Ova stranica je smernica koja opisuje kako u člancima navoditi izvore podataka (kolokvijalno literatura).
Ova stranica opisuje smjernicu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. To je široko prihvaćen standard koji bi svi urednici trebali slijediti iako ga treba tretirati s dozom zdravog razuma. Moguća su mjestimična odstupanja, no ona moraju biti argumentovana. Svaka veća izmjena stranice treba odražavati konsenzus. Ako ste u dvojbi, prvo raspravljajte na stranici za razgovor. |
Navođenje izvora podataka je dio smernica Wiki: Bez originalnog istraživanja i Wiki: Proverljivost. To znači da bilo koji materijal koji se ospori i za koji nije naveden materijal bilo koji urednik može da ukloni. Za više informacija pogledajte gore navedene strane i Wiki: Pouzdani izvori.
Ova strana je izuzetno iscrpan vodič; jednostavno uputstvo koje pokriva osnovnu upotrebu u gotovo svim slučajevima se nalazi na Wiki: Referenciranje za početnike.
Primedba: članci Vikipedije ne mogu biti korišćeni kao izvori.
Za načine pronalaženja izvora za navođenje, pogledajte Pronalaženje dobrog izvora...
Ako dodate bilo kakav podatak u članak, naročito ako je sporan ili je verovatno da će biti osporen, treba da navedete i izvor. Ako ne znate kako da oblikujete navod, drugi će ga srediti za vas. Prosto navedite sve podatke koje možete.
Uopšteno, čak i kada pišete po sećanju, trebalo bi da aktivno tražite merodavnu referencu za navođenje. Ako pišete iz sopstvenog znanja, onda bi trebalo da znate dovoljno i da nađete dobru referencu pri kojoj se čitalac može sam informisati o temi - vi nećete večito biti na raspolaganju da odgovarate na pitanja. Osnovna stvar je da pomognete čitaocu i ostalim urednicima.
Navođenje je naročito važno kada pišete o mišljenjima koja postoje o određenom pitanju. Izbegavajte neodređene tvrdnje kao što je „Neki ljudi kažu...“. Umesto toga, učinite da je ono što napišete proverljivo: pronađite određenu osobu ili grupu koja ima to mišljenje, spomenite je po imenu i dajte navod iz merodavne publikacije u kojoj se to mišljenje izražava. Zapamtite da Vikipedija nije mesto na kojem treba da izražavate svoje mišljenje niti za originalno istraživanje.
Budući da je ovo Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku, kad god je moguće, treba navesti izvor na srpskohrvatskom jeziku, koji bi trebalo da uvek ima prednost nad drugim jezicima iste težine. Međutim, tamo gde je to prikladno, navedite i reference na drugim jezicima. Ako navodite iz izvora na drugom jeziku, treba navesti prevod na srpskohrvatski jezik uz navod na izvornom jeziku pored njega.
Kada citirate iz objavljenog materijala, uvek dodajte i navod, a navod bi trebao da se nalazi odmag posle citata, koji bi trebalo da je omeđen dvostrukim znacima navoda — „ovako“ — ili jednostrukim navodnicima ako je citat unutar citata — „sledi jedan takav ‘citat’ za primer“.
Možete da navedete izvor i za materijal koji niste vi napisali ako koristite izvor da proverite taj materijal. Dodavanje izvora u članak je odličan način da doprinesete Vikipediji. Na Vikipediji na engleskom možete videti i organizovano sprovođenje ovoga, na stranama en:Wikipedia:Forum for Encyclopedic Standards i en:Wikipedia:WikiProject Fact and Reference Check. Za bilo koju izjavu možete navesti i direktne citate, kao metod za olakšavanje provere činjenica.
Osporeni tekst se može odmah potpuno ukloniti ili premestiti iz članka na stranu za razgovor na raspravu. Ako je osporeni tekst bezopasan, i samo smatrate da bi bio potreban izvor, stavite šablon {{činjenica}} na kraju sporne rečenice ili dela rečenice. Šablon {{provera navoda}} može biti koristan za označavanje citata koji su izvađeni iz konteksta ili za druge zloupotrebe citata. Necenzurisana kritika ili negativni materijal iz biografija živih osoba se može odmah ukloniti, bez stavljanja na stranu za razgovor. Pogledajte Wiki: Biografije živih osoba i :en:Wikipedia:Libel.
Razmišljajte unapred. Pokušajte da zamislite da li bi ljudi mogli da posumnjaju u ono što ste napisali, ili bi im moglo zatrebati više podataka. Ako ono što napišete na Vikipediji poduprete pozivanjem na jasan i pouzdan izvor, vaši prilozi će dobiti na stabilnosti.
Uobičajena greška je kopiranje podataka o navodu iz drugog izvora bez navođena posrednika. Na primer, možete pronaći podatak na veb sajtu, koji tvrdi da je iz neke knjige. Osim ako sami ne proverite tu informaciju u toj knjizi, vaš stvarni izvor je taj sajt i morate ga spomenuti. Stoga sama veb strana mora biti pouzdan izvor. Vaš navod može da pominje samo veb stranu, ili možete da pružite i više podataka na ovaj način::
Međutim, knjigu ne treba da navodite osim ako ste je sami pregledali. Ako ste je proverili, više nema potrebe da navodite veb stranu, ali je i dalje možete pomenuti ako bi to čitaocima bio koristan podatak. To možete učiniti u ovom obliku:
Međutim, povedite računa da ne usmerite čitaoce ka veb strani koja bi se mogla smatrati nepouzdanom. Smisao ovog pravila je da omogući čitaocima da sami procene pouzdanost dokaza i da im se omogući da ih provere makar onoliko koliko ste to i vi uradili.
Dajte prednost trećim stranama, izvorima na srpskohrvatskom jeziku koje su javno potvrđeni (engl. peer-reviewed).
Vidi još: Wikipedia:Navođenje ukratko
Ako niste načisto koji sistem ili stil treba koristiti, zapamtite sledeće: najvažnija stvar je pružiti sve informacije koje su nekome potrebne da identifikuje i nađe izvor. Ako je potrebno, stavite te podatke na stranu za razgovor, ili u komentar na glavnoj strani, ili pitajte druge kako da ih pravilno oblikujete za taj članak.
Raspravu o različitim stilovima navođenja možete pronaći ispod.
Sistem prikaza referenci u člancima Vikipedije se vremenom može promeniti; jasnoća i doslednost u člancima su bitniji od strogog sprovođenja nekog određenog sistema.
Zapamtite: najvažnije je uneti iscrpne podatke o referenci - tj. dovoljno podataka da čitalac može relativno lako da pronađe prvobitni (originalni) izvor.
Preciznost u korišćenju izvora treba da bude ispraćena preciznošću navoda. Kada citirate knjige ili članke, gde god je moguće, navedite i broj strane. Brojevi strana moraju biti navedeni u citatu koji se drži određenog oblika citiranja ili koji parafrazira ili referencira određeni odeljak knjige ili članka.
Brojevi strana nisu potrebni kada citat ide uz opšti opis knjige ili članka, ili kada se knjiga ili članak u celini koristi kao primer za određenu tačku gledišta.
Slede različiti stilovi navođenja koje možete koristiti za unošenje referenci u Vikipedijine članke:
Sva četiri stila prihvatljivi su stilovi navođenja izvora na Vikipediji. Nemojte menjati iz harvardskog referenciranja u fusnote ili obrnuto, a da prvo proverite na strani za za razgovor da li neko ima nešto protiv. Ako nema sporazuma, prednost ima stil koji je koristio prvi glavni doprinosilac.
MediaWiki softver podržava uključivanje HTML veza direktno u članak zatvaranjem URL-a u jednostruke uglaste zagrade — [http://www.google.com] — koje se prikazuje ovako: [1] Potpun navod bi trebalo dati u odeljku reference/bibliografija ovako:
*[http://www.google.com/ sajt Gugla], koje se prikazuje kao:
Novinski članak na koji se u članku poziva bi se korišćenjem ugrađenih veza mogao navesti ovako — [http://media.guardian.co.uk/site/story/0,14173,1601858,00.html] — a to izgleda ovako[2].
Onda bi se u odeljku bibliografija/reference, pun navod dao ovako:
*[http://media.guardian.co.uk/site/story/0,14173,1601858,00.html „Sorel optužuje Murdoka za paničnu kupovinu“] Džon Planket, ''Gardijan'', [[27. oktobar]] [[2005]], preuzeto [[27. oktobar|27. oktobra]] [[2005]]
što se prikazuje kao:
U slučaju novinskih članaka sa mreže, naročito je važno navesti autora, naslov, novinu i datum izdavanja, pošto mnoge novine priče drže na mreži samo određeni deo vremena pre nego što ih premeste u arhivu. Sa punim navodom, čitaoci će biti u stanju da lako pronađu članak čak iako veza nije ispravna.
Takođe je važno naslov članka ili naučnog rada staviti pod znake navoda, da bi Vikipedija opis sadržaja članka pripisala izvoru, a ne sebi. Na primer, ne tvrdi Vikipedija da je Sorel optužio Murdoka za paničnu kupovinu, nego Gardijan, i zato treba navesti Gardijanov naslov, a ne zameniti ga sa „Priča o Murdokovoj paničnoj kupovini“.
Prednosti ovih ugrađenih veza jeste u tome da čitaoci i drugi urednici mogu lako da kliknu i smesta odu na navedeni članak, što čini proveru izvora veoma jednostavnom, kao i to da je takve veze lako napraviti i održavati.
Mane su da će bilo ko ko uzme neki slučajan uzorak ovih veza naći će prekinute ugrađene veze. Važno je navesti pun navod u odeljku bibligrafije, tako da čitaoci i dalje mogu da pronađu članak ako ugrađena veza više ne funkcioniše.
Harvardsko referenciranje spada u najčešće korišćeni i standardan način navođenja izvora u prirodnim i društvenim naukama.
Ovaj način obeležavanja podrazumeva da se delimični citat, prezime autora i godina izdanja, stave na kraj rečenice u tekstu, a ceo citat na kraju teksta u abecednom spisku u okviru odeljka ==Reference== ili ==Izvori==.
Bitno: Harvard način referenciranja zahteva da se na dnu članka nađe kompletan opis izvora na način koji je opisan ispod.
Potpuno navođenje izvora, odnosno referenciranje, podrazumeva da na dnu članka postoji odeljak ==Reference== ili ==Izvori==. U okviru ovog odeljka je lista podrobno opisanih izvora, po jedan (*) elemenat liste za svaki izvor.
Uobičajeno navođenje izvora podrazumeva: ime autora, naslov knjige ili članka i datum objavljivanja. Razna zanimanja, naučne oblasti i izdavači koriste različite dogovore o tome koje informacije su značajne i kako se navode. Najčešće je lista poređana alfabetski (abecedno) po prezimenu autora. Ime izdavača i grad su neobavezni. ISBN broj je takođe neobavezan. Za članak iz novina trebalo ni navesti datum, broj časopisa, izdanje i broj strane, ako je moguće.
Uobičajeno referenciranje bi izgledalo ovako:
ili korišćenjem šablona za izvor u novinama:
* {{cite journal | author=L. Hussein ''et al'' | title=Nutritional quality and the presence of anti-nutritional factors in leaf protein concentrates (LPC) | journal=International Journal of Food Sciences and Nutrition | year=1999 | volume=50 | issue=5 | pages= 333–343}}
što će se u članku videti kao:
For more templates to assist formatting, see the citation templates.
Citations for newspaper articles typically include the title of the article in quotes, the byline (author's name), the name of the newspaper in italics, date of publication, and the date you retrieved it if it's online.
Some books have been reprinted several times over the course of the years. Sometimes they have gone through several editions, and sometimes a book may be published by several different publishers. This can raise serious problems for citations, because different editions may be paginated differently. Ideally, all citations in a given article should refer to the same edition by the same publisher, and this edition information should be included in the reference at the end of the article and/or the ISBN (see there) should be given. That way, there would be no confusion over the correct page number for cited quotes or material.
As Wikipedia grows it is likely that different editors may rely on different editions of the same book.
It is crucial that complete references be provided for each distinct edition referred to (or cited) in the article, and that each such in-line citation provide enough information to distinguish between editions.
Stil Vankuver koristi se uglavnom u člancima sa tematikom iz oblasti medicine i srodnih nauka. Ovaj stil, prema odluci Međunarodnog komiteta urednika medicinskih časopisa (International Committee of Medical Journal Editors), koristi se u svim publikacijama iz oblasti medicine i srodnih nauka. Detaljan opis može se naći ovde, a primeri Vankuver citiranja ovde.
Prezime prvo slovo imena, Prezime prvo slovo imena, Prezime prvo slovo imena. Naziv članka. Skraćeni naziv članka. godina; tom(broj):br. strana (od - do).
Primer:
- Drummond PD. Triggers of motion sickness in migraine sufferers. Headache. 2005;45(6):653-6.
- Halpern SD, Ubel PA, Caplan AL. Solid-organ transplantation in HIV-infected patients. N Engl J Med. 2002;347(7):284-7.
- Geck MJ, Yoo S, Wang JC. Assessment of cervical ligamentous injury in trauma patients using MRI. J Spinal Disord. 2001;14(5):371-7.
Prezime prvo slovo imena autora ili izdavača. Naslov: podnaslov. Izdanje (ako nije prvo). Tom.(ako ima više tomova). Mesto izdanja: Izdavač; Year. broj strane(strana) (ako je potrebno).
Primer:
Jedan autor
- Hoppert M. Microscopic techniques in biotechnology. Weinheim: Wiley-VCH; 2003.
- Storey KB, editor. Functional metabolism: regulation and adaptation. Hoboken (NJ): J. Wiley & Sons; 2004.
Dva ili više autora
- Lawhead JB, Baker MC. Introduction to veterinary science. Clifton Park (NY): Thomson Delmar Learning; 2005.
- Gilstrap LC, Cunningham FG, Van Dorsten JP, editors. Operative obstetrics. 2nd ed. New York: McGraw-Hill; 2002.
Nema autora
- The Oxford concise medical dictionary. 6th ed. Oxford: Oxford University Press; 2003. p. 26.
Kasnije izdanje
- Murray PR, Rosenthal KS, Kobyashi GS, Pfaller MA. Medical microbiology. 4th ed. St Louis: Mosby; 2002.
Više tomova
- Lee GR, Bithell TC, Foerster J, Athens JW, Lukens JN, editors. Wintrobes clinical hematology. 9th ed. Vol 2. Philadelphia: Lea & Febiger; 1993.
Navođenje izvora sa fusnotama označenim brojevima je sporno na Vikipediji iz nekoliko razloga:
Napomena: ako se u određenom članak zaista koriste fusnote, fusnote u svom zasebnom odeljku moraju obuhvatati normalno navođenje izvora, baš kao i u odeljku „Reference“ za druge ugrađene citate iznad.
Mnoge publikacije koriste brojeve — u uglastim zagradama i/ili u indeksu — da upute na spisak izvora na kraju članka, npr. ili [1] sa:
Prvobitno, fusnote su se navodile na dnu stranice; napomene su se pisale na kraju članka ili knjige. Pošto se članak Vikipedije može smatrati jednom jako dugačkom stranicom, ili tekstom koji nije uopšte izdeljen na stranice, Vikipedijine fusnote se, iako se nalaze na samom kraju članka, ipak nazivaju fusnotama.
Predlažemo sledeća imena odeljaka koji sadrže fusnote na Vikipediji:
Često je korisno održavati odeljak „Reference“ i ako se već koriste fusnote. U tom odeljku se korišćeni izvori ispisuju u abecednom poretku. U člancima koji imaju mnogo fusnota, izvori često postaju nečitljivi, pogotovu kad fusnote sadrže i mnogo teksta koji daje dodatne podatke. Odeljak „Reference“, koji sadrži samo izvore, pomaže čitaocima da brzo i lako ocene kvalitet korišćenih izvora podataka.
Odeljci ==Spoljašnje veze== i ==Preporučena literatura== se mogu dodati na kraj članka, nakon odeljka „Reference“. Ovi odeljci mogu ponuditi knjige, članke i adrese vebsajtova povezanih sa temom, koji bi mogli zanimati čitaoce, ali koji se nisu koristili kao izvori podataka za tvrdnje u članku.
Kada određena spoljašnja veza iz odeljka „Spoljašnje veze“ više ne pokazuje na postojeću stranicu, to nije strašno i adresa se može slobodno ukloniti iz članka. Međutim, nešto veći problem je kada nestane stranica koju je članak koristio kao izvor podataka. Generalno, upotrebljena adresa je i dalje korisna i treba je zadržati; obično se može pronaći alternativna veza ka istom tekstu. Evo nekoliko saveta:
Ako nijedna od preporučenih metoda ne urodi plodom, nemojte uklanjati adresu, nego je samo označite datumom od kojeg je postala neaktivna: čak i kao takva ona se može iskoristiti kao referenca odakle su podaci vađeni, a moguće je i da se u budućnosti stranica pojavi u internet arhivi ili na starom mestu. Obratite pažnju da, premda su neki štampani izvori zastareli, stručnjaci i dalje rutinski upućuju na njih kada im se obrati.
Ako članku trebaju reference (izvori), ali vi ne možete da ih pronađete, možete označiti članak šablonom {{bez izvora}}. Često je korisnije označiti pojedinačne rečenice kojima je potrebno navesti izvor, korišćenjem šablona {{činjenica}}, koji može biti postavljen na istom mestu u tekstu gde smatrate da bi trebalo da stoji referenca.
Predloge kako treba da izgleda citat iz Vikipedije u drugim radovima možete naći u članku Wikipedia:Citiranje Vikipedije ; U ovu svrhu se može koristiti i alat Citiraj.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Wikipedija:Navođenje izvora, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.