Period 1. 7. 1957 do 31. 12. 1958 bio je označen kao Međunarodna geofizička godina.
Događaji
Januar/Siječanj
1. 1. - Saarland vraćen Nemačkoj, nakon francuskog protektorata od 1947 - poslednja teritorijalna promena u Evropi do 1990.
3. 1. - Hamilton Electric 500 je prvi ručni električni sat.
5. 1. - Američki predsednik Dwight D. Eisenhower izlaže svoju doktrinu: bliskoistočne zemlje mogu zatražiti američku ekonomsku i/ili vojnu pomoć u slučaju oružane agresije (naročito ako je agresor komunistička zemlja) - kongres odobrio u martu.
7. 1. - Bitka za Alžir: pošto se policija u gradu Alžiru ne može izboriti sa gerilom FLN, stvar preuzima vojska - energične mere obuhvataju i torturu, FLN je do jeseni poražen u gradu.
15. 1. - Represija u Mađarskoj: pozivanje na štrajk može biti kažnjivo smrću.
21. 1. - Uhapšen George Metesky, "Ludi bombaš", koji je od 1940 postavio bar 33 bombe u New York Cityju.
22. 1. - Epilog Suecke krize: izraelske snage se povlače sa Sinaja, osim Akapskog zaliva i Pojasa Gaze, gde traže garancije UN (i odatle se povlače u martu).
25. 1. - U Beogradu otvorena izložba fotografija The Family of Man, videlo ju je 276.000 ljudi (NYT 26. 2.).
25. 1. - U Jugoslaviji trenutno ima 11.018 izbeglica iz Mađarske, i još pristižu. (NYT)
26. 1. - Vrhovni sud Srbije potvrdio 3-godišnju kaznu za Đilasa. (NYT)
26. 1. - Peticija u kongresu SAD protiv Titove posete zakazane za april, protivi joj se i njujorški gradonačelnik Wagner - Tito otkazuje 1. februara.
22. 2. - Komunista pucao na južnovijetnamskog predsednika Diema. Ove godine počinje organizovanija gerila.
25. 2. - Alberto Ullastres postaje španski ministar ekonomije (do 1965), pripisuju mu ekonomsko Špansko čudo 1959-74. Već u maju ulazi u proizvodnju jedan simbol tog čuda, SEAT 600 (španski fića) a u oktobru je završen neboder Torre de Madrid.
25. 2. - Privremeno oduzimanje neobrađene zemlje u Jugoslaviji. (NYT)
26. 2. - Objavljeno da je SSSR uskratio kredit od 175 miliona dolara FNRJ. (NYT)
Mart/Ožujak
1. 3. - U FNRJ ima 18.000 izbeglica iz Mađarske, njihovo izdržavanje košta milion dolara mesečno.
2. 3. - Jugoslovenski vazduhoplovni pilot preleteo u Austriju. (NYT)
4. 3. - Prvi put objavljen američki berzanski indeks S&P 500 velikih kompanija.
8. 3. - Egipćani ponovo otvorili Suecki kanal (u potpunosti do 28. 4.). Izraelci napuštaju preostale delove Sinaja i Gazu i uništavaju infrastrukturu.
10. 3. - Zatvaranjem Dalleske brane na Columbiji, potopljeno je ribarsko područje Celilo Falls, koje su Indijanci nastanjivali 15.000 godina.
11. 3. - Moskovska "Pravda" napada Koču Popovića, na šta "Politika" i "Borba" sutradan odgovaraju da Tito neće kapitulirati ni ideološki ni politički.
13. 3. - Studentski revolucionarni direktorij izveo napad na predsedničku palatu u Havani - većinom su izginuli i uhvaćeni, policija sprovodi represalije protiv svih opozicionara.
13. 3. - Uhapšen potpredsednik sindikata teamstera Jimmy Hoffa, pod optužbom da je želeo podmititi McClellanov komitet, pred kojim se Hoffin šef Dave Beck 117 puta pozvao na Peti amandman (Hoffa ga je nasledio u oktobru).
14. 3. - Sukarno proglasio ratno stanje u Indoneziji, jer regionalni vojni pokreti drže tri provincije Sumatre i severni Sulavesi (Permesta).
14. 3. - Završeni drugi generalni izbori u Indiji, NehruovNacionalni kongres zadržava dominaciju, komunisti su daleki drugi (ali formiraju vladu u Kerali).
15. 3. - Predsednik Savezne skupštine FNRJ Moša Pijade umro u Parizu, na povratku iz Londona na čelu parlamentarne delegacije. Petar Stambolić ga nasleđuje 26. 3..
17. 3. - Filipinski predsednik Ramon Magsaysay poginuo u avionskoj nesreći sa još 24 ljudi.
20. 3. - Sastanak predstavnika Balkanskog pakta u Beogradu, razgovara se o "aktivaciji". (NYT, 11. 8. izveštava da je pakt "uspavan", grčko-turski odnosi su zategnuti zbog Kipra)
23. 3. - Švicarski savezni tužitelj René Dubois izvršio samoubojstvo jer je impliciran u špijunski skandal.
24 - 25. 3. - Albanski Zerri i Popullit optužuje Jugoslaviju da želi istrebiti Albance na Kosmetu, a "Borba" Albaniju da skrnavi srpske grobove iz Prvog svetskog rata.
25. 3. - Englesko izdanje Ginsbergove poezije Howl and Other Poems zaplenjeno u SAD kao opsceno, što je oboreno na sudu u oktobru.
27. 3. - 29. dodjela Oscara: najbolji film je Around the World in 80 Days, pet nagrada iz osam nominacija; prvi put dodeljena nagrada za strani film: La Strada. Prvi put su svi kandidati za najbolji film u koloru, emisija je prvi put snimljena na traci.
30. 3. - U skladu sa Defferreovim okvirnim zakonom, kojim se neke ovlasti prebacuju na kolonije, sprovedeni izbori u Francuskoj Zapadnoj i Ekvatorijalnoj Africi - generalno najjača partija Rassemblement Démocratique AfricainHouphouët-Boignyja.
April/Travanj
1. 4. - Zapadnonemačke oružane snage Bundeswehr primaju prve regrute.
16. 4. - Francuski Kamerun, trust UN, dobija autonomiju, sledećeg meseca za premijera izabran André-Marie Mbida.
17. 4. - Sovjetsko-albanska partijska izjava poziva na bolje odnose sa Jugoslavijom, ali i da ova promeni stav - Tito 19-og reafirmiše nezavisnost, odbacuje optužbe da ima krivice u Mađarskoj revoluciji. (NYT)
25. 4. - Razorni potres u gradu Fethiye u jugozapadnoj Turskoj.
27. 4. - Savezna skupština donela rezoluciju o perspektivnom razvoju poljoprivrede i kooperativnim aktivnostima - želi se uvećanje proizvodnje i socijalizacija poljoprivrede putem državnih farmi i opštih seljačkih zadruga u kooperaciji sa privatnicima.
27. 4. - Vasilij Smislov pobedio Botvinika u meču za svetskog šahovskog prvaka - ali Botvinik vraća titulu već sledeće godine.
30. 4. - U intervjuu "Borbi", Tito osuđuje nasilje u sistemu, kritikuje komuniste koji se svete predstavnicima starog režima kada dobiju vlast. (NYT)
2. 5. - Sukob na čelu Lucianove kriminalne porodice: šef Frank Costello je na meti atentata, kojeg po Genoveseovoj narudžbi izvodi Vincent Gigante. Costello preživljava ali prepušta familiju Genoveseu.
5 - 8. 5. - Hladni val: 4 cm snijega u Varaždinu, najkasniji poznati pokrivač.
10. 5. - Kolumbijski vojni diktator Gustavo Rojas Pinilla je smenjen pod pritiskom masovnih protesta - vojnu huntu naredne godine smenjuje sporazumni Nacionalni front, rotacija liberala i konzervativaca na vlasti (1958-74).
10. 5. - Ekonomska reforma 1957. u SSSR: osnivaju se sovnarhozi, Saveti narodnog gospodarstva, u početku ih je 105.
12. 5. - Alfonso de Portago poginuo sa suvozačem i devet posmatrača na trci Mille Miglia - zbog ovog i još jednog fatalnog udesa trka je ukinuta.
15. 5. - Operacija Grapple: Velika Britanija detonirala svoju prvu hidrogensku bombu na tihookeanskom ostrvu Kiritimati - prinos slabiji od očekivanog.
15. 5. - Završena zabrana vojne pomoći SAD za FNRJ - omogućeno slanje opreme vrednosti 100 miliona dolara, zavisno od odnosa sa SSSR; prva pošiljka su tri mlaznjaka (NYT, 15, 18. i 19. 5.)
16. 5. - Albanski general Panajot Plaku uspeo pobeći u Jugoslaviju (neki tvrde da ga je Sigurimi ubio već ove godine, međutim citiran je u jugoslovenskim novinama 1961).
16. 5. - Paul-Henri Spaak je drugi generalni sekretar NATO (do 1961).
4. 6. - U FNRJ gostuje ansambl Šekspirovog memorijalnog teatra iz Stratforda na Ejvonu, reditelj Peter Brook i glumački par Vivien Leigh i sir Laurence Olivier u predstavi "Tit Andronik".
6. 6. - Savezni sekretar narodne obrane Ivan Gošnjak u posjeti SSSR. (NYT)
10. 6. - Univerzitet umetnosti u Beogradu: donet Zakon o umetničkoj akademiji, kojim su udruženi muzička, dramska, likovna i primenjenih umetnosti akademija.
11. 6. - Hapšenje i nestanak matematičara i komuniste Maurica Audina u Alžiru izaziva aferu u Franucskoj.
25. 6. - Potpisana Konvencija o ukidanju prinudnog rada (na snazi od 1959).
25 - 27. 6. - Prvi Kongres radničkih saveta u Beogradu (Prvi kongres samoupravljača) - traži se oslobađanje od državne kontrole (koja raspolaže sa 3/4 investicionih sredstava) i zarade prema produktivnosti. Tito kritikovao sovjetsku politiku prema FNRJ.
29. 7. - U Moskvi obnovljen jugoslovensko-sovjetsko-istočnonemački sporazum o gradnji aluminijumskog kombinata u Nikšiću i hidrocentrale (kao i odgovarajućem zajmu Jugoslaviji).
30. 7. - Revolucionar Frank País je ubijen u Santiago de Cuba (Dan mučenika Revolucije na Kubi); radnici u gradu izvode generalni štrajk.
Avgust/August/Kolovoz
1 - 2. 8. - Sastanak Tita i Hruščova u Rumuniji - ideološko primirje; Tito umiruje negativne reakcije na Zapadu.
23. 8. - Otvoren Beogradski sajam. U američkom paviljonu najviše pažnje privlači supermarket. (NYT 8. 9.)
28. 8. - Senator Strom Thurmond opstruira tokom 24 sata i 18 minuta donošenje Zakona o građanskim pravima.
31. 8. - Malajska Federacija nezavisna od UK (Malezija nastaje 1963. ujedinjenjem sa Singapurom, Severnim Borneom i Saravakom). Tunku Abdul Rahman je premijer do 1970.
Septembar/Rujan
1. 9. - U železničkoj nesreći na Jamajci stradalo 175 ljudi.
4. 9. - Wolfendenov izveštaj u Velikoj Britaniji preporučuje da homoseksualnost više ne bude krivično delo (dekriminalizovana 1967. u Engleskoj i Velsu).
4. 9. - Ford uvodi marku Edsel - "automobili budućnosti" se prodaju do 1960, Ford gubi 250 miliona dolara a "Edsel" postaje sinonim komercijalnog neuspeha.
4. 9. - Kriza u Little Rocku: guverner Arkansasa Orval Faubus pozvao Nacionalnu gardu te države da spreči ulazak devetoro crnih đaka u tamošnju srednju školu.
6. 9. - U Londonu je bez rezultata završio rad UN-ove komisije za razoružanje.
9. 9. - U SAD stupio na snagu Zakon o građanskim pravima, prvi od perioda Rekonstrukcije nakon Građanskog rata: savezna zaštita glasačkih prava crnaca, ali teško se sprovodi. Osnovana savezna Komisija o građanskim pravima.
10-16. 9. - Poseta poljske delegacije Jugoslaviji, na čelu sa Gomulkom.
15. 9. - Izbori za zapadnonemački Bundestag: jedini put da neko dobije apsolutnu većinu, CDU/CSU kancelara Adenauera.
15. 9. - Rumunija predlaže da se Balkanskom patku (FNRJ, Grčka, Turska) pridruže i oni, Albanija i Bugarska - Grčka i Turska su protiv. (NYT)
16. 9. - Vojni udar u Tajlandu, oborena vlada maršala Plaeka Phibunsongkhrama, nakon sumnjivih izbora u februaru i egzodusa sa sušnog severoistoka. Maršal Sarit Thanarat je vodeća ličnost do smrti 1963.
21. 9. - Osnovan Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Srbije.
21. 9. - Olav V postaje norveški kralj, nakon smrti oca Haakona VII (do 1991).
21. 9. - Nemački brod Pamir, bark sa četiri jarbola, potonuo po uraganu Carrie na Atlantiku - stradalo 80 od 86 članova posade.
24. 9. - Poslednja utakmica "Dodžersa" u Bruklinu (odlaze u Los Anđeles).
24. 9. - Američki predsjednik Dwight D. Eisenhower poslao je u Little Rock u Arkansasu dio 101. zračnodesantne divizije kako bi, uz federaliziranu Nacionalnu gardu Arkansasa, omogućili provedbu presude Vrhovnog suda da devet crnih učenika može pohađati jednu dotad "bijelu" školu.
24. 9. - Otvoren Camp Nou, "Novo polje", stadion FK Barcelona.
29. 9. - Kištimska katastrofa, nuklearni incident u zapadnom Sibiru.
30. 9. - Ministarstvo ino. poslova FNRJ nagoveštava da bi moglo dozvoliti emigraciju viška radne snage na zapad, koja je već česta, pod uslovom da ne budu označeni kao političke izbeglice. (NYT 1. 10.)
septembar-oktobar - Sirijska kriza: pošto je Sirija pod sumnjom da postaje komunistička, turske snage raspoređene na granici; SSSR izjavljuje da će je braniti a Egipćani šalju trupe kao pomoć.
Oktobar/Listopad
1. 10. - Talidomid ulazi u prodaju u Zapadnoj Nemačkoj, pod nazivom Contergan (do 1961) - naročito je preporučen za umirenje trudnica.
2. 10. - Na zasjedanju Glavne skupštine UN u New Yorku poljski ministar vanjskih poslova Adam Rapacki izložio je plan za Europu bez atomskog oružja.
2. 10. - Šestorica u FNRJ osuđena na smrt za zločine iz 1941. (NYT)
4. 10. - SSSR lansirao Sputnjik 1, prvi veštački satelit - početak kosmičke ere.
4. 10. - Kontejnerizacija: prvo putovanje čisto kontejnerskog broda, SeaLandovog Gateway City-ja, sa 226 kontejnera - ima dva brodska krana, utovar i istovar se obavljaju za osam sati.
5. 10. - Milovan Đilas, zatvorenik u Sremskoj Mitrovici, osuđen na još sedam godina zatvora nakon izlaska "Nove klase" u SAD. Tokom meseca biće mu oduzeta sva odlikovanja i čin rezervnog general-pukovnika.
8. 10. - Bitka za Alžir: FLN je uništen u gradu, prilikom likvidacije poslednjeg lidera došlo je do detonacije sakrivenih bombi i uništenja nekoliko kuća.
8. 10. - Sovjetski maršal Georgij Žukov u poseti Jugoslaviji.
9. 10. - Operativan je Lovellov teleskop u britanskoj opservatoriji Jodrell Bank, tada najveći pokretni radio teleskop na svetu - prvi posao je praćenje Sputnjikove buster rakete.
10. 10. - Požar u nuklearnoj centrali Windscale u V. Britaniji, oslobođeno nešto radioaktivnog materijala.
10. 10. - U restoranu u Dover, Delaver, odbili uslužiti ministra finansija Gane - preds. Eisenhower se izvinjava i poziva ga na doručak u Beloj kući.
10. 10. - Objavljen roman Ayn RandAtlas Shrugged, izlaganje njenog objektivizma.
12. 10. - Požar u jugoslovenskoj agenciji za informacije u Parizu, osuđena su trojica srpskih emigranata.
19. 10. - Savezna Republika Nemačka (zapadna) prekinula diplomatske odnose sa Jugoslavijom (obnovljeni 1968, ipak zadržani su konzulati - NYT 7. 11.).
21. 10. - Kapetan Harry Griffith Cramer Jr. iz Specijalnih snaga je prva američka vojna žrtva u Vijetnamu - pogibija tokom vežbe Vijetnamaca.
22. 10. - Crni populista François Duvalier postaje predsednik Haitija nakon sumnjivih izbora, ubrzo menja i ustav - vlada diktatorski i brutalno do 1971.
25. 10. - Bos krimi familije Mangano, Albert Anastasia ubijen u njujorškoj berbernici, po naređenju Vita Genovesea i Carla Gambina, koji treba naslediti familiju.
26. 10. - Sovjetski ministar odbrane maršal Georgij Žukov smenjen dok je bio u inostranstvu, zamenjuje ga Rodion Malinovski (do 1967).
7. 11. - Proizveden prvi automobil "Trabant" ("saputnik"), sa oznakom P 50.
11. 11. - Izdat je Jerry Lee Lewisov singl Great Balls of Fire - za deset dana je prodato milion primeraka.
14. 11. - Stotinak mafijaša se sastalo u mestu Apalachin, New York; sumnjičavi lokalni policajci rasturili sastanak i uhapsili većinu prisutnih. Postojanje organizovanog kriminala se više ne može poricati.
15. 11. - Izborno tijelo za izbor reisu-l-uleme izabralo Sulejmana Kemuru za reisu-l-ulemu Islamske zajednice (do 1975).
15. 11. - Jugoslavija prekida ekonomski bojkot Frankove Španije (diplomatski odnosi nisu uspostavljeni).
15. 11. - Nesreća letećeg broda Short Solent na otoku Wight, stradalo 45 od 58 ljudi.
novembar - Ukinuto ratno stanje u Mađarskoj.
16 - 19. 11. - Međunarodni sastanak komunističkih i radničkih partija u Moskvi, prvi te vrste: jugoslovenska delegacija odbija potpisati dokumente sastanka.
30. 11. - Bačena bomba na indonežanskog predsednika Sukarna tokom posete školi, poginulo šestoro dece.
Decembar/Prosinac
1. 12. - Pošto u Generalnoj skupštini UN nije bilo dovoljno glasova za indonežansku rezoluciju u vezi Zapadne Papue, Sukarno nacionalizovao 246 holandskih kompanija koje su dominirale ekonomijom Indonezije, četiri dana kasnije proterano 326.000 holandskih državljana iz zemlje.
4. 12. - Zemljotres magnitude 8,1 u centralno-jugozapadnoj Mongoliji - tridesetak mrtvih na slabo naseljenom prostoru.
6. 12. - Propao prvi američki pokušaj lansiranja satelita, Vanguard TV-3.
7. 12. - Plenum CK SKJ, dato objašnjenje zašto nije učestvovano u Savetovanju 12 komunističkih i radničkih partija u Moskvi (na kojima su stavovi SKJ oglašeni za revizionističke), niti potpisana Deklaracija - jedna partija (KPSS) ne može biti arbitar.
7. 12. - Jugofilm će smanjiti uvoz američkih filmova, nakon Titovih i Rankovićevih komentara o njihovom uticaju. (NYT)
9. 12. - Tito traži kraj programa američke vojne pomoći (koji se verovatno bliži kraju). (NYT)
Jugoslaviju posetilo 498.636 turista, od čega 132.286 iz Nemačke.
Bugarska počinje odbacivati postojanje makedonske nacije i jezika.
Završena Dvorana doma sindikata u Beogradu
U Jugoslaviji najrodnija godina od rata.
Šah: Svetozar Gligorić podelio prvo mesto na božićnom turniru u Hastingsu i osvojio prvo mesto u Bognor Regis, oboje Engleska; Aleksandar Matanović prvo mesto u Beverwijk, Holandija.
Petar Komnenić, crnogorski političar, informbirovac (* 1895)
Nobelova nagrada za 1957. godinu
Fizika: Chen Ning Yang i Tsung-Dao Lee (pronicljivo istraživanje tzv. zakona pariteta, što je dovelo do važnih otkrića u vezi elementarnih čestica)
Kemija: Alexander Robert Todd (rad na nukleotidima i nukleotidnim koenzimima)
Fiziologija i medicina: Daniel Bovet (otkrića u vezi sintetičkih jedinjenja koja inhibiraju dejstvo nekih telesnih supstanci a naročito njihovo dejstvo na vaskularni sistem i skeletalne mišiće)
Književnost: Albert Camus (važna književna produkcija, koja jasnovidom ozbiljnošću osvetljava probleme ljudske savesti u našem vremenu)
Mir: Lester Bowles Pearson (inicijativa u rešavanju Suecke krize)
Reference
Literatura
Osa Archivum CatalogArhivirano 2022-04-10 na Wayback Machine-u. HU OSA; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article 1957, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses. ®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.