Nàmāz (arapski: صلاة fonol.
salah ili salat) jeste molitva kod muslimana, najznačajniji vid ibadeta u islamu. Namaz je farz, odnosno obaveza strogo naređena od Allaha. Obaveza je koja je naređena preko islamskog poslanika Muhammeda tokom Isre i Mi'radža. Prvobitno je naređeno obavljanje 50 dnevnih namaza a taj se broj smanjio na 5 dnevnih namaz iz Allahove milosti prema čovjeku. To je obaveza svakog razumnog muslimana, od punoljetstva do kraja života, bez mogućnosti da se neizvršenje istog bilo čime otkupi. Obavljanje ovog islamskog šarta ne prestaje ni tokom bolesti, putovanju ili bilo kojeg drugog stanja u kojem se može zadesiti vjernik uz olakšice u određenim situacijama. lzuzetak su spolno zrele žene koje tokom određenog period nisu dužne obavljati namaz. Drugi je od pet islamskih šarta, odnosno stubova islama. Spomenut je na preko 100 mjesta u Kur'anu.
Sama riječ namaz perzijskog je porijekla. Arapski izraz za islamsku molitvu je salāt. To je izraz koji je koristio Muhammed i koji se koristi pri nijetu, tj. odluci da se klanja namaz. U bosanskom jeziku za ispunjavanje te obaveze koristi se riječ "klanjanje".
Muslimani su obavezni obavljati 5 dnevnih namaza i to u tačno određeno vrijeme, što znači da je namaz vremenski određena obaveza vjernika. Izuzetak su neke vrste namaza koji se obavljaju po potrebi i u različitim situacijama. Osim obaveznog namaza postoje i dobrovoljni namazi, tj. namazi koji se klanjaju u posebnim prilikama i situacijama. Dužina ovih namaza tj. broj rekata je definisan šerijatom i dvije su vrste takvih dobrovoljnih namaza: dobrovoljni namazi koji se klanjaju uz obavezne dnevne namaze, odnosno farzove (najveći broj njih se nazivaju suneti) i povremeni dobrovoljni namazi (tzv. nafila namazi) koji ni na koji način nisu povezani sa klanjanjem obaveznih dnevnih namaza već se obavljaju samostalno i imaju svoje nezavisne povode i uzroke.
U sljedećoj tabeli dat je pregled farz namaza s vremenima kada se obavlja.
Bosanski naziv | Arapski naziv | Period kad se obavlja |
Sabah-namaz | fedžr (arapski: فجر) | Od zore do pred izlazak Sunca |
Podne-namaz | zuhr (arapski: ظهر) | Kada Sunce pređe polovinu neba do ikindije |
Ikindija-namaz | 'asr (arapski: عصر) | Zavisno od šerijatske pravne škole |
Akšam-namaz | magrib (arapski: مغرب) | Od zalaska sunca do potpunog nestanka sunčeve svjetlosti |
Jacija-namaz | 'išā (arapski: عشاء) | Kada potpuno nestane sunčeve svjetlosti do zore |
Stalno, redovno i na vrijeme klanjati 5 propisanih dnevnih namaza, svakog dana, obaveza je svakog punoljetnog (u islamu se pod punoljetnošću podrazumijeva spolna zrelost) muslimana i muslimanke, dok su muškarci petkom umjesto podne-namaza dužni u džamiji klanjati džuma-namaz. Osim ovih obaveznih, postoje i namazi koji nisu obavezni pojedincu, već zajednici i od kojih su izuzete žene, a to su bajram-namazi i dženaza-namaz (koji se klanja kad neko umre), te dobrovoljni namazi (nafila), koje vjernik klanja kad ima neku neostvarenu želju, dilemu, problem ili jednostavno želi steći Allahovo zadovoljstvo. Namaz se može klanjati samostalno ili u grupi tj. džematu (kod kuće ili u džamiji ili na bilo kojem drugom čistom mjestu) pri čemu je uslov za džemat najmanje dvije osobe. Obavljanje namaza u džematu je nekoliko puta vrednije u odnosu na samostalno obaljanje istog. Ako osoba propusti neki namaz, postoji mogućnost njegovog klanjanja u drugom namaskom vremenu, kao iskup, tzv. naklanjavanje, ali za takav namaz osoba nema nagradu.
Da bi se klanjao namaz, osoba se mora duhovno i fizički očistiti. Muslimansko vjersko čišćenje na bosanskom jeziku zove se abdest, što je zapravo perzijska riječ, dok je arapski izraz wudu. Abdest je obavezan prije svakog klanjanja i ako se abdest izgubi, onda klanjanje nije dozvoljeno dok se abdest ponovo ne obavi. Abdest se obavlja čistom vodom po određenom redoslijedu a u nedostatku čiste vode obavlja se tzv. tejemum, tj abdest čistom zemljom i to tako da se dlanovima dotakne čista zemlja, ili predmet od zemlje, dlanovi se otresu i njima potare lice kao da ga se pere vodom. Na isti način se potaru i određeni dijelovi tijela (za razliku od abdesta gdje se peru određeni dijelovi tijela ali i ispiraju usta, nos i čiste unutrašnji dijelovi ušiju).
O važnosti abdesta Muhammed je rekao: Ključ namaza je abdest, njegov početak je tekbir, a završetak predavanje selama. Hadis prenose Ahmed, Ebu-Davud i Tirmizi.
Nakon što se muslimanski vjernik duhovno i fizički očisti abdestom, on onda donosi odluku da klanja namaz. Ta odluka zove se nijet (nijjet). Neke islamske škole smatraju da je potrebno da se nijet izgovara riječima (Ja odlučih klanjati...), dok druge smatraju da nije potrebno izgovarati ništa, već da to predstavlja odluku koju vjernik donese u srcu, te smatraju izgovaranje nijeta novotarijom jer nema dokaza za takvo nešto.
Ako bi izostao jedan od ovih farzova, namaz ne bi bio ispravan. Oni obuhvataju:
Namaski farzovi jesu:
Namaz je najvažnija obaveza vjernika. U hadisu koji prenosi Taberani se kaže: Prva stvar za koju će čovjek biti pitan na Sudnjem danu je namaz. Pa ukoliko mu namaz bude dobar, dobra će mu biti i ostala djela, a ukoliko mu namaz bude loš (ili ga ne bude imao nikako), loše će mu biti i ostala djela.
Obavljanje namaza ima višestruke koristi za onoga koji ga obavlja. Nek od njih su:
Osim nabrojanih, koristi obavljanja namaza su višestruke jer namaz briše grijehe, čisti tijelo i duh, donosi spas i uvodi u džennet.
Namaz kao osnova islama na mnogo mjesta je spomenut u Kur'anu. Neki od ajeta u kojima se spominje namaz su:
Commons ima datoteke na temu: Namaz |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Namaz, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.