Louis Pasteur

12.">27. 12. 1822. - St. Cloud, 28. 9. 1895.), francuski kemičar i biolog.

Diplomirao je hemiju u Basanconu. Njegovo prvo istraživanje odnosilo se na optička svojstva vinske kiseline te je jedan od osnivača stereokemije. Bavio se problemima alkoholne i mliječne fermentacije, što ga je odvelo na proučavanje bolesti vina. Spoznaja da se klice iz kojih nastaju mikroorganizmi mogu uništiti utjecajem topline bila temelj postupka sterilizacije nazvanog po njemu pasterizacijom. S tim je u vezi i početak antiseptičke metode u kirurgiji, koju je Pasteur primjenio 1865. uvođenjem fenola kao sredstva za dezinfekciju rana. Istraživao je cjepiva protiv zaraznih bolesti. Bio je uvjereni pacifist i patriot te je nakon pruskog bombardiranja Pariza zatražio da se njegovo ime briše s popisa počasnih doktora Sveučilišta u Bonnu.

Izolirao je uzročnika antaraksa i primijenio cjepivo protiv te bolesti. Otkrio je i uzročnike rodiljske groznice i kolere peradi. Prvi Pasteurov zavod za istraživanje bjesnoće osnovan je 1888.

•  
  Rodna kuća Louisa Pasteura u Doleu
•  
  Pasteur je razdvojio lijevi i desni kristalni oblik jedan od drugog kako bi formirao dvije grupe kristala: u rastvoru je jedna forma rotirala svjetlost na lijevo, a druga na desno, dok se u racemskoj modifikaciji njihov efekat međusobno poništavao i stoga nije dolazilo do rotiranja svjetlosti.
•  
  Louis Pasteur u svom laboratoriju, slika A. Edelfeldta iz 1885.

 

Louis Pasteur na Wikimedijinoj ostavi