Kralježnjaci ili kičmenjaci (lat.
Kralježnjaci | |
---|---|
Primjeri kralježnjaka | |
Naučna klasifikacija | |
Nadcarstvo: | Eukarya |
Carstvo: | Animalia |
Podcarstvo: | Eumetazoa |
Natkoljeno: | Bilateria |
Koljeno: | Chordata |
Poddivizija: | Craniata |
Potkoljeno: | Vertebrata Cuvier, 1812. |
Ovisno o znanstvenom određenju autora, u izvorima se pojavljuju dva smjera određivanja ove skupine životinja. Jedan pravac obuhvaća bezlubanjce + besčeljuste + čeljusnike, dok drugi obuhvaća besčeljuste + čeljusnike, ali ne obuhvaća razred sljepulja (Myxinoida). Radi velike rasprostranjenosti i poznatosti pojma ovdje će se za takson besčeljustih + čeljusnika koristiti izraz kralježnjaci. Za buduće radove, zbog svoje jednoznačnosti, trebalo bi dati prednost nazivu lubanjci.
Kralježnjaci su nastali prije oko 525 milijuna godina tokom Kambrijske eksplozije, događaja kada je ogroman broj raznih organizama nastanjivao Zemlju. Vjeruje se da je prvi poznati kralježnjak bila Myllokunmingia. Molekularna analiza tokom 1999. je pokazala da su sljepulje najsrodnije paklarama, i time su kralježnjaci. Drugi ih smatraju sestrinskom grupom kralježnjaka i svrstavaju ih u takson Craniata. Jedan drugi rani kralježnjak bio je Haikouichthys ercaicunensis. Svima ovima je nedostajala čeljust.
Prvi kralježnjaci sa čeljustima su se pojavili u Ordoviciju i postali česti u Devonu, vremenu često zvanom "Doba riba". Dvije grupe koštunjavih riba, Actinopterygii i Sarcopterygii, su evoluirale i postale česte. Tokom perioda Devona su izumrle skoro sve besčeljouste ribe, osim sljepulja i paklara, ali su nastala i bića koja su bila na prelazu između riba i vodozemaca. Oklopnjače, grupa riba koje su dominirale većinom kasnog Silura i glavninom Devona, su također izumrle na kraju Devona.
Gmazovi su se pojavili u periodu Karbona. Anapsidni i sinapsidni gmazovi su bili česti tokom kasnog Paleozoika, dok su diapsidi postali dominantni tokom Mezozoika. U Juri su se iz dinosaura razvile ptice. Izumiranje dinosaura na kraju Krede je omogućilo širenje sisavaca, koji su se razvili od terapsida, grupe sinapsidnih gmazova, tokom kasnog Trijasa.
Zajedničko porijeklo kralježnjaka podupire niz izvedenih (novih) zajedničkih temeljnih obilježja:
Kralježnjaci se smatraju sestrinskom skupinom bezlubanjaca. Vidjeti svitkovce.
Srodnički odnosi kralježnjaka su sporni. Trenutno, smatra se najvjerojatnijom hipoteza o sestrinskom odnosu između kružnoustih i čeljusnika. S druge strane, prema toj sistematici, sljepulje su sestrinska grupa prvim dvjema.
Ovaj sistem suprotan je staroj, "besčeljusnoj" hipotezi: prema njoj, podrazumijeva se sestrinski odnos između kružnoustih i sljepulja kao takson "besčeljustih", a čeljusnici nasuprot njima. Ovo se obrazlaže odsustvom čeljusti. To je, međutim, jedno od prvobitnih obilježja i zajedničko je za obje ove grupe i sve ostale životinje koje nemaju čeljust, prema tome, beznačajno je u određivanju srodnosti.
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Kralježnjaci | |
Wikivrste imaju podatke o: Kralježnjacima |
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Kralješnjaci, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.