Zagreb: Glavni grad Hrvatske

proslavio je 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta s njegovim imenom.

Zagreb
Grad
Grad Zagreb
Zagreb, kolaž
Zastava Grb
Zagreb Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°48′46″N 15°58′39″E / 45.81278°N 15.97750°E / 45.81278; 15.97750
Država	Hrvatska
Županija	Grad Zagreb
Vlada
• Gradonačelnik	Tomislav Tomašević (Možemo!)
Površina
• Općina	641,00 km2
Najveća nadmorska visina	133 m
Stanovništvo (2021.)
• Općina	767.131
• Općina (gustoća)	1.196,77 /km2
• Naselje	663.592
Vremenska zona	CET (UTC+01:00)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj	10000
Pozivni broj	(+385) 1
Veb-sajt	Grad Zagreb

U pisanim izvorima se spominje već 1094. prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je naročito važna i 1242. godina, kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja Bele IV, koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom Tatara. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana Kamenita vrata, tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.

U međuvremenu isusovci osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet 1669. Prve novine na hrvatskom jeziku (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće Ljudevit Gaj. Prva željeznička linija (Zidani Most – Zagreb – Sisak) uspostavljena je 1862, nakon još jedne godine proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881.

Krajem 19. stoljeća Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika porastao je za 70%, što je najveći demografski porast u historiji grada. Godine 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu Evrope, 1947. održana je sajamska priredba Zagrebački velesajam, a krajem 1950-ih i prvi Festival Zagreb. Godine 1961. otvara se zagrebački aerodrom u naselju Pleso, 1975. otvoren je hotel "Intercontinental", 1987. grad je domaćin Univerzijade.

Zagreb je važan i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te aerodrom Pleso najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj bio je u sastavu užeg područja Grada Zagreba.

Smješten je u podnožju Medvednice, duž Save, a istočno od centra grada prolazi 16. meridijan. Sastoji se iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. stoljeća) i Novog Zagreba (izgrađen poslije Drugog svjetskog rata). Prema sjeveru Medvednice nalazi se Zagorje, poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U privrednom i poslovnom središtu Zagreba radi gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske, u kojem je sjedište Sabora, predsjednika i Vlade. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar jugoistočne Evrope. Industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.

Ptice

Na području Zagreba zabilježeno je 100 vrsta gnjezdarica (najbrojnije su pjevice s 57 vrsta), 6 vrsta grabljivica, 7 vrsta djetlića, 16 vrsta močvarica i 14 vrsta iz ostalih porodica. Više od 30 vrsta prica imaju Maksimir, Jarun, Savica, Bundek i Tuškanac.

Popis gnjezdarica

Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu 12 °C.

Na popisu stanovništva 2021. Grad Zagreb imao je 767.131 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 663.592.

Grad Zagreb

Napomena: Nastao iz stare općine Grad Zagreb.

Zagreb (naseljeno mjesto)

Napomena: Naselje Zagreb povećano je 1981. pripajanjem naselja Branovec, Čučerje, Čugovec, Dankovec, Degidovec, Granešina, Jalševec, Medvedski Breg, Miroševec, Novaki Granešinski, Novoselec Granešinski, Oporovec, Pionirski Grad, Podbrežje, Slanovec i Trstenik, koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje Pionirski Grad za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje Zagreb također je povećano pripajanjem naselja Blato, Glogovec Zaprudski, Hrelići, Jakuševec, Klara, Otočec Zaprudski, Otok Zaprudski i Remetinec Stupnički. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja Hrelići i Jakuševec pripojeni su naselju Veliko Polje, a naselja Klara naselju Donji Čehi. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja Botinec i Buzin, u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja Gornji Čehi, u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja Lučko, u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja Zadvorsko. Naselje Zagreb sadrži podatke i za bivša naselja Bačun, Bidrovec, Bijenik, Bizek, Bliznec, Borčec, Borongaj, Črnomerec, Čulinec, Dedići, Dešćevec, Dolec, Dolje, Dolje Podsusedsko, Donje Vrapče, Donji Bukovec, Donji Markuševec, Dubrava Markuševečka, Frateršćica, Goljak, Gorenci, Gornja Kustošija, Gornje Vrapče, Gornji Bukovec, Gornji Markuševec, Gornji Stenjevec, Gračani, Horvati, Jačkovina, Jagodišće, Jankomir, Jarek Podsusedski, Jarun, Kostanjek, Krvarići, Kustošija, Lašćina, Lisičina, Lukšići, Ljubljanica, Mikulići, Mlinovi, Opatovina, Perjavica, Petruševec, Podsused, Popovec, Prečko, Remete, Resnički Gaj, Resnik, Retkovec, Rudeš, Stenjevec, Šestine, Šestinski Kraljevec, Špansko, Štefanovec, Trnava, Trnava Resnička, Vidovec, Vrapče, Vukomerec i Žitnjak, koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.

Popis 1991.

Na popisu stanovništva 1991, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706.770 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1910.

Univerzitet

Univerzitet u Zagrebu (Sveučilište) drugi je najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na njemu diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.

Naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, stručnoj – Učiteljskoj akademiji i univerzitetskom studiju – Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

Naučne institucije

U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jest Institut "Ruđer Bošković", društvenih nauka Institut "Ivo Pilar", a naučni rad u okviru humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je sjedište Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU; nekad JAZU), koju je 1866. osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

Srednje škole i gimnazije

U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.

•  
  Kamenita vrata
•  
  Kula Lotrščak
•  
  Zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta
•  
  Banski dvori
•  
  Zagrebačka katedrala
•  
  Ulaz u groblje Mirogoj, izgrađeno 1876.
•  
  Zgrada HAZU-a
•  
  Zgrada glavne željezničke stanice
•  
  Pješačka zona u Ilici
•  
  "Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada
•  
  Zgrada "Kockica", na Prisavlju
•  
  Bogovićeva ulica
•  
  Zgrada Hrvatskog državnog arhiva
•  
  Neboder Zagrepčanka
•  
  Zgrada Hrvatske narodne banke
•  
  Zgrada HRT-a
•  
  Zgrada Nacionalne i univerzitetske biblioteke
•  
  Crkva sv. Marka
•  
  Pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjeg
•  
  Evangelistička crkva
•  
  Zagrebačka džamija
•  
  Zgrada gradske uprave
•  
  Zgrada Hrvatske gospodarske komore
•  
  Muzej "Mimara"
•  
  Koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"
•  
  Zgrada Rektorata Zagrebačkog univerziteta i Pravnog fakulteta
•  
  Spomenik banu Jelačiću
•  
  Spomenik kralju Tomislavu
•  
  Spomenik Antunu Gustavu Matošu
•  
  Park Zrinjevac
•  
  Botanički vrt
•  
  Uspinjača i kula Lotrščak
•  
  Tržnica Dolac
•  
  Pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici
•  
  Dom likovnih umjetnosti
•  
  Park Maksimir
•  
  Dom sportova
•  
  Zagrebačka arena
•  
  Gradska saobraćajna petlja Držićeva–Slavonska
•  
  Plavi tramvaj
•  
  Zagrebački aerodrom Pleso u Velikoj Gorici

 

Panorama Zagreba

• Eurotower
• Medicinski fakultet u Zagrebu
• Medveščak
• Zagrepčanka
• Cibonin toranj
• Tehnički muzej Nikola Tesla

• [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
• Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;