Afrika • Sjeverna Amerika Južna Amerika • Azija Evropa • Okeanija
Ekonomija |
Ekonomija po regijama |
Generalni aspekti |
---|
Razvoj ekonomske misli |
Metodologija |
Bihejvioristička • Komputacijska |
Polja i podjele |
Razvoj • Rast • Historija |
Kategorija:Ekonomija |
Časopisi • Publikacije |
Makroekonomija potiče od grčkih reči macros (veliki) i oikonomia (privreda), što znači da proučava ekonomske agregatne veličine. Drugim rečima, bavi se proučavanjem problema društvene privrede, kao celine, gde se varijable svode na mali broj globalnih veličina, tj. kompleksnih agregatnih veličina. U tom smislu makroekonomija se bavi izučavanjem pojava, procesa i problema, kao što su: bruto proizvod, društveni proizvod, nacionalni dohodak, potrošnja, štednja, investicije, ekonomski rast, spoljnotrgovinska razmena, društvena reprodukcija, platni bilans, ciklična kretanja privrede, budžet, fiskalna i monetarna politika, agregatna tražnja i ponuda, zaposlenost, inflacija itd. Prema tome, makroekonomija proučava finkcionisanje i upravljanje ekonomijom u celini.
Makroekonomija dobija na značaju posle velike ekonomske krize (1929-1933. godine), kada su obelodanjeni ekonomski problemi sa nesagledivim posledicama, koji se nisu mogli razrešiti putem mehanizma Smitove "nevidljive ruke". Među ekonomistima je to najbolje uočio Džon Majnord Kejnz (1883-1946. godine), te se nastanak navedena makroekonomija teorije i politike vezuje za njegovo ime.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Makroekonomija, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.