Manastir Manasija ili Resava, je jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture i najznačajnija građevina koja pripada takozvanoj „Moravskoj školi“.
Nalazi se na oko 30 kilometara od auto-puta Beograd–Niš, blizu Despotovca.
Manastir je podigao despot Stefan Lazarević, poznat i kao Visoki Stefan, čije se mošti, po mišljenju nekih stručnjaka, nalaze u južnom delu crkve, ispod bele mermerne ploče. Gradnja je trajala između 1407. i 1418. godine. Odmah posle osnivanja, Manasija je postala kulturni centar despotovine. Njena „Resavska škola“ bila je prepisivačka radionica i bila je izvor pisanih dela i prevoda i posle pada despotovine , kroz ceo 15. i 16. vek.
Manastirski kompleks sastoji se iz:
U toku viševekovne turske okupacije, manastir je više puta pustošen i razaran. Sa crkve je bio skinut olovni krov, pa je više od jednog veka crkvena građevina prokišnjavala i dve trećine fresaka je nepovratno propalo.
Zapadni deo crkve, takozvana „priprata“, prilikom jedne eksplozije u 18. veku teško je oštećena, pa je današnja priprata većim delom naknadno dozidana. Srećom, u tom delu crkve očuvan je pod u mozaiku, koji je rađen od krupnog raznobojnog kamena.
Iako teško oštećen, živopis Manasije spada u red najvećih dometa srednjovekovnog slikarstva. Od očuvanih fresaka najzanimljivija je kritorska kompozicija na zapadnom zidu glavnog dela crkve na kojoj despot Stefan drži u jednoj ruci povelju a u drugoj model manastira. Na toj fresci je on u vladarskim odorama sa vladarskim insignijama.
Na južnom i severnom zidu - u pevnicama - očuvani su veličanstveni likovi svetih ratnika. U gornjim zonama pevnica naslikane su scene iz života Gospoda Hrista i ilustrovane Njegove priče iz Jevanđelja. U glavnom kubetu su predstavljeni starozavetni proroci. U oltaru je naslikano Pričešće apostola i Povorka svetih otaca, među kojima je (poslednji u redu prema severu) prvi srpski arhiepiskop - sveti Sava. Na stubovima su dobro očuvani medaljoni sa poprsjima svetitelja, kao lik svetog arhanđela Mihaila (na južnom) i svetog Petra Aleksandrijskog (na severnom stubu).
Manasija je rušena i pustošena mnogo puta. Ostalo je zabeleženo da je stradala 1439, 1456, 1476, i 1734, ali je i obnavljana 1735, 1806, 1810, i 1845. godine. Zavod za zaštitu spomenika kulture SR Srbije je 1956. godine uradio obimne konzervatorsko-restauratorske radove uključujući i čišćenje i konzervaciju fresaka.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Manastir Manasija, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.