski kongres Kominterne - u rezoluciji o nacionalnom pitanju u Jugoslaviji zalaže se za samoopredeljenje i samostalnu Sloveniju, Hrvatsku i Makedoniju.
jul - Britanci porazili Mahmuda Barzanjija i raspustili njegovu Kraljevinu Kurdistan u Iraku.
16. 7. - Nikola Pašić dao ostavku, traži nove izbore. Novu vladu pokušava da sastavi predsednik skupštine Ljuba Jovanović, takođe radikal.
16. 7. - Zvanični početak rada Duševne bolnice u Kovinu, u bivšoj kasarni.
18. 7. - Rulja u Teheranu ubila američkog vicekonzula Roberta Imbrieja, navodno su mislili da je bahajac, ili se možda radilo o naftnim intrigama.
19. 7. - Masakr u Napalpíju: policija i rančeri ubili oko 400 pripadnika naroda Toba u severoistočnoj Argentini.
20. 7. - U Parizu osnovana šahovska federacija FIDE.
25. 7. - Campbellov slučaj: v.d. urednik novina KP Velike Britanije pozvao vojnike da okrenu oružje na svoje ugnjetače umesto na druge radnike.
27. 7. - Tarliski incident: grčki oficir ubio 17 seljaka Bugara u blizini Drame.
7. 8. - Na snazi je Međunarodna konvencija za suzbijanje ... opscenih publikacija.
9. 8.? - Pobuna sudanskih oficira iz Saveza bele zastave u Kartumu u korist nezavisnosti i saveza sa Egiptom - Britanci brzo ugušili (opet u novembru?).
11. 8. - Lee de Forest snimio predsednika Coolidgea procesom Phonofilm - američki predsednik prvi put na zvučnom filmu.
15. 8. ? - T. V. Soong, šurak Sun Jat-sena (i Chiang Kai-sheka), osnovao Kantonsku centralnu banku (danas Centralna banka Republike Kine).
avgust - Ikhwanski upadi u Transjordaniju: ikhwanske snage iz Nadžda stigle na 15 kilometara od Amana, kad su ih oterali britanski avioni.
16. 8. - Na Londonskoj konferenciji prihvaćen tzv. Dawesov plan za isplatu njemačkih reparacija: kraj okupacije Rura, obaveza isplate od 1 milijarde maraka prve godine do 2,5 milijarde godišnje posle pet godina, SAD će dati 800 miliona maraka zajma Njemačkoj (prevaziđeno Youngovim planom 1929). U Nemačku će do 1929. ući 29 milijardi rajhsmaraka zajmova, što je osnova "Zlatnih dvadesetih", ali će zavisnost od ovih transfera zaoštriti kasniju krizu.
29. 8. - Počinje Saudijsko osvajanje Hidžaza: Ibn Saudove snage napadaju hašemitsku Kraljevinu Hidžaz povodom nedopuštenog pristupa vernicima.
31. 8. - Ubijen Todor Aleksandrov, VMRO će preuzeti Vančo Mihajlov, koji menja taktiku iz gerile u terorističke napade.
Septembar/Rujan
1. 9. - U KSHS osnovan Ruski opšte-vojni savez (ROVS), antikomunistička organizacija belih Rusa.
3. 9. - Saudijski ihvani zauzimaju Taif bez otpora, ubijaju 300-400 stanovnika.
3. 9. - Ruido de sables ("Zveckanje sabljama"): mladi čileanski oficiri protestuju zbog paralize političkog sistema, u kome konzervativni kongres odbija sve mere predsednika Artura Alessandrija
9. 9. - Bitka u Hanapepeu: u okršaju na Havajima poginulo 16 štrajkača Filipinaca zaposlenih na plantažama šećera i četiri policajca.
9. 9. - Počinju Kohatski neredi protiv Hindusa i Sika u Kohatu na severozapadu Britanske Indije - preko 155 mrtvih, mnogo izbeglica; Mahatma Gandhi počinje post 18-tog.
11. 9. - Vojna Septembarska hunta dolazi na vlast u Čileu, nakon što se predsednik Alessandri povukao (hunta oborena sledećeg januara, Alessandri se vraća u martu).
14. 9. - Velika skupština HRSS, pozdravljena Davidovićeva vlada.
15. 9. - U severnoj Kini počinje Drugi Zhili–Fengtianski rat, u novembru pobeđuje Fengtianska klika, podržana od Japanaca.
15 - 18. 9. - Tatarbunarski ustanak na jugu rumunske Besarabije, seljačka buna inspirisana od prosovjetskih komunista.
19. 9. - Prvi probni koncert Radio-telegrafske stanice u beogradskoj Rakovici - početak radio difuzije u Srbiji.
ca. 20. 9. - Kralj Aleksandar zahteva da radićevci uđu u vladu pod uslovom da polože zakletvu pred njim i da se s njima prethodno sklopi definitivan sporazum; vladini krugovi bi ostavili takav sporazum nakon ulaska u vladu.
21. 9. - U Italiji je otvorena prva autostrada, između Milana i Varesea - to je prvi put na svetu rezervisan za motorni saobraćaj.
28. 9. - Američki vojni piloti završili prvu vazdušnu cirkumnavigaciju, obišli su svet za 363 sata u vazduhu tokom 175 dana, uz 74 stanke - od početna četiri aviona, dva su završila put.
28. 9. - Ugušena je Asirska ili Nestorijanska pobuna u Hakkariju na jugoistoku Turske, većina Asiraca je proterana.
29. 9. - U Ženevi potpisan Politis–Kalfovljev protokol, za rešenje Tarliskog incidenta iz jula, kojim se slavofoni u Grčkoj smatraju za Bugare - KSHS protestuje i traži da ovi budu priznati kao Srbi.
Oktobar/Listopad
1. 10. - Radio Beograd ima prvi početak (studio u zgradi Prve hrvatske štedionice, Knez Mihajlova 42, emitovanje iz Rakovice na 1650 m), prvi na Balkanu, deveti u Evropi - subvencije Ministarstva PTT ukinute 1926, kontinualno emitovanje od 1929.
2. 10. - U Društvu naroda odobren Ženevski protokol za mirno rešenje međunarodnih sporova koji predviđa obaveznu arbitraciju i generalno razoružanje - nije ostvareno.
3. 10. - Hussein bin Ali prepustio svom sinu Aliju titule šerifa Meke i kralja Hidžaza i otišao u inostranstvo.
6. 10. - U Italiji počinje emitovanje prve radio stanice, 1-RO, današnji Rai Radio 1.
8. 10. - Britanska vlada Ramsaya MacDonalda poražena u parlamentu zbog njenog odnosa prema Campbellovom slučaju - sledi raspuštanje parlamenta i novi izbori.
12 - 15. 10. - Vazdušni brod USS Los Angeles preneo poštu iz Nemačke u SAD.
8. 10. - Ministar vojni, đeneral Stevan Hadžić, dao ostavku i izazvao krizu vlade (Stjepan Radić, čiji je HRSS trebao da uđe u vladu, tražio smanjivanje vojske na polovinu, i da Hrvati služe u blizini doma).
10 - 15. 10. - Pobuna Korpusa kantonskih trgovaca, ugušena od Kuomintangovih snaga.
12. 10. - Radićev govor u Vrpolju - oštro, ali se ne isključuje sporazum sa monarhijom.
22. 10. - Presuda optuženim špijunima u Beogradu: Danica Androlić, Abdagić i još trojica oslobođeni - sud misli da delo nije ni postojalo, da je Androlićeva sve izmislila.
23. 10. - General Feng Yuxiang promenio stranu, izveo Pekinški puč i omogućio pobedu Fengtianske klike.
25. 10. - U britanskoj štampi se pojavljuje "Zinovjevljevo pismo", navodna instrukcija Kominterne za KP Velike Britanije - smatra se da je ovo uticalo na predstojeće izbore.
10. 11. - Raspuštena Skupština KSHS, izbori zakazani za 8. 2.1925, sastanak nove Skupštine za 7. 3.
10. 11. - Turska: Narodna stranka preimenovana u Republikanska narodna stranka (CHP), jedina partija u zemlji do 1945.
12. 11. - "Aventinska secesija": opozicija bojkotuje italijanski parlament kojim dominiraju fašisti.
19. 11. - Smrt filmskog producenta i režisera Thomasa H. Incea - zvanično od infarkta ali kruže glasine da je upucan na Hearstovoj jahti.
19. 11. - U Kairu ubijen Sir Lee Stack, generalni guverner Anglo-Egipatskog Sudana, egipatski premijer Saad Zaghloul će zbog ovoga biti smenjen 24-og, nakon čega je i raspuštena skupština.
23. 11. - Edwin Hubble objavio u New York Times-u da Messier 31 u Andromedi nije prosta maglina već zasebna galaksija, i da je Mlečni put samo jedna od galaksija.
4. 12. - Zbor beogradskih studenata u znak podrške zagrebačkim kolegama koji štrajkuju zbog penzionisanja nekoliko profesora - došlo do sukoba sa policijom. Štrajkuje se i na ljubljanskom univerzitetu, Pašićeva vlada "nacionalizuje" tri univerziteta.
22. 12. - Ino. ministar Momčilo Ninčić se vratio s puta u Rim i Pariz.
23. 12. - Vlada odlučila da rasturi HRSS i pohapsi njeno vođstvo, na osnovu Zakona o zaštiti države, jer je ocenjeno da od stranke preti "boljševička opasnost" (pristupanje Seljačkoj internacionali). Obznana tek 2. januara, u iščekivanju rascepa u HRSS.
31. 12. - Crnokošuljaški konzuli zahtevaju od Mussolinija da slomi opoziciju, ili će mu otkazati poslušnost.
Kroz godinu
Osnovani Udruženje srpskih četnika za Kralja i Otadžbinu i Udruženje srpskih četnika Petar Mrkonjić.
Apački ratovi, odn. Renegatski period Apačkih ratova: poslednji upad Apača u SAD, čime su definitivno završeni Indijanski ratovi.
Nacionalna hokejaška liga (NHL) proširena iz Kanade na SAD.
Ideja za đubre ("smetlište") u Beogradu: kante sa poklopcem u svakom dvorištu, koje će se periodično prazniti; uspešna proba izvršena u Mihailovoj i Milanovoj ulici.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article 1924, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses. ®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.