Geografija Sfrj

U vrijeme od 1954-91. godine Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija je imala površinu od 255.804 km². Sastojala je od šest saveznih republika (SR Slovenija, SR Hrvatska, SR Bosna i Hercegovina, SR Srbija, SR Crna Gora i SR Makedonija), te dvije autonomne pokrajine SAP Kosovo i SAP Vojvodina, koje su pripadale SR Srbiji. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, od 1947-54. godine dio SR Slovenije i SR Hrvatske, zbog neriješenog političkog i teritorijalnog pitanja sa Italijom pripadao je u de facto nezavisnu državu Slobodnu teritoriju Trsta (STT), koja je jednim dijelom (Zona B) bila pod vojnom upravom Jugoslavenske narodne armije (JNA), a drugim (Zona A) pod kontrolom američke i britanske vojske. Londonskim sporazumom 5. oktobra 1954. godine Zona B sa 515,5 km² je pripojena SFRJ, a Zona A Italiji.

Ukupna dužina kopnene državne granice iznosila je 2114,2 km, a SFRJ je na sjeveru graničila sa Austrijom (330 km) i Mađarskom (582 km), na zapadu sa Italijom (232 km), sa kojom je Jugoslavija imala i pomorsku granicu na Jadranskom moru, na istoku sa Rumunijom (476 km) i Bugarskom (466 km), a na jugu sa Albanijom (438 km) i Grčkom (228 km).

Najveći dio Jugoslavije nalazio se na Balkanskom poluostrvu. Sjeveroistočni dijelovi Jugoslavije bili su ravničarski, dok je ostatak bio pretežno brdsko-planinskog reljefa. Jednim dijelom geografski i klimatski, pripadala je mediteranskoj klimi.

Najviši vrh bio je Triglav sa 2864 m, drugi najviši vrh je bio Golem Korab sa 2753 m, na granici s Albanijom, te Titov Vrv sa 2747 m, na Šar Planini u blizini Tetova. S izuzetkom albanskog dijela obale, sva istočna jadranska obala sa otocima pripadala je Jugoslaviji.

Jezera

Na granici s Albanijom nalazila su se tri velika jezera: Skadarsko, Ohridsko i Prespansko.

Rijeke

Najduža rijeka bila je Sava sa 945 km, a najplovnija Dunav, koji je proticao kroz dio SR Hrvatske, SAP Vojvodine i kroz SR Srbiju, te kroz Novi Sad i Beograd. Ostale veće rijeke bile su Drava, Morava i Drina. Većina rijeka pripadala je Crnomorskom slivu, a manji dio Jadranskom i Egejskom.

Najveći broj otoka u SFRJ pripadao je SR Hrvatskoj, te uključujući manje otoke, hridi i grebene u Jugoslaviji je bilo oko 1300 otoka. Najveći otoci bili su: Cres, Krk, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Pašman, Šolta i Lošinj.

Teritorijalna podjela SFRJ
Republika/Pokrajina		Glavni grad	Zastava	Grb	Položaj	Površina	Stanovništvo (1981)
SR BiH		Sarajevo				51.129	4.124.256
SR Crna Gora		*Titograd				13.812	584.310
SR Hrvatska		Zagreb				56.542	4.601.469
SR Makedonija		Skoplje				25.713	1.909.136
SR Slovenija		Ljubljana				20.253	1.891.867
SR Srbija		Beograd				88.361	9.313.476
	SAP Kosovo	Priština				10.887	1.584.440
	SAP Vojvodina	Novi Sad				21.506	2.034.772
* danas Podgorica

SFRJ je po zadnjoj teritorijalnoj podjeli bila administrativno podijeljena na 6 republika i dvije autonomne pokrajine, koje su pripadale SR Srbiji. Republike su bile podijeljene na općine, a veći gradovi su se mogli sastojati od nekoliko općina.