Fosil (lat.
fondere - kopati, fossus - iskopan) je ostatak života iz geološke prošlosti. U srpskohrvatskom jeziku fosili se nazivaju okaminama, jer se radi o životinjskim ili biljnim ostacima koji su petrofisani, odnosno okamenjeni (sačuvani u izvornom položaju i obliku na mjestu gdje je mrtvi organizam odložen). Životinjske kućice mogu biti vremenom otopljene, a prostor koji su ispunjavale u sedimentu ispunjen npr. kalcitom. Izvorni oblik je utisnut u stijenu u fazi njezine dijageneze, tj. prije konačnog petrifisanja, te naknadno ispunjen drugim materijalom. Kod biljaka vrijedi sličan proces, posebno kod utiskivanja ostataka lišća u slojevima lapora, ugljena. Za očuvanje fosilnih ostataka važno je odlaganje organizama u relativno mirnoj, energetski slabo aktivnoj, vodenoj sredini. Zatim da je ta sredina povoljna za očuvanje biološke tvari, a najčešće su to sredine s malo ili potpuno bez kiseonika (anaerobne).
Na kraju, poželjno je da je stupanj dijageneze i novog sedimentanisanja relativno velik u kratkom vremenu, a kako bi se čim prije stvorili uvjeti za povećanje tlaka naliježućih sedimenata, te litifikaciju dubljih naslaga u obliku što više nalik stanju naposredno nakon taloženja. Svi živi organizmi su potencijalni fosili, no sačuvano ih je vrlo malo. Najčešći fosili su tvrdi delovi biljaka i životinja. Meko tkivo je vrlo rijetko fosilisano. Ponekad je znanost o fosilima, paleontologija, izuzetno važna za naše razumijevanje života.
Proučavanje evolucije staništa i životnih zajednica važan je dio paleontologije.
Fosili mogu biti mikroskopske biljke i životinje kao i goleme kosti dinosaura. Mogu ostati skoro nepromenjeni ili ih mogu zamjeniti minerali.
Fosili kralježnjaka građeni su od mnogih dijelova i obično se pronalaze samo pojedini dijelovi. Ako postoje odgovarajući uvjeti, može biti sačuvan i celi kostur.
Jantar je fosilisana smola drveta i često sadrži uhvaćenog kukca i druge malene životinje i biljke. Fosilisano drveće može se sačuvati kao kalup kore. Unutrašnjost istrune i zamjeni ju pijesak. Okamenjivanje češera se dogodi kada voda bogata silicijem kristalizira u stanicama češera. Amoniti su se nalazili u eri mezozoika kada su mora bila puna mekušaca. Njihove ljušture bile su građene od minerala argonita i često su ih tekom fosilisanja zamjenili drugi minerali. Vulkanski pepeo se brzo pretvara u stijenu. Zakopana biljka ili životinja može istruniti i ostaviti šupljinu koja se ispunjena gipsom pretvara u odljev.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Fosil, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.