Trgovina

Prava trgovina postoji samo u slučaju, kad u njoj posreduje treća osoba (trgovac), koja živi od tog posredovanja između proizvođača i kupca. Trgovina se ograničava samo na nabavu, transport i prodaju dobara, kapitala ili znanja bez da ih se u bitnom mijenja ili dorađuje. Pretpostavka za početak trgovine (ne razmjena poklona, i ne direktna razmjena između prodavača i kupca) je još u predhistorijsko vrijeme bila infrastruktura koja ju je omogućila. Pravno gledano, danas se između trgovinskim partnerima sklapaju ugovori. Između partnera koji učestvuju u trgovini postoji trgovinski odnos. Trgovina je složena privredna djelatnost koja se bavi prodajom i kupovinom roba na tržištu. Ona predstavlja vezu između potrošača i proizvođaca. Smatra se izuzetno složenom uslužnom djelatnošću. Trgovina je usko povezana sa saobraćajem, ali sa drugim privrednim granama. Razmjena sirovina je veoma stara djelatnost. U početku je to bilo veoma sitno i vršile su se i razmjene za preživljavanje. Bio je to period naturalne razmjene koja se odvijala bez novca, kada se roba davala za robu. Njene osnovne karakteristike su prisutsvo novca i trgovca, koji kao djelatnik učestvuje u razmjeni dobara izmedu proizvođača i potrošača. Vrijednost robe i usluga određuje se novcem. Pored novca postoje i druga sredstva plaćanja kao: čekovi, kreditne kartice i vrijednosni papiri. Razmjenu je u moderna doba moguće obaviti telefonom, a sve više u upotrebi trgovanja je internet. Internetom se danas obavljaju trgovine dionicama i kapitalom, avionskim kartama, turistički aranzmani i dr. Tehnički i tehnološki pronalasci, koji omogućavaju održavanje i prijevoz lako kvarljive i osjetljive robe, te svakoko brz porast stanovnistva i poboljšanje njihovog kvaliteta zivota i životnog standarda, svemu tome su doprinjeli tehnicki i tehnoloski pronalasci. Trgovina moze biti lokalna, regionalna i nacionalna. S obzirom na područje u kojem se obavlja trgovina se dijeli na: unutrašnju i vanjsku ili domaću i međunarodnu. Unutrašnja trgovina se odvija unutra granica jedne države, a vanjska međunarodna je trgovina između država. Za međunarodnu trgovinu važno je spomenuti bilans. Svaka država nastoji što manje uvoziti proizvoda, a više ih izvoziti, naravno to je u zavisnosti od kvaliteta proizvoda. Negativni bilans ili deficit je kada je uvoz veći od izvoza jedne zemlje, a pozitivni bilans ili suficit je kada je izvoz veći od uvoza. Pozitivni bilans osigurava sredstva koja omogućavaju dalji razvoj trgovine. Uz trgovinu ne smijemo zaboraviti i bankarstvo. Koncentracija kapitala u bankama, a koncentracija banaka u određene regije, stvara posebne oblike privrede. Bankarstvo je izuzetno važna grana privredne djelatnosti i regionalno se bazira i razvija samo u izuzetno sigurnim i tradicionalnim društvima.

• Akreditiv