Liberland

Ovu mikronaciju je proglasio češki libertarijanski političar Vit Jedlička, 13. aprila 2015. godine, dok je na inicijalnim izborima od prvih troje stanovnika, izabran kao prvi predsednik Slobodne Republike Liberland glasovima 2 za, 0 protiv.

Liberland Svobodná Republika Liberland
Zastava Grb
Geslo: Žít a nechat žít (To live and let live)
Službeni jezici		češki, engleski
Vođe
-	Izabrani Predsednik	Vit Jedlička
Uspostava		13. april 2015.
Površina
-	Ukupno	7 km2
Stanovništvo
-	Popis iz 2016	0
-	Gustoća	0/km2
Vremenska zona		+1 UTC +2 ljeti
Pozivni broj		nema
Web domena		nema; službene stranice: http://liberland.org

Teritorija je predmet spora Hrvatske i Srbije, privremeno pod kontrolom Hrvatske. Vlasti Republike Hrvatske, početkom maja 2015. godine zabranile su pristup tom području, a Predsednika Jedličku dva puta policijski pritvarali na manje od jednog dana zbog aktivnosti koje provodi na tom području. U toku je sudski spor zbog ovog događaja.

Ova mikronacija svoje uređenje temelji na političkoj ideologiji libertarijanizma. Po Ustavu Liberlanda pripadnici političkih ideologija poput komunizma, fašizma, nacional-socijalizma, Islamske Države, Al Kaide i drugih nisu poželjni u Liberlandu.

Zvaničan sajt Liberlanda iznosi tvrdnje da je „država“ stvorena u skladu sa međunarodnim pravom zbog aktuelnog teritorijalnog spora Srbije i Hrvatske. Od rata u bivšoj Jugoslaviji neke granične teritorije su bile sporne, poput vukovarske i šarengradske ade. Ipak, ni srpska ni hrvatska država nije isticala da je područje na kome je proglašen Liberland (lokalno poznato kao Gornja Siga) deo njene teritorije.

Slobodna država Liberland je proglašena podizanjem zastave koju je postavio Vit Jedlička sa svojim saradnicima i čitanjem osnivačke deklaracije:

Mi, članovi Pripremnog komiteta države „Slobodna Republika Liberland“ izdajemo ovaj proglas:

Mi, na osnovu prava na samoopredeljenje, prava otkrivanja i prava na samoupravu, proglašavamo osnivanje „Slobodne Republike Liberland“. Slobodna Republika Liberland je slobodna i nezavisna država i kao takva, Slobodna Republika Liberland ima potpuno pravo da se brani, zaključuje mir, formira saveze, uspostavlja trgovinu i uživa sva druga prava suverene države. Kao članica porodice naroda, zalažemo se za poštovanje međunarodnih zakona koji obavezuju sve postojeće države.

Zastava se sastoji od žute pozadine (simbolizuje libertarijanizam) i crna trake postavljene kroz sredinu (simbolizuje anarhiju / ustanak) i grbom u centru. Jedlička je član Češke partije slobodnih građana koja bazira svoje vrednosti na klasičnoj liberalnoj ideologiji.

Jedlička je izjavio da ni Srbija ni Hrvatska niti bilo koja druga država nisu izrazili pretenzije na ovu teritoriju kao svoju sopstvenu (Terra Nullius). Samim time, tvrdi on, njegova zemlja ne remeti ničiji suverenitet. Prema ustaljenim principima kao i pravilima propisanim od Konvencije u Montevideu 1933., Jedlička veruje da je ovim postupkom sprovedenim sa svojom devojkom i prijateljom sa fakulteta, država, tehnički uspostavljena. Hrvatska i Srbija, nisu polagali pravo na ovu teritoriju. Granice države, utvrđene su prema postojećem stanju i nisu ometale suverenitet ni jedne države. Aprila 2015. Jedlička je uputio zvanične diplomatske zahteve Srbiji i Hrvatskoj a zatim i svim drugim državama. Decembra 2015., Jedlička je predstavio prvu privremenu vladu.

Hrvatska je uspostavila policijske jedinice kako bi sprečila pristalice Liberlanda da dopru do ove teritorije. Ovo se smatra čudnim rešenjem jer Hrvatska ne priznaje ovaj prostor kao svoju teritoriju ali je ipak razmestila svoje jedinice van svoje teritorije.

U početku, češki novinari su mogli da uđu u prostor sa Jedličkom. Tim novinara iz srpskog javnog informativnog servisa Radio-televizija Vojvodine pokušao je da poseti oblast radi snimanja izveštaja za vesti. Oni su izvestili da im je hrvatska granična policija uskratila pristup bez pružanja bilo kakvog jasnog objašnjenja, i da je zastava uklonjena.

Bosanskoj grupi novinara iz Dnevnog avaza koji su pokušali da posete oblast rečeno je od strane hrvatske policije da Hrvatska nameće kaznu od kuna 2.500 za one koji ulazi u zonu blizu granice sa kolima. Oni su pozajmili bicikle od lokalnog stanovništva, ali dok su pokušali da ponovo priđu području, naišli su na još jednu patrolu i nisu mogli da nastave pored graničnog ulaza.

U maju 2015. godine, Vita Jedličku i njegovog prevodioca Sven Sambunjaka na kratko je privela hrvatska policija nakon što su pokušali preći granicu. Jedlička je proveo jednu noć u pritvoru a potom je osuđen i naređeno mu je da plati kaznu za ilegalni prelazak hrvatske granice ali se žalio na presudu. On je tvrdio da su najmanje tri građana Liberlanda unutar zabranjene teritorije, koji su došli iz Švicarske. On nije gledao na hapšenje kao nešto negativno, već kao priliku za raspravu o politici prema Liberlandu kao i sticanje uvida u način razmišljanja hrvatske policije i vlasti. Prema Jedlički, policajci su bili prijateljski raspoloženi i radoznali o projektu.

Nekoliko dana posle njegovog pritvora, šest drugih osoba (iz Češke, Irske, Nemačke, Danske i SAD), privedeno je i kažnjeno. Uložena je žalba Ambasade Danske u Zagrebu jer su pritvoreni tvrdili da su sprečeni da bilo koga kontaktiraju tokom hapšenja i pritvaranja. Njihov cilj je bio, da pod pokroviteljstvom Švicarske neprofitne organizacije "Udruženje naseljenika Liberlanda", reše spornu oblast.

Prema sajtu Liberlanda, Jedlička i 10 drugih osoba, ponovo je 16. maja 2015. godine privela hrvatska policija. Jedlička je pušten nakon sudskog saslušanja 17. maja 2015. Hrvatska policija je nastavila pritvaranje bilo koga ko stupi u oblast Liberlanda. Dana 13. juna, četiri osobe, koje su uspele da se tamo iskrcaju, pritvorene su zbog ilegalnog prelaska granice čamcem. Prema informacijama organizacije "Liberland Settlement Corporation" čiji su bili članovi, pušteni su 14. juna. Dana 18. juna 2015. godine, danski aktivista Ulrik Grøssel Haagensen pristupio je području malim čamcem ali je praćen obalom od strane hrvatske policije. Hagensen je pokušao da tvrdi da ima pravo pristupa na teritoriju, ali je uhapšen i fizički odvučen hrvatske policije. Incident je snimljen u video formatu. Jedlička je naveo da namerava da tuži Hrvatsku na sudu zbog prelaska međunarodne granice i napad na Liberland.

• U toku je inicijativa da se organizuje fudbalski tim koji predstavlja Liberland u Međunarodnom fudbalu van okvira FIFA-e. Pavel Kosik, trener i organizator, navodi da je za cilj turnir u 2018., jer on ne misli da će njegov tim biti spreman na vreme za ConIFA svetsko prvenstvo u fudbalu u Abhaziji 2016., delimično priznatoj državi čiju teritoriju prisvaja Gruzija.

• Tokom oktobra 2016. puštena je Android aplikacija Liberland E-residency. Ova aplikacija omogućava e-rezidentima pristup globalnom slobodnom tržištu. Kombinujući ideje servisa UBER, Fiver, Airbnb i eBay, pruža mogućnost da na osnovu GPS lokacije, korisnici mogu da ponude svoje usluge, besplatno, bilo gde u svetu. Uz integraciju sa Facebook, Linkedin i Bitcoin servisom, omogućava trenutno poslovanje po Liberland standardima. Plaćanjem dobrovoljnog poreza, korisnici stiču "zasluge" (merits) koje kasnije mogu da promene za punopravno državljanstvo Liberlanda.

• U Januaru 2017. član hrvatskog sabora Ivan Pernar, pročitao je pismo Jedličke upućeno Saboru i hrvatskim građanima.

• U Aprilu 2017. proslavljena je dvogodišnjica postojanja Liberlanda. Na proslavi u mađarskom gradu Baja, prisustvovali su brojni između ostalih i član hrvatskog sabora Ivan Pernar koji je pristalica Liberlanda i koji je tom prilikom održao govor.

• Krajem Maja 2017. Predsednik Jedlička je posetio Beograd gdje je razgovarao sa pristalicama i najavio otvaranje nove kancelarije u Srbiji.

• Početkom Juna 2017. Predsednik Jedlička je posetio Izrael i razgovarao sa novinarima i razvoju države.

 Prema zvaničnom sajtu, samo komuniste, neonacisti i drugi ekstremisti kao i lica sa krivičnim delima, ne ispunjavaju uslove za državljanstvo. Prema The Guardian-u (UK), Liberland je primio 200.000 zahteva za državljanstvo za jednu nedelju postojanja.

Početkom maja 2015., Liberland izdaje prvih trideset državljanstava. Ovaj događaj je trebalo da se održi u Liberlandu, ali je hrvatska granična policija zaustavila grupu na ulasku u teritoriju Liberlanda sa hrvatske strane. Bilo je pokušaja da se pređe reka ribarskim čamcima sa srpske strane, ali je propao zato što lokalni ribari nisu imali dozvole za prevoz ljudi. Osim toga, srpska policija je obavestila Jedličku da će svi koji pokušaju ilegalni prelazak granice biti uhapšeni. Improvizovana Ceremonija je održana u Bačkom Monoštoru. Istovremeno, Jedlička je organizovao planove za još jedan pokušaj, putovanje iz Češke u Liberland Dunavom (koji predstavlja međunarodni plovni put).

Radna verzija predloženog ustava je napisana i revidirana nekoliko puta. Glavni autor je Kacper Zajac, uz doprinos drugih volontera. Ustav se sastoji od četiri člana:. Zakon o osnovnim pravima, zakonodavna vlast, izvršna vlast, i sudska vlast.

 

•  Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske je dalo svoj neslužben komentar na Facebooku:Virtualne dosjetke, ma koliko one ponekad bile i zanimljive, ostaju to što jesu…virtualne dosjetke, a za njih nemamo nikakav službeni komentar.
•  Ministarstvo inostranih poslova Srbije izjavilo je: " U vezi sa informacijom, koja se pojavila u domaćim, stranim medijima i na internetu, da je Čeh Vit Jedlička, desničarski evroparlmentarac, 13. aprila 2015. godine, osnovao "državu Liberland ", Ministarstvo spoljnih poslova saopštava da je stav Republike Srbije u vezi sa državnom granicom, da se ona proteže sredinom plovnog puta na Dunavu, shodno zakonskom razgraničenju iz 1945. godine, i da "nova država" nije formirana na teritoriji Republike Srbije.

•  Hrvatsko veleposlanstvo u New Yorku za Fox News: "Ne smatramo ih nacijom. Smatramo ih virtualnim uljezima i ne shvaćamo njihove tvrdnje ozbiljno".

•  Maja Seršić, profesorica međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu: "Ne znam detalje oko Liberlanda, ali na temelju onog što sam pročitala u tisku, Liberland shvaćam kao državu u rangu Republike Peščenice, dakle kao šalu. Taj je teritorij momentano, koliko znam, pod suverenošću Republike Hrvatske, a čiji će biti nakon rješenja spora – bilo sporazumom stranaka bilo rješenjem suda ili arbitraže – vidjet će se. Čak i da gospodin Jedlička ili netko drugi ima vlasništvo nad tim dijelom teritorija, on ostaje pod suverenošću Republike Hrvatske." Dodaje kako je važno da ne miješamo vlasništvo i suverenost. "inače bismo na svakom gruntu u vlasništvu pojedinaca u Republici Hrvatskoj (i drugim državama) mogli imati proglašene 'države', koje bi onda priznali vlasnici susjednih 'gruntova-država'", ističe. Dodaje da eventualno priznanje Liberlanda od strane neke treće države ne bi imalo pravnog učinka, jer ako ne postoje pretpostavke za postojanje države po međunarodnom pravu, priznanje ne može stvoriti državu. "Nadajmo se da će Liberland mirno egzistirati kao i Republika Peščenica, no, ako dođe do remećenja javnog reda i mira, organi države imaju pravo djelovati, kao i na ostalim dijelovima svog teritorija".

•  Lloyd Bonfield, profesor poslovnog prava na New York Law School: "Potrebno je pogledati primirje između Hrvatske i Jugoslavije iz 1992. kako bi se utvrdile granice Hrvatske. Ako nije dio Hrvatske, vjerojatno pripada Jugoslaviji, a taj dio Jugoslavije danas je Srbija. Najmanje je vjerojatno da nije dio nijedne zemlje"
• Pravni eksperti Srbije i Hrvatske tvrde da prema međunarodnom pravu, Jedlička nema pravo na ovu teritoriju. Novinari koji prate razvoj događaja, nisu sigurni kako da posmatraju Jedličkine tvrdnje. Pojedini i dalje ceo događaj posmatraju kao šalu dok drugi sve više posmatraju Jedličkino delovanje kao ozbiljnu ideju. U mnogim slučajevima, reakcije se negativne kao na primer Gorana Vojkovića u hrvatskom tabloidu index.hr. Međutim, sve je veće međunarodno interesovanje za Liberland tako je Predsednik Jedlička, posetio i učestvovao u brojnim emisijama i skupovima. Krajem 2016. godine posetio je Brazil , Sarajevo , Moskvu, kao i mnoge druge skupove gde je propagirao ideju libertarijanske države.
•  U članku magazina Čikaški žurnal međunarodnog prava (Chicago Journal of International Law), čikaški pravni univerzitet analizira slučaj Liberlanda po kriterijumu Konvencije iz Montevidea i činjenici da ni Hrvatska ni Srbija ne polažu pravo na ovu teritoriju. Prema analizi iz članka, "Hrvatsko insistiranje da je Liberland Srpska teritorija može uzrokovati gubitak hrvatskih legalnih prava nad ovom teritorijom." S druge strane, ako je teritorija na koju Liberland polaže pravo zaista srpska, srpsko odricanje od ove teritorije (po zvaničnoj izjavi МИП РС Arhivirano 2011-09-06 na Wayback Machine-u) transformiše prava ove teritorije u "ničiju zemlju" (Terra Nullius). U oba slučaja, teritorija pripada prvom entitetu - u ovom slučaju Liberlandu. "Liberland je interesantan slučaj jer, ni jedna od strana koje bi mogle da polažu pravo na ovu teritoriju, nisu zainteresovane da to i učine. Ovo će verovatno ostati na nivou interesantnog slučaja sa malim posledicama na međunarodnom nivou. Ostatak sveta će koristiti uobičajene metode: nasilje ili diplomatiju kao glavne alate u polaganju prava nad nekom teritorijom." - Stratfor

• Projekt mikrodržave pod nazivom Paraduin postavio je zahtjev na isto područje, kako navode na svojim internetskim stranicama.

• Republika Južna Maudlandia, još jedan projekat mikrodržave, na svojim internetskim stranicama navodi kako su postavili zahtjev na to područje 18. marta 2015. godine, nazivajući ga Autonomna oblast Panonije.

• Sealand
• Bir Tavil