Ernst Haeckel

Ernst Hekel (nem.

Ernst Haeckel Za ostale upotrebe, v. Hekel.

februar">16. februar 1834Jena, 9. avgust 1919) je bio nemački biolog, prirodnjak, filozof, fizičar, profesor i umetnik.

Ernst Hekel
Ernst Haeckel
Rođenje 16. februar 1834.
Potsdam
Smrt 9. avgust 1919.
Jena

Hekel je bio profesor zoologije na Univerzitetu u Jeni. Poznat je kao osnivač ekologije, nauke koju je definisao kao ekonomiju prirode, istraživanje totalnih odnosa organizama prema organskoj i neorganskoj okolini i kao učenje o kompleksnim međuodnosima. Bio je i veliki popularizator teorije evolucije.

U čast Ernsta Hekela, njegovim prezimenom nazvane su planine Hekel (engl. Mount Haeckel) u SAD, i na Novom Zelandu, kao i asteroid 12323 Häckel. Kuća u kojoj je Hekel stanovao, Vila Meduza u Jeni, poseduje istorijski važnu biblioteku.

Istraživanja

Hekel je bio zoolog, uspešni umetnik i ilustrator, kasnije i profesor uporedne anatomije. Autor je mnogobrojnih uobičajenih termina (npr. filogenija, ekologija, heterohronija) kao i novog eukariotskog carstva — protistâ (Protista). Većinom su mu zanimanja ležala u evoluciji, iako nije podržavao principe delovanja prirodne selekciju, već lamarkističke ideje. Prvi je naučnik koji je smatrao psihologiju disciplinom fiziologije.

Dao je niz izvornih monografija o morskim beskičmenjacima. Postavio je teoriju gastreje, formulisao biogenetski zakon. Zacrtao je prve genealogije životinjskog carstva i postavio teoriju o nastanku života iz nežive materije. Baveći se razvićem životinja, dao je biogenetski zakon (teoriju rekapitulacije): individualno razviće organizma (ontogenija) je rekapitulacija njegovog evolucionog razvića (filogenije). Svoju ideju argumentovao je i uporednim crtežom razvića embriona kod kičmenjaka, koji se danas smatra previše pojednostavljenim prikazom ovih komplikovanih uporednih odnosa.

Hekel je nacrtao i u knjizi „Umetnički oblici prirode“ (nem. Kunstformen der Natur) publikovao preko 100 detaljnih ilustracija (u boji) različitih životinja i morskih organizama. Kao filozof, napisao je dela Zagonetka Univerzuma (nem. Welträthsel, 1895-1899) i Sloboda u nauci i nastavi (engl. Freedom in Science and Teaching, 1878).

Literatura

Vanjske veze

Tags:

16. februar183419199. avgustBiologijaFilozofijaFizičarJenaNemačkaNemački jezikPotsdamProfesorUmetnikПриродњак

🔥 Trending searches on Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски:

LipidiTrebinjeOpsada DubrovnikaFIFA Svjetsko prvenstvo 2014.DunavZoran ĐinđićLazar RistovskiBaterijaGrčkaIstine i laži (TV serija)Elizabeta IIBalkanska federacijaRat u HrvatskojMasakri u LjubenićuHrvoje SpajićBubregAgnosticizamTarzan XMasakr u ŠkabrnjiVevericaRamazanski bajramMihajlo KertesTemperaturaUgaoMirijevo1992BugariMizoginijaMiodrag Petrović ČkaljaHavanaBanja LukaThomas SankaraAlbanijaKomunizamBluesBeethovenOperacija BljesakSertralinVazduhDrugi svjetski rat u JugoslavijiRio de JaneiroJosip Broz TitoSloboda MićalovićFrigidnostKosovoAleksandar RankovićBeogradSavezne države Sjedinjenih Američkih Država1962MeksikoSvemirAnafilaksijaEolsko jezeroInterferonSjedinjene Američke DržaveMladen Vojičić TifaHematomRatovi u bivšoj JugoslavijiPopis gradova u Crnoj GoriLjubljanaVaga (znak)MG CarsNjemačkaBitka na KosovuFK Crvena zvezdaRad (fizika)Masakr u GospićuKotor VarošĆuprijaIzbori za narodne poslanike u Narodnu skupštinu Republike Srbije 2012.Colle di Fuori, RomaKaćuša (pjesma)MILFAja SofijaVeliki petakPasBranislav NušićŠpanija🡆 More