Godina 2000. je bila najtoplija ikada u Beogradu: prosečna temperatura 14,1 °C, u odnosu na prosek (1887-2006) od 11,7 °C. Takođe i jedna od najsušnijih u regionu.
Događaji
Januar/Siječanj
1. 1. - Diljem svijeta se slavi dolazak novog tisućljeća. Milenijski bug prošao je bez ozbiljnih i rasprostranjenih računalnih problema koji su bili predviđani.
1. 1. - Alka Vuica je prvi hrvatski zabavljač koji nastupa u Beogradu (gađali je flašama).
januar, početkom - Poplave u Vojvodini, rana epidemija gripa u Srbiji.
13. 1. - Visoki prestavnik Wolfgang Petritsch donio Zakon o Državnoj graničnoj službi BiH (operativna od 6. juna).
14. 1. - Pet prvostepenih osuda za zločin u Ahmićima (Zoran i Mirjan Kupreškić 10 i 8 godina, Vlatko Kupreškić 6, Drago Josipović 15, Vlado Šantić 25).
14. 1. - DJIA zatvoren na 11,722.98, najviše ove godine (Dot-com bubble).
15. 1. - U holu beogradskog hotela „Interkontinental“ ubijen Željko Ražnatović Arkan, a pored njega stradale još dve osobe.
28. 1. - U jednom surčinskom stanu teško ranjen Petar Panić, telohranitelj Vojislava Šešelja.
30. 1. - Pucanjem brane, cijanid se izliva is rumunskog rudnika Baja Mare u pritoke reke Tise, Lapoš i Samoš, a potom u Dunav - ekološka katastrofa. U rečni sliv ispušteno 120 tona cianida i 20.000 tona taloga koji sadrži teške metale.
31. 1. - Doktor Harold Shipman osuđen na doživotnu robiju zbog 15 ubistava, ali pripisuje mu se do 250 žrtava.
Februar/Veljača
2. 2. - Raketiran autobus UNHCR kod sela Čubrelj, poginulo dvoje Srba; uveče bačena bomba u kafić "Belami" u severnoj Mitrovici.
3. 2. - Troje Albanaca ubijeno u severnoj Mitrovici, konfrontacija na mostu preko Ibra i napadi na mirotvorce narednih dana, još 10 mrtvih.
3. 2. - Miroslav Kutle, vlasnik Globus grupe, uhićen na slovenskoj granici - optužen je za izvlačenje 200 milijuna kuna iz poduzeća u njegovom vlasništvu.
4. 2. - Wolfgang Schüssel novi kancelar Austrije, u kontroverznoj koaliciji sa Slobodarskom partijom Austrije - ostale zemlje EU redukuju kontakte sa novom vladom.
7. 2. - U Beogradu ubijen ministar odbrane SR Jugoslavije Pavle Bulatović - vlasti za to optužuju zapadne države a Šešelj i nezavisne novinare.
10. 2. - Britanski i nemački KFOR preuzeo most preko Ibra u Mitrovici, jer su Francuzi optuženi za naklonjenost Srbima.
12. 2. - Cijanidno zagađenje Tise stiglo do Srbije - uginuće ribe, ptica i divljači.
13. 2. - Okršaj u Mitrovici, dvojica francuskih vojnika ranjeni iz snajpera.
13. 2. - Objavljen poslednji strip Peanuts (Charles M. Schulz umro dan ranije).
14. 2. - Svemirska letjelica NEAR Shoemaker ušla je u orbitu oko asteroida433 Eros i tako postala prva svemirska letjelica koja je kružila oko asteroida.
21. 2. - Drugi dan pretresa za oružjem u Mitrovici, procenjenih 10.000 Albanaca pokušalo da pređe u severni deo grada, kolona iz Prištine vraćena nazad.
26. 2. - Napad na policiju kod Končulja, opšt. Bujanovac, ubijeni major policije Slaviša Dimitrijević i napadač Fatmir Ibiši, tri policajca ranjena.
februar - YU Info televizija se pojavila u Crnoj Gori bez dozvole (slab signal).
februar/mart - Poplava u Mozambiku odnosi 800 života.
Mart/Ožujak
3. 3. - Tihomir Blaškić osuđen prvostepeno na 45 godina zatvora pred ICTY (2004. smanjeno na devet godina, kada je i pušten).
4. 3. - Sony lansirao u Japanu igraću konzolu Playstation 2 (u Evropi od novembra).
6. 3. - Napadi na beogradski Studio B: pretučena dvojica radnika i odneta oprema sa Torlaka, sud ga kažnjava sa 450.000 dinara, a ministar za telekomunikacije Ivan Marković traži blizu 11 miliona dinara za naknadu korišćenja frekvencije (narednih dana se slično događa još nekim nezavisnim medijima).
7. 3. - Ulične tuče Srba i Albanaca u K. Mitrovici, 40 povređenih uključujući 16 Francuza.
9. 3. - S radom započinje Nupedia, besplatna Internet-enciklopedija poznata kao preteča Wikipedije.
10. 3. - Vrhunac Dot-com bubble-a: NASDAQ dostiže vrijednost od 5132,42, zatim slijedi sunovrat vrijednosti dionica poznat kao dot-com kolaps.
13. 3. - Albin Kurti osuđen u Nišu na 15 godina zatvora (oslobođen u decembru 2001. usled međunarodnog pritiska).
18. 3. - Na Tajvanu za predsjednika izabran Chen Shui-bian, kandidat Demokratske progresivne partije koji se zalaže za nezavisnost Tajvana, okončavši tako višedecenijsku vladavinu kineske nacionalističke stranke Kuomintang.
20. 3. - Čečenski borci predaju se ruskim vojnicima nakon teške bitke za Komsomolskoj. Nakon toga, usljedio je masakr u Komsomolskoju.
8. 4. - Vlada Janeza Drnovšeka izgubila poverenje parlamenta posle osam godina.
14. 4. - Na beogradskom Trgu Republike, DOS održao prvi miting pred oko 100.000 građana. Upućen zahtev za organizovanje slobodnih izbora.
18. 4. - Eurocorps i španski general Juan Ortuño na čelu KFOR-a.
22. 4. - Američka federalna policija u Miamiju oružanim prepadom oduzima Eliana Gonzaleza njegovim rođacima izazvavši ogorčenje u kubanskoameričkoj zajednici (sa ocem se vratio na Kubu 28. 6.).
13. 5. - Pjesma Eurovizije u Stockholmu: braća Olsen iz Danske prvi, Goran Karan iz Hrvatske 9. ("Kad zaspu anđeli").
15. 5. - U Beogradu miting podrške "Otporu", kojeg vlasti nazivaju fašističkom organizacijom.
17. 5. - Policijskom akcijom zauzet beogradski Studio B, dovedeni novinari prorežimskih medija; onemogućeno emitovanje radija B2-92 i Indeks; u sukobu građana, navijača i policije nakon slušanja "Vesti u 7" ima povređenih - demonstracije i narednih dana širom Srbije.
22. 5. - Predsjedništvo BiH imenovalo Spasoja Tuševljaka na čelo Savjeta ministara.
10. 6. - 2. 7. - UEFA Euro 2000 u zajedničkoj organizaciji Belgije i Nizozemske: Francuska prva (spojila svetsku i evropsku titulu). Jugoslavija u 1/4-finalu 25. juna izgubila od Holandije 6:1.
11. 6. - Lokalni izbori u Podgorici (pobeda Milo Đukanović - Da živimo bolje) i Herceg Novom (Koalicija Jugoslavija).
12. 6. - Otkriven spomen-obelisk "Večna vatra" u Parku prijateljstva i mira na beogradskom Ušću.
12. 6. - Patrijarh Pavle pozvao sveštenstvo i vernike da do Duhova (17. juna) "drže post i pojačaju molitve" za kišu.
27. 6. - Vlada SRJ dostavila predlog Zakona protiv terorizma Saveznoj skupštini - misli se da bi mogao biti upotrebljen protiv opozicije (povučen tri dana kasnije).
30. 6. - Devet mrtvih na koncertu Pearl Jam na Roskilde Festivalu u Kopenhagenu.
Jul/Juli/Srpanj
1. 7. - Ustavni sud BiH presudio da su sva tri naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, konstitutivni na cijeloj teritoriji BiH (saopšteno 4. 7.).
2. 7. - Vicente Fox, kandidat desničarske stranke PAN, pobjeđuje na izborima za predsjednika Meksika, okončavši tako višedecenijski monopol stranke PRI (preuzima položaj 1. 12.).
4. 7. - Toplotni talas: preko 40 °C u Beogradu i nekim drugim mestima.
6. 7. - Skupština SRJ usvojila amandmane na savezni Ustav: direktan izbor predsednika i Veća republika; u Crnoj Gori ovo smatraju neustavnim i najavljuju bojkot izbora.
10. 7. - Fabrika "Matroz" prekida isporuku papira nezavisnim medijima, a nije im dozvoljen ni uvoz.
10. 7. - Eksplozija curećeg naftovoda u Nigeriji, poginulo oko 250 seljana koji su sakupljali benzin.
12. 7. - Na Dunavu kod Golupca pronađena tri leša zalivena betonom.
14. 7. - Događaj Dana Bastilje: jaka sunčeva baklja izaziva geomagnetnu oluju par dana kasnije.
14. 7. - 25 godina po završetku Vijetnamskog rata Sjedinjene Američke Države i Vijetnam sklopili trgovinski sporazum, koji je Vijetnamu otvorio vrata Svetske trgovinske organizacije.
19. 7. - Vanredno stanje u opštini Maglaj jer u selu Bakotići protestuju zbog predstojeće deložacije mudžahedina iz Bočinje (rok 24. 7.).
25. 7. - Air Franceov Aerospatiale Concorde srušio se ubrzo nakon polijetanja sa aerodroma u Parizu uslijed požara ubivši svih 109 putnika i članova posade i četvero ljudi na tlu.
26. 7. - Novinar Miroslav Filipović osuđen je na sedam godina zatvora pred Vojnim sudom u Nišu zbog "špijunaže".
27. 7. - Raspisani redovni izbori za savezni parlament, lokalnu samoupravu Srbije, i vanredni izbori za predsednika SRJ za 24. septembar. Milošević istaknut kao kandidat vladajuće koalicije.
27. 7. - Savet ministara BiH odobrio jedinstveni pasoš/putovnicu.
29. 7. - Opozicione stranke udružene u DOS odlučile da izađu na izbore; SPO izjavljuje da ne izlazi na savezne izbore (kao ni DPS Mila Đukanovića).
31. 7. - Savezni ministar za informisanje Goran Matić izjavio da su uhvaćena četvorica Holanđana koji su "imali zadatak" da otmu Slobodana Miloševića i odseku mu glavu.
10. i 11. 9. - Na Kosovu ubijeni novinar Shefki Popova, zatim Rexhep Luci, šef kosovske agencije za rekonstrukciju i razvoj.
10. i 24. 9. - Lokalni izbori u Makedoniji, sukobi između albanskih stranaka.
12. 9. - Uhićenja u Hrvatskoj, među njima generali Ivan Andabak i Ignac Koštroman, u vezi s ratnim zločinima nad bosanskim Muslimanima; uhićenja i u vezi ubistva Milana Levara.
14. 9. - Vojislav Koštunica lakše povređen kamenom na mitingu u Kosovskoj Mitrovici.
Medalje: Jugoslavija 3 medalje, po jedna zlatna (muška odbojka), srebrna (Jasna Šekarić) i bronzana (vaterpolo); Hrvatska 1 zlatna (Nikolaj Pečalov, tegovi) i 1 bronzana (osmerac).
Redovni za Skupštinu Savezne Republike Jugoslavije i vanredni izbori za predsednika SR Jugoslavije. Kandidat Demokratske opozicije Srbije, Vojislav Koštunica, ubedljivo pobedio kandidata levice i tadašnjeg šefa države - Slobodana Miloševića. Veće građana Savezne skupštine: DOS 59, SPS-JUL 44, Bulatovićev SNP 30 (Đukanovićev DPS je bojkotovao izbore, izlaznost u C.G. je bila niska); od 20 mesta za Srbiju u Veću republika: DOS 10, SPS-JUL 7, SRS 2, SPO 1.
Prvi krug izbora za Skupštinu AP Vojvodine.
Lokalni izbori u Srbiji: DOS osvojio 105 od 110 odbornika u Beogradu.
26. 9. - Ministri obrazovanja u BiH se složili da se u celoj zemlji uče ćirilica i latinica.
26. 9. - Grčki trajekt Express Samina tone kraj otoka Paros, pri čemu pogiba 80 od 500 putnika.
28. 9. - Savezna izborna komisija SRJ saopštila konačne rezultate po kojima je potreban drugi krug predsedničkih 8. oktobra.
29. 9. - Protesti širom Srbije, štrajk u mnogim preduzećima i školama, kao i svim pozorištima i bioskopima u Beogradu, uveče obustavljen rad u rudarskom basenu "Kolubara".
29. 9. - Predsjednik Mesić umirovio sedmoricu od 12 hrvatskih generala (među kojima su i Mirko Norac i Ante Gotovina), potpisnika otvorenog pisma u kojem su upozoravali na "kriminalizaciju" Domovinskog rata.
Oktobar/Listopad
1-2. 10. - Vozači kamiona i taksija širom Srbije počeli blokadu puteva i mostova, zahtevajući da Milošević prizna poraz na izborima.
2. 10. - Milošević se obraća naciji: "pravi šef" DOS nije Koštunica već Đinđić koji je "tražio" bombardovanje SRJ.
4. 10. - Savezni ustavni sud SRJ poništio prvi krug predsedničkih izbora.
5. 10. - Održana konstitutivna sednica Skupštine grada Beograda, za gradonačelnika izabran Milan St. Protić.
6. 10. - DOS saopštio da je formirao Krizni štab. Šef ruske diplomatije Igor Ivanov razgovarao sa Koštunicom i Miloševićem, koji uveče preko televizije, nakon razgovora sa Koštunicom, priznaje njegovu pobedu.
9. 10. - Zasedanje skupštine Srbije, ostavke dali ministri Milovan Bojić i Vlajko Stojiljković, Šešeljevi telohranitelji pucali u vazduh ispred zgrade gde se okupila masa.
12. 10. - Samoubilački napad čamcem-bombem na američki razarač USS Cole u Adenu pri čemu je brod teško oštećen i poginulo 17 mornara.
12. 10. - Janko Janjić se ubio bombom u Foči prilikom pokušaja hapšenja po optužnici ICTY.
24. 10. - Nakon što su radikali napustili skupštinu, izglasana prelazna Vlada Srbije sa ko-ministrima iz DOS-a, SPS-a i SPO-a (unutrašnji poslovi, pravda, informisanje i finansije), na čelu joj je Milomir Minić (SPS); vanredni izbori zakazani za 23. decembar.
26. 10. - SRJ postaje član Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope.
28. 10. - Lokalni izbori na Kosovu, pobedio Demokratski savez Kosova; Srbi bojkotovali, SRJ ne priznaje izbore.
30. 10. - Posljednji dan tokom koga nije bilo ljudskog prisustva u svemiru; sljedeći dan je ruska sonda Sojuz TM-31 dovela prve stalne članove posade na Međunarodnu svemirsku stanicu.
Novembar/Studeni
1. 11. - Crnogorska skupština bez opozicije glasala za Zakon o Centralnoj banci Crne Gore.
1. 11. - Flora Brovina puštena iz zatvora u Srbiji.
1. 11. (po NY vremenu) - SRJ primljena u UN, posle 55 godina spuštena zastava SFRJ.
2. 11. - Nevenka Tuđman, kći bivšeg predsjednika, optužena za protuzakonito posredovanje (ugradnja telefonskih centrala Alcatel).
novembar - Restrikcije struje u Srbiji. Koštunica odbija smenu gen. Pavkovića, DOS nekoliko dana bojkotovao prelaznu vladu Srbije zbog šefa BIA R. Markovića.
7. 11. - George W. Bush je pobijedio Ala Gorea na američkim predsjedničkim izborima, ali njihov konačan ishod nije objavljen više od mjesec dana zbog spornih glasova u saveznoj državi Floridi.
7. 11. - Poslednji put viđen Nebojša Simeunović, istražni sudija Beogradskog okružnog suda (telo pronađeno 3. decembra).
16. 11. - Narodni pokret "Otpor" dobio nagradu MTV za slobodu mišljenja "Free Your Mind".
ca. 16. 11. - Obnovljeni diplomatski odnosi SRJ sa Francuskom, Nemačkom, V.Britanijom i SAD, prekinuti tokom bombardovanja.
17. 11. - Katastrofalno klizanje tla u Logu pod Mangartom, u Sloveniji, poginulo je 7 osoba, a šteta je iznosila milione slovenskih tolara. To je jedna od najgorih prirodnih katastrofa u Sloveniji u posljednjih 100 godina.
21. 11. - Sukobi na jugu Srbije: poginula 4 srpska policajca u napadu na stanicu u selu Končulj, blizu linije sa Kosovom - eskalacija sukoba u Kopnenoj zoni bezbednosti.
27. 11. - Norveški kralj Herold otvorio je u zapadnoj Norveškoj Lærdalstunnel, najduži tunel za cestovni saobraćaj na svijetu. Tunel dugačak 16.900 metara potukao je rekord St. Gothard tunela u Švicarskoj koji je pušten u promet 1980, a dugačak je 16.300 metara.
28. 11. - Ukrajinski političar Oleksander Moroz javno je optužio predsjednika Leonida Kučmu za sudjelovanje u ubojstvu novinara Georgija Gongadzea ("Kasetni skandal").
13. 12. - Vrhovni sud SAD presudom u slučaju Bush v. Gore okončava višetjedni spor oko prebrojavanja glasova na Floridi, nakon čega Gore odustaje osporavanje Bushove pobjede.
15. 12. - Uspostavljeni diplomatski odnosi između BiH i SRJ.
15. 12. - Uhapšen Mihalj Kertes, bivši šef carine SRJ.
17. 12. - Neredi u Leposaviću nakon što je uhapšen jedan Srbin - dvojica mrtvih.
Džavid Nimani, bivši predsednik Predsedništva SAP Kosovo (* 1919)
Nobelove nagrade
Fizika: bazični rad na informacionoj i komunikacionoj tehnologiji - Žores Alfjorov, Herbert Kroemer (razvoj poluprovodničkih heterostruktura korišćenih u brzoj i optoeletronici) i Jack S. Kilby (učešće u pronalasku integrisanog kola)
Kemija: Alan J. Heeger, Alan G. MacDiarmid i Hideki Shirakawa (otkriće i razvoj elektroprovodnih polimera)
Književnost: Gao Xingjian (za delo univerzalne vrednosti, gorkih uvida i lingvističke domišljatosti, koje je otvorilo nove staze za kineski roman i dramu)
Mir: Kim Dae-jung (za rad na demokratiji i ljudskim pravima u Južnoj Koreji i uopšte Istočnoj Aziji, a naročito za mir i pomirenje sa Severnom Korejom)
Ekonomija: James Heckman (za razvoj teorije i metoda za analiziranje selektivnih uzoraka) i Daniel McFadden (razvoj teorije i metoda za analiziranje diskretnog izbora)
Reference
Eksterni linkovi
"Republika", arhiva časopisa (rubrika Kalendar ili Između dva broja)
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article 2000, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses. ®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.