Jejukaha

Jejukaha niko oiko tapicha omanóvo omanoségui ha ojejukaségui.

Py'ỹinte ojehecha oĩha pe ojejukase iñapytu'ũ rasyitégui ha ojepy'amongetánte umi mba'e ombopy'apývare hese, taha'e ha'éva ohasa asyitégui isoguévare, térã hasýgui ichupe ojokuaa porã hapichakuérare, heko añoitére térã oĩre hetaite py'ỹinte ojahéi vaíva hese ha omoapañuái iñapytu'ũ. Umi apañuáigui ikatu heñói apytu'ũ mba'e ikatúva oporomoĩ tesaparápe ha umíva niko ikatu ojehechakuaa ha'eha peteĩ apytu'ũ mba'asy, upéicha ojehecha umi hekokangyitéva, heko py'ahetáva, iñapytu'ũ jekáva, hekotee apañuái tembe'yguáva (TLP oñemombykyháicha karaiñe'ẽme, he'iségui trastorno límite de la personalidad), oka'u meméva ha droga oipuruitereíva. Pe mba'e ohechaukavéva tapicha oĩrõ tesaparápe niko yma oha'ãramo ojejuka ha ndaikatúi, ikatúgui oha'ã jey.

Jejukaha
Jejukaha
Ñemohenda ha marandu ambuéva
CIE-10 X60-X84
CIE-9 E950
MedlinePlus 001554
MeSH F01.145.126.980.875
Vikipetã ndaha'éi pohanoha renda Pohano rehegua 
[editar datos en Wikidata]

Tetãnguéra rupive iñambue mba'éichapa tapichakuéra ojejuka ha ojehechami oipuruha mba'ekuéra oĩva hi'aguĩ. Py'ỹinte ojehecha oĩha pe ojejuvýva, pe ho'úva vícho jukaha térã pe oipurúva mboka. Upéicha omano 817 000 tapicha ary 2016 pukukue, hetave niko ñambojojárõ 1990 pukukue, ku arýpe 712 000 upéicha omano.

Ani hag̃ua oĩ ojejukáva ñahesa'ỹijo va'erã mba'érepa tapicha ojejukase ha mba'épa ojehu chupe, upéva ikatu ojejapo apytu'ũ terápia rupive. Oñemokañy pe ojejukasévagui umi mba'e ha'e ikatu oipuru –taha'e ha'éva mboka, pohã térã vícho jukaha–, ha ñamomombyry chupe umi mba'e ha'e ikatu oipuru vai, techapyrãme jey'urã oporomonga'úva térã droga ambuéva. Ojehechakuaa oñemomichĩha ku oha'ãva ojejuka ñañemongetárõ umi mba'e rehegua ta'angambyrýpe, kuatiañe'ẽme ha mba'e oporomomarandúva ambuévape.

Mba'éichapa jahecha pe jejukaha niko oĩ mba'e jagueroviávare, ñane rerakuãre ha mba'éichapa jahecha ñande rekovére. Islã, hudío jerovia ha Hesu rape niko he'i jejukaha ha'e angaipa, oroviágui hikuái ñande rekove niko mba'e imarangatúva. Oĩ he'íva ojehechave ku ojejukaséva umi ndogueroviáiva Tupãre apytépe ha karai avarekokuaatýre oñemoarandúva Emile Durkheim he'íma jeroviapýpe oĩ mba'e oporoñangarekóva, upéicha ohai iñarandukápe héra "Jejukaha" (1897).

Mandu'apy

Joajuha

Tags:

Apytu'ũ mba'asyJepy'apyManoSogueTekokangyTekora'eño

🔥 Trending searches on Wiki Avañe'ẽ:

Yvy (yvóra)JaguachiniÑe'ẽryrupavẽChipa asadorTurismo aventura ParaguáipeArateĩ14 jasyrundyCrispiniano Martínez GonzálezJatytaArapoteĩChatGPTDonald TrumpLimpioLambare (tuvicha)Munhwa Broadcasting CorporationÑandypaTetãrerekuaKorean Broadcasting SystemPoytugaHúnglaMandi'iTajyWorld Wide WebTero GuaranímeTetãvore Sentral28 jasypakõiJasypokõiAo aoÑande YpykuéraAryTavaranduPukarãHerminio GiménezLionel MessiKaranda'yKm²JejukahaKundahaJasypoteĩPuerto RríkoMarandu4 jasypoParaguái ÑorairõPeru MoliniersInstagramÉbola víru mba'asyCiudad del EsteKuarahyTaperyva rykueMauricio Cardozo OcampoMbyja PytãHérib Campos CerveraJasypakõiKurupíÑemomaranduÑemuha Ycuá Bolaños jekáiApeMarie Curie2015OvechaSeilãuKombutadóraGuarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ1995Parques nacionales del Chaco paraguayoParĩClementino OcamposLáoTekoporã🡆 More