Međunarodni sistem jedinica (SI sistem) (francuski: Système International d'Unités) predstavlja u fizici najrasprostranjeniji sistem mjernih jedinica za fizikalne jedinice.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
U većini država upotreba međunarodnog sistema jedinica je propisana zakonom, što posebno važi za trgovinu.
Mjesto primjene SI sistema jedinica obuhvata fizičke veličine. Nefizičke veličine (npr. ekonomske, socioekonomske itd.) nisu obuhvaćeni SI sistemom jedinica.
Opće gledano postoji mogućnost da fizičke veličine budu prikazane i u drugim jedinicama. U pojedinim oblastima nauke i ekonomije dotično je i u današnjici uobičajeni i u pojedinim državama čak i zakonski dozvoljeno. Za međunarodnu razmjenu je jedan internacionalno jedinstven sistem jedinica svrsihodan, jer na taj način bivaju otklonjene nejasnoće i grješke pri preračunjavanju. Toj svrsi služi i SI sistem, pri čemu jedinice različitih mjernih sistema ne bi trebale biti miješane pri upotrebi.
SI sistem je usvojen 1960. i zasniva se na sedam po konveciji usvojenih osnovnih mjernih jedinica za sedam odgovarajućih veličina. Internacionalno, SI jedinice su obuhvaćene standardom ISO 2955. Djelimično se SI jedinice mogu naći i u ISO 2950 standardu.
Jedna mjerna jedinica ima svoje pisano ime i jednu oznaku. Imena se, zavisno od jezika, mogu razičito pisati (npr. engleski: degree Celsius, francuski: degré Celsius, njemački: Grad Celsius). Oznake mjernih jedinica su svugdje iste (npr. °C).
Oznaka spaja brojku sa jedinicom SI sistema i piše se sa malim odstojanjem poslije brojke. Dotično važi i za pisanje temperature u stepenima Celzija.
Veličina | Oznaka u formuli | Osnovna mjerna jedinica | Oznaka | Definicija |
---|---|---|---|---|
dužina | metar | m | Metar je dužina putanje koju u vakumu pređe svjetlost za 1/299 792 458 sekundi. | |
masa | kilogram | kg | Kilogram je masa međunarodnog etalona kilograma. | |
vrijeme | sekunda | s | Sekunda je trajanje od 9.192.631.770 perioda zračenja, koje odgovara prijelazu između dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezija 133Cs | |
jačina električne struje | amper | A | Amper je jačina stalne električne struje, koja, kad se održava u dvjema pravim paralelnim provodnicima neograničene dužine i zanemarljivog kružnog presjeka, koji se nalaze u vakuumu na međusobnom rastojanju od 1 metra, prouzrukuje među tim provodnicima silu koja je jednaka 2 · 10 −7 njutna po metru dužine. | |
temperatura | kelvin | K | Kelvin je termodinamička temperatura, koja je jednaka 273,15om dijelu termodinamičke temperature trojne tačke vode. | |
količina supstance | mol | mol | Mol je količina supstance (tvari) sistema koji sadrži toliko elementarnih jedinica koliko ima atoma u 0,012 kilograma ugljika 12C. | |
svjetlosna jačina | kandela | cd | Kandela je svjetlosna jačina u datom pravcu koji emituje monohromatsko zračenje frekvencije 540 · 1012 herca i čija je energetska jačina u tom pravcu 1/683 vata po steradijanu. | |
1) Između termodinamičke temperature T i temperature u celzijusima t postoji sljedeća veza: T/K= t/°C + 273,15 |
Trenutno se radi na definiciji mase koja bi se zasnivala na masi atoma, a ne na određenom etalonu (prototipu).
Veličina | Oznaka u formuli | Izvedena mjerna jedinica | Oznaka | U osnovnim jedinicama |
---|---|---|---|---|
površina | kvadratni metar | m2 | ||
zapremina | kubni metar | m3 | ||
ugao u ravni | ,... (sva grčka slova) | radijan | rad | |
prostorni ugao | steradijan | sr | ||
gustoća | kilogram po kubnom metru; | kg/m3; | ||
frekvencija | herc | Hz | ||
brzina | metar u sekundi | m/s | ||
ubrzanje | metar u sekundi na kvadrat | m/s2 | ||
sila | njutn | N | ||
pritisak | paskal | Pa | ||
energija | joule (džul) | J | ||
snaga | vat | W | ||
električni napon (električni potencijal) | volt | V | ||
količina elektriciteta (naelektrisanje) | coulomb (kulon) | C | ||
magnetni fluks | veber | Wb | ||
električni otpor | om (ohm) | Ω | ||
električna provodnost | siemens | S | ||
induktivnost | henri | H | ||
Električni kapacitet | farad | F | ||
magnetna indukcija, indukcija | tesla | T | ||
jačina električnog polja | volt po metru ili njutn po kulonu | V/m ili N/C | ||
jačina magnetnog polja | amper po metru | A/m | ||
permeabilitet | henri po metru | H/m | ||
svjetlosni fluks | lumen | lm | ||
osvijetljenost | lux (luks) | lx | ||
impuls | Njutnsekunda | Ns | ||
aktivnost radioaktivnog izvora | becquerel (bekerel) | Bq | ||
apsorbirana doza ionizirajućeg zračenja | grey (grej) | Gy | ||
entropija | džul po kelvinu | J/K |
Commons ima datoteke na temu: SI sistem |
Portal "Fizika" Odjeljak posvećen isključivo fizici |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article SI sistem, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.