Vakuum

U savremenoj kvantnoj teoriji polja vakuum je ispunjen kvantnim fluktuacijama.

Sama riječ vakuum je latinskog porijekla (od latinskog vacuus - prazan). Pritisak u vakuumu je mnogo niži od atmosferskog pritiska, i u idealnom slučaju teži pritisku od nula paskala. Najviši (najdublji) vakuum se nalazi u svemiru (10 − 14 Pa).

Njegova industrijska primjena započinje u 20-om vijeku, uvođenjem električne sijalice i vakuumske cijevi. Vakuum se može proizvesti tako što se iz nekog zatvorenog prostora pomoću takozvane vakuum-pumpe izvuče sav gas.

Kroz vakuum se prostiru svjetlost, čestice, čvrsta tijela, električno i magnetno polje ali ne i zvuk - za prostiranje zvuka potrebna je materija. Toplota se kroz vakuum prostire zračenjem (elektromagnetni talasi iz infracrvenog dijela spektra) ali ne i provođenjem. Provođenje toplote se odvija preko materijalnih nosilaca te je u prostoru niskog pritiska znatno slabije, otuda primjena vakuuma u termosima.

Vakuum se koristi u brojnim procesima i uređajima. Prva uobičajena primjena je bila u sijalicama sa vlaknom da se zaštiti volframovo vlakno od hemijske degradacije. Hemijska inertnost vakuuma se također koristi za zavarivanje elektronskim mlazom, za nabacivanje tankih slojeva isparavanjem, za suho nagrizanje u proizvodnji poluprovodnika, za nabacivanje optičkih slojeva, vakuumsko pakovanje itd. Smanjenje konvekcije (miješanja) poboljšava toplotnu izolaciju termos boca. Visoki vakuum potpomaže degaziranje što se koristi za sušenje zamrzavanjem i vakuumsku destilaciju. Osobina vakuuma da propušta elektrone bez rasijavanja dovela je do primjene u elektronskom mikroskopu, vakuumskim cijevima (prvi radio) i katodnim cijevima (prvi televizori). Uklanjanje trenja u vazduhu stvaranjem vakuuma koriti se u konstrukciji ultracentrifuga i deponovanje energije u zamajcima.
  Nedovršeni članak Vakuum koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.