Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan.
Njime kršćani slave jednu od centralnih vjera, Isusovo uskrsnuće.
Uskrs / Vaskrs | |
---|---|
Praznik u | Svijetu |
Vrsta | Kršćanski praznik |
Značenje | Slavi se Isusovo uskrsnuće |
Datum |
|
Trajanje | Svake godine |
Običaji | Slavljenje Isusovog uskrsnuća i odlazak na misu; bojanje i lupanje jajima |
Na području bivše Jugoslavije, Uskrs je naziv za ovaj blagdan kod rimokatolika, dok ga pravoslavni vjernici nazivaju Vaskrs.
Uskrs pada u nedjelju, međutim blagdan traje duže, jer pripreme i obilježavanje Uskrsa počinju još u četvrtak uvečer večernjom misom. Pripreme za Uskrs i u zapadnom i u istočnom kršćanstvu počinju korizmom. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica (Velika sedmica), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu prije uskršnje nedelje, što čini sveto trodnevlje. Prema kršćanskom vjerovanju Isus Krist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je uskrsnuo. Na Veliki četvrtak nema dnevnih misa, nego jedna večernja misa. Ta večernja misa u četvrtak vuče korijenje još od jevrejskog načina računanja praznika, kod kojih su se veliki blagdani počinjali slaviti večer ranije. Potom slijedi Veliki petak, a onda Velika subota koja prolazi u šutnji crkve, da bi uvečer uslijedilo Uskršnje bdijenje.
Simbol Uskrsa je jaje, koje predstavlja rađanje.
Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je glagol *krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Prefiksom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji glagol.
Drugi naziv, Pasha, češći je u drugim historijskim konotacijama. Hebrejska riječ pasah značila je prolaz (prolaz Jevreja kroz pustinju nakon 40 godina) preuzeta je u grč. Πάσχα.
Naziv Vazam osim Uskrsa obuhvata cijelo sveto trodnevlje - Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs, ali često se sinegdohizira samo na nedjelju - Uskrs. Neki (Petar Skok) povezuju ga s riječju uzeti (stsl. vъzęti < uz + imati), odnosno period suprotan Mesopustu kada se opet počinje uzimati meso. Drugi ga povezuju tako da su Ćirilo i Metodije slavenizirali grčku riječ Pasha (p > v, ozvučivanje s > z) te je tako dobivena riječ Vazam.
Germanski nazivi - engl. Easter i njem. Ostern vuku etimologiju od imena saksonske božice Eostre koja je bila slavljena za vrijeme proljetne ravnodnevnice.
U zapadnom kršćanstvu prije Uskrsa prethodi korizma, period posta i pokore u pripremi za Uskrs, koji započinje u srijedu Pepela i traje 40 dana (ne računajući nedjelju). Tjedan prije Uskrsa, poznat kao Sveta sedmica, u kršćanskoj je tradiciji vrlo poseban.Zadnja tri dana prije Uskrsa su Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota (koji se ponekad naziva i Tiha subota).
U istočnom kršćanstvu duhovna priprema za Uskrs započinje s korizmom, koje započinju ponedjeljkom i traju 40 neprekidnih dana (uključujući nedjelju). Posljednja sedmica Velikog posta (koja slijedi petu nedjelju Velikog posta) zove se Velika sedmica, a završava Lazarevom subotom. Vaskrs koji započinje u subotu Lazarom službeno završava Veliki post, iako se post nastavlja i naredne sedmice. Nakon Lazarove subote dolazi Palmska nedjelja, Velika sedmica, a napokon i sam Uskrs, a post se prekida odmah nakon Pashalne božanske liturgije.
Uskrs se slavi u nedelju koja slijedi nakon prvog punog mjeseca poslije proljetne ravnodnevnice. Zbog toga Uskrs može biti na bilo koji datum između 21. marta i 25. aprila (razlika između vremena obilježavanja Uskrsa i Vaskrsa je zbog toga što katolici koriste gregorijanski kalendar, a neki pravoslavci julijanski kalendar).
Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji variraju od zemlje do zemlje. No većini je zajedničko ukrašavanje pisanica. Česti simboli jesu zečevi i pilići, a također i brojne slastice.
Godina | Gregorijanski | Julijanski |
---|---|---|
2020. | 12. april | 19. april |
2021. | 4. april | 2. maj |
2022. | 17. april | 24. april |
2023. | 9. april | 16. april |
2024. | 31. mart | 5. maj |
2025. | 20. april |
Commons ima datoteke na temu: Uskrs |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Uskrs, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.