Vicia faba bos.
Vicia faba (Bob) | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Magnoliophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Fabales |
Porodica | Fabaceae |
Potporodica | Faboideae |
Rod | Vicia |
Vrsta | V. faba |
Dvojno ime | |
Vicia faba L. |
Bob je jednogodišnja biljka koja naraste I do 1m. Ima nerazgranate, šuplje, četvrtaste i uspravne stabljike. Listovi su mesnati, plavičastozeleni s lisnom drškom, koja se produžava u zašiljeni vrh sa 2-3 para sjedećih jajastih listića. Zalisci su krupni i srcasti. Cvasti sadrže 2-4 krupna leptirasta bijela i mirišljava cvijeta. Mahune su u početku uspravne, kasnije viseće. Na poprečnom presjeku su okrugle, duge oko 8 – 20 cm, a široke i oko 1–2 cm. Mlade su zelene, a zrele tamnomrke, kožaste, iznutra pregrađene poprečnim zidovima, sadrži 2-7 graholikih do 3 cm velikih sjemenki. Sjemenke su relativno krupne (u odnosu na ostale mahunarke), a u ishrani se koriste u slično kao i grah.
Bob se uzgaja na bogatim tlima, sa dosta vlage. Sije se u drugoj polovini marta. Branje zrna obavlja se, kada većina mahuna pocrni. U balkanskim zemljama se uglavnom bere i priprema dok je još zelen.
Prema težini sjemenki, sorte se dijele na:
U Starom svijetu uzgaja se preko 100 varijeteta boba, dok se u Sjevernoj Americi i Kanadi bob relativno malo uzgaja.
Bob se koristi kao povrće. Kao hrana se koriste mlade mahune ili sjemenke, bogate hranjivim tmaterijama. Tako 100 grama zrelog sirovog sjemena, naprimjer, sadrži preko 25 grama bjelančevina, ugljikohidrate, vlakna i minerale. Svježa ili silirana stabljika služi kao stočna hrana.
Bob je bogat aminokiselinom L-dopa, koja je prekursor dopamina pa se preporučuje oboljelima od Parkinsonove bolesti, pošto njihov organizam slabo proizvodi ovu supstancu.
Hranjiva vrijednost po 100g | |
---|---|
Energija | 1425 kJ |
Ugljikohidrati | 58.29 g |
Vlakna | 25 g |
Masnoće | 1.53 g |
Bjelančevine | 26.12 g |
Voda | 11 g |
Tiamin (Vit. B1) | 0.555 mg (43%) |
Riboflavin (Vit. B2) | 0.333 mg (22%) |
Niacin (Vit. B3) | 2.832 mg (19%) |
Vitamin B6 | 0.366 mg (28%) |
Folna kiselina (Vit. B9) | 423 μg (106%) |
Vitamin C | 1.4 mg (2%) |
Vitamin K | 9 μg (9%) |
Kalcij | 103 mg (10%) |
Željezo | 6.7 mg (54%) |
Magnezij | 192 mg (52%) |
Mangan | 1.626 mg (81%) |
Fosfor | 421 mg (60%) |
Kalij | 1062 mg (23%) |
Natrij | 13 mg (1%) |
Cink | 3.14 mg (31%) |
Link to USDA Database entry Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba. Izvor: USDA baza podataka za namirnice |
Postoje pouzsadni dokazi da se bob uzgaja još od kasnog neolitika, vjerojatno prvo u Alžiru ili u jugozapadnoj Aziji, a kasnije u željeznom dobu, već je poznat širom Evrope. Bio jedna od najvažnijih namirnica mediteranske civilizacije]], posebno Starih Grka i Rimljana. Prije nego što je grah donesen iz Amerike u Evropu, (prije 16., 17. stoljeća) variva slična onim koja se danas prave od graha, pripremana su od boba.
Danas se bob najviše uzgaja u Kini, Etiopiji, Iranu, Egiptu i dr.
Commons ima datoteke na temu: Vicia faba |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Vicia faba, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.