Srpsko-albanski odnosi su inostrani odnosi između Srbije i Albanije.
Albanija ima ambasadu u Beogradu. Srbija ima ambasadu u Tirani.
Albanija | Srbija |
Jedno od spornih pitanja u srpsko-albanskim odnosima je problem Kosova.
Ubrzo nakon što je Srbija postala kneževinom, ministar unutrašnjih dela Ilija Garašanin je za kneza Aleksandra Karađorđevića 1844. godine napisao Načertanije, tajni „program spoljašne i nacionalne politike Srbije“. Prema Načertaniju, Srbija je trebalo da radi na oslobađanju Srba i na pripajanju okolnih oblasti, uključujući i oblasti Severne Albanije (što je podrazumevalo i Kosovo i Metohiju), tada u sastavu Osmanskog carstva, jer na njih polaže „sveto pravo istoričesko“, utemeljeno na Dušanovom carstvu iz 14. veka.
Diplomata Kneževine Srbije Ilija Garašanin je računao na saradnju sa katoličkim Albancima i on još 1844. uspostavlja vezu s njima preko svog izaslanika Stefana Verkovića. Od 1846. Garašanin je u vezi sa miriditskim opatom Gasparom Krasnićem, zahvaljujući kome je došlo i do sporazuma o zajedničkoj akciji sa miriditskim knezom Bib Dodom 1849. godine. Napori srpske države su bili usmereni ka neutralizaciji islamske mase Albanaca, s jedne strane, a s druge, ka pridobijanju katoličkih Albanaca (Malisora i Miridita).
Krajem 1912. godine, nakon što je Porta priznala autonomiju Albanije, susedne balkanske države Srbija, Crna Gora i Grčka su zajednički napale Otomansko carstvo i u toku narednih nekoliko meseci osvojile i međusobno podelile gotovo sve otomanske teritorije naseljene Albancima. Kraljevina Srbija je zauzela najveći deo kopnene Albanije i veći deo albanske jadranske obale. Srpska okupacija Albanije je trajala od novembra 1912. do 25. oktobra 1913. godine.
Tokom okupacije počinjeni su brojni zločini nad albanskim stanovništvom u cilju "potpunog preinačenja etničkog karaktera ovih oblasti". Pod jakim međunarodnim pritiskom, balkanski susedi su sredinom 1913. godine bili prinuđeni da se povuku sa teritorije međunarodno priznate države Albanije. Novonastala Kneževina Albanija je obuhvatila tek oko polovinu albanske etničke teritorije, dok se veliki broj Albanaca našao u okviru susednih država. Nakon ovog rata, Kosovo je pripalo Srbiji.
Ovi događaji su umnogome doprineli narastanju srpsko-albanskog sukoba.
Tokom Drugog svetskog rata, Jugoslavija i Albanija su bile okupirane od fašističkih sila osovine. Nakon ustanka protiv okupatora dolazi do stvaranja Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, a zatim i Narodnooslobodilačka vojska Albanije, između kojih je postajala bliska saradnja.
Albanska Narodnooslobodilačka armija je 1944. godine preuzela vlast u zemlji. FNRJ je bila prva zemlja koja je priznala Vladu Albanije, 28. aprila 1945. godine; zalagala se za prijem Albanije u Ujedinjene nacije i za priznanje Albaniji statusa pridruženog saveznika antifašističke koalicije. Između FNRJ i NR Albanije potipasni su Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći, jula 1946. u Tirani i Ugovor o usklađivanju privrednih planova, novembra 1946. godine u Beogradu. Prošireni plenum CK KP Albanije je 20. decembra 1946. godine podržao potpisane ekonomske ugovore sa Jugoslavijom. Postojali su i planovi o stvaranju Balkanske federacije, koja bi uključila Jugoslaviju, Albaniju, Rumuniju, Bugarsku i Grčku. U toj federaciji bi Albanija, kao sedma federalna jedinica, ušla u sastav FNRJ. U tom kontekstu postojala je i ideja o pripajanju Kosova i Metohije Albaniji, kao novoj članici federacije.
Međutim, posle posete Envera Hodže Moskvi jula 1947. godine, počela se primećivati kriza u albansko-jugoslovenskim odnosima. Iako KP Albanije nije bila članica Informbiroa, nakon rezolucije Informbiroa 1948. godine, dolazi do prekida odnosa sa jugoslovenskim komunistima, jer Enver Hodža ostaje veran Staljinu.
|
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Srpsko-albanski odnosi, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.