Međunarodni Praznik Rada

Za ostale upotrebe, v. 1. maj (razvrstavanje).

maj) je praznik kojim pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta iskazuju opštu solidarnost radništva i obilježavaju sjećanje na dostignuća radničkog pokreta, odnosno žrtve koje su pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava.

Međunarodni praznik rada
1. maj 2013. godine u Beču, Austrija
Održava se	širom svijeta
Tip	međunarodni
Značaj	Dan opšte solidarnosti radništva Dan radnika i radnica Dan borbe za radna prava
Datum	1. maja
Učestalost	godišnja
Vezani praznici	Međunarodni dan žena

Prvi maj je proglašen međunarodnim praznikom rada sa namjerom obilježavanja sjećanja na demonstracije radničkog pokreta 1886. godine, održane u Čikagu. Dan rada je jedan od najrasprostranjenijih praznika na planeti.

Slavi se u većini zemalja svijeta.

Glavni članak: Nemiri na Haymarketu

 

 

Kao sjećanje na velike radničke demonstracije koje su se održale u Čikagu, maja 1886. godine, 1. maj je izabran kao datum kada se širom svijeta obilježava Međunarodni praznik rada.

Zamah prve industrijske revolucije i industrijalizacije u 19. vijeku obilježio je nemilosrdno iskorišćavanje radnika i radnica od strane vlasnika i poslodavaca. Male nadnice, dnevni rad od 12 do čak 18 sati, iskorišćavanje dječje radne snage i život na ivici egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtjevali dostojniji uslovi rada i života. Najveći zamah radnički pokreti su doživjeli u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – SAD.

Vrhunac se dogodio u Čikagu, maja 1886. godine, kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 pripadnika radničkog pokreta ističući zahtjeve simbolizovane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na demonstrante poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je demonstranata uhvaćeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

 

Tri godine kasnije, 1889. na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. maja održavati demonstracije dok god radnici i radnice ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao međunarodni dan opšte solidarnosti radništva.

Trebalo je proći nekoliko decenija dok su se radnici i radnice, prvestveno u zapadnim demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih sindikata uspjeli izboriti za nešto veća prava sporazumijevajući se sa poslodavcima uz posredovanje države, tako da su se vremenom smirile socijalne tenzije.

Nakon boljševičke revolucije, Prvi maj je postao državni praznik u SSSR, a potom i u drugim nastalim jednopartijskim državama, kojima je političko-programski uzor bio SSSR, te je u njima dan vremenom izgubio svoje izvorno značenje i svoju izvornu svrhu. U jednopartijskim režimima i nerazvijenim državama radnički pokret je bio zaštićen samo deklarativno, a u stvarnosti je bio dirigovan i kontrolisan za boljitak birokratske elite.^{[nedostaje referenca]}

 

Zbog mogućeg jačanja socijalističkih i anarhističkih pokreta i asocijacije dana s Nemirima na Haymarketu, Sjedinjene Američke Države pomjerile su proslavu 1. maja na prvi ponedjeljak septembra pod nazivom Labor Day. U jeku Prve crvene panike je smišljen novi praznik koji bi 1. maj u SAD-u potpuno distancirao od Međunarodnog praznika rada, naziva Americanization Day ("dan amerikanizacije"). Prvi put je proslavljen 1921. godine, a tokom Druge crvene panike je preimenovan u Loyalty Day [en] ("dan odanosti") i proglašen zvaničnim 27. aprila 1955. godine.

Nakon pada bloka jednopartijskih režima Prvi maj dobija novu afirmaciju kao dan borbe za radna i ljudska prava razvojem sindikalizma i nastankom nove ljevice, koja je demokratska, te se protivi autoritarnosti.

Međunarodni praznik rada obilježava se velikim marševima, akcijama i demonstracijama, koje organizuju različiti pripadnici i simpatizeri radničkog, sindikalnog i širokog antikapitalističkog pokreta. Antikapitalizam kao široka politička filozofija okuplja različite političke struje kao što su socijaldemokratija, demokratski socijalizam, marksizam različitih struja i anarhizam različitih struja.

Danas se Prvi maj ili Međunarodni praznik rada obilježava kroz različite vidove demonstracija i akcija kao dan borbe za osnovna ljudska prava svakog radnika i svake radnice ili jednostavno kao dan borbe za prava na život dostojan čovjeka. Borba za radna i ljudska prava, koja može da podrazumijeva borbu za dalje skraćivanje radnog vremena, veće plate, veću zaštitu na radu i uopšteno dalje razvijanje pravednijeg radnog zakonodavstva traje još i danas i vrlo je izgledno da će i naša djeca i djeca njihove djece na svoj način voditi borbu za svoja prava.

Na prostoru Zapadnog Balkana obilježavanje Prvog maja više se veže uz gozbu i slavlje u prirodi, a manje se veže za istorijsko sjećanje na dostignuća svjetskog radničkog pokreta, demonstracije i borbu za radna prava, te je zbog toga potrebno ukazivati na važnost ovog dana, njegovog značenja i njegove svrhe.