Leukocit

Leukociti su bijele krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži i limfnim čvorovima.

Promjer im je 8 – 12 mikrometara. U litri krvi ima ih od 4 – 8x109. Leukociti se razlikuju prema izgledu, zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji.

Leukocit
Eritrociti (lijevo) i leukociti (desno)

Broj kod zdravih osoba se kreće od 5-8x109 u 1 cm³ krvi i on se mijenja tijekom različitih fizioloških uvjeta i tijekom starosti.

Uloga leukocita je mnogostruka: fagocitoza je sposobnost da unese bakterije u svoju citoplazmu, da ih probavi i da stvara antitjela, a sekretorna aktivnost je sposobnost leukocita da stvaraju enzime, histamin i heparin.

Kemijska i fizikalna svojstva

Leukociti sadrže oko 80% vode, velike količine glikogena koji služi kao izvor energije, puno nukleoproteida, histamin i heparin. Od fizičkih osobina najvažnije je ameboidno kretanje kojim prelaze iz krvi u tkiva.

Građa

Oblik leukocita se razlikuje. Svi leukociti periferne krvi su okruglog oblika. Granulasti u citoplazmi imaju specifične granule koje se boje kiselim i baznim bojama, a ima i neutralnih granula. Limfociti su okrugle stanice koje čine ⅓ leukocita periferne krvi. Monociti su najmanje zastupljeni leukociti i jedro im može biti različitog oblika. Veličina leukocita je različita: granulocita je 12-15 mikrona, limfocita oko 10 mikrona, a monocita oko 15-30 mikrona.

Osnovni dijelovi su citoplazma i jedro. Granulociti mogu biti prema boji: azurofilni-boje se ljubičasto, bazofilni-boje se plavo-crno, eozinofilni-boje se crveno i neutrofilni-boje se svijetlo ružičasto.

Vrste leukocita

Postoje tri glavne vrste leukocita:

  • 1) Granulociti – najbrojnija vrsta leukocita. Pretežno imaju nepravilnu jezgru podijeljenu na režnjiće (segmentirani granulociti), a u mlađim stanicama je nepodijeljena (nesegmentirani granulociti). Prema boji zrnaca u citoplazmi granulociti se dijele na:
    • a) neutrofilni – ima ih oko 60%, neobojeni su, sitni te veoma pokretni. Sadržavaju niz enzima koji sudjeluju u razgradnji fagocitiranih tvari kao npr. amilaza, katalaza, nukleaza...
    • b) eozinofilni – ima ih 2 – 4%, Manje su pokretni od neutrofila. Sadržavaju histamin te sudjeluju u alergijskim reakcijama.
    • c) bazofilni – ima ih do 5%, modra zrnca, nejednake veličine. U zrncima je pohranjena tvar koju nazivamo heparin te ona sprečava proces zgrušavanja krvi u krvotoku.
  • 2) Limfociti – ima ih oko 30%. Promjer im je 8 – 12 mikrometara. Imaju veliku okruglu jezgru i oskudnu citoplazmu. I oni su pokretne stanice. Funkcija limfocita je stvaranje globulina, a imaju i važnu ulogu u imunološkoj obrani organizma jer su im antitijela pretežno gama-globulini. Stvaranje i propadanje limfocita je veoma brzo, te se čitava populacija može izmijeniti u roku 24 sata.
  • 3) Monociti – ima ih oko 6%. Promjer im je 10 – 24 mikrometra, te imaju veliku, većinom režnjastu jezgru, bubrežasta oblika. Oni su također pokretne stanice, a glavna funkcija im je fagocitoza.
Tip Mikroskopski izgled Dijagram Približno %
kod odraslih
Dijametar (μm) Glavne mete Jedro Granule Vijek
Neutrofil Leukocit  Leukocit  62% 10–12 Višerešnjeviti Dobro, blago ružičasto (boja H& E) Od 6 sati do nekoliko dana
(dani u jetri ili odtalim tkivima)
Eozinofil Leukocit  Leukocit  2,3% 10–12
  • Veliki paraziti
  • Modulacija allergijskih upalnih odgovora
Dvorežneviti Potpuno ljubičasto-narandžasti (boja H&E) 8–12 dana (circuliraju po 4–5 sati)
Bazofil Leukocit  Leukocit  0,4% 12–15 Dvo- ili trorežnjeviti Veliki plavi Nekoliko dana po nekoliko sati
Limfocit Leukocit  Leukocit  30% Mali limfociti: 7–8; veliki: 12–15
  • B-ćelije: otpuštaju antitijela i pomažu aktivaciju T-ćelija
  • T-ćelije:
    • CD4+ Th (T-helper) ćelije: aktiviraju i regulišu T- i B-ćelije
    • CD8+ Citotoksične T-ćelije: ćelije inficirane virusima i tumorske ćelije
    • γδ T-ćelije: mostovi između urođenih i adaptivnnih imunskih odgovora; fagocitoza
    • Regulatorne (suppresorske) T-ćelije: Vraćaju funkcionisanje imunskog sistema na normalan rad nakon infekcije; sprečavaju autoimunitet
  • Prirodne ćelije ubice ćelije inficirane virusima i tumorske ćelije
Duboko bojenje, ecentrični NK-ćelije i citotoksične (CD8+) T-ćelije Godinama memorijske ćelije, sedmicama za sve ostale
Monocit Leukocit  Leukocit  5.3% 15–30 Monociti migriraju iz krvotoka u druga tkiva i diferenciraju u makrofaga tamošnjeg tkiva, Kupfferove ćelije i jetri Bubrežasti Nema Satima do danima

Stvaranje leukocita

Životni vijek leukocita je različit. Neki leukociti koji nastaju u koštanoj srži ostaju tamo pohranjeni dok za njima ne nastane potreba. Npr. granulociti nakon što dospiju u krv žive još oko 5 dana. Glavna zadaća leukocita je obrana organizma od stranih, opasnih napadača. To su prvenstveno mikroorganizmi, ali i mnoge otrovne tvari.

Granulociti se stvaraju u jetri kod ploda, a kod djece i zdravih osoba u koštanoj srži, limfocitne se stvaraju u slezini a u manjim količinama u koštanoj srži, a monociti se stvaraju u koštanoj srži.

Vidi još

Literatura

Tags:

Leukocit Kemijska i fizikalna svojstvaLeukocit GrađaLeukocit Vrste leukocitaLeukocit Stvaranje leukocitaLeukocit Vidi jošLeukocit LiteraturaLeukocitKrvLeukocitiLimfni čvorovi

🔥 Trending searches on Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски:

La Esmeralda, Salvador EscalanteLaza LazarevićRaspad JugoslavijePopis gradova u HrvatskojOvan (znak)AmoksicilinBor (biljka)Pokret nesvrstanihKapitalizamStrofaMarie-Antoinette od AustrijeJutro (površina)Ivica IvandićBolji životPopis sultana Osmanskog carstvaParaćinLista državaTrakijaSponzorušaAlbanijaVijetnamski ratDomaća kozaMeđunarodni praznik radaSrpski jezikPreljinaĐorđe BalaševićTajvanHladni ratMirjana Bobić-MojsilovićKondenzatorSava SavanovićStakloVuk DraškovićHrišćanstvoKarlična kostSmrt IsusaLiberlandHolokaustMačkaĐEkološki faktoriOksido-redukcijaFrigidnostAkcionarsko društvoKomedijaNacionalni parkovi SrbijeMasaBela lađaMediteranske šume i šikareNorveškaDNKNacionalni park LovćenŠvicarskaHajduciPotencijalna energijaObični jelenBipolarni tranzistorJužna AmerikaBitka za VukovarVelika seoba SrbaDemagogijaYouTubeAtomVodenjak (znak)VlasiPredsjednički izbori u Makedoniji 2019.KetaminKragujevacBiocenozaSkadarsko jezeroGeografija RusijeŽitariceVranjeAlkaniSmederevoDrugi svjetski rat u Jugoslaviji🡆 More