Trojanski Rat: Legendarni rat u grčkoj mitologiji

Rat je jedan od najvažnijih događaja u grčkoj mitologiji i opisan je u mnogim djelima grčke književnosti, posebice u Homerovoj Ilijadi. Jezgra Ilijade (od II. do XXIII. knjige) opisuje razdoblje od četiri dana i dvije noći u desetoj godini desetogodišnje opsade Troje; Odiseja opisuje put kući Odiseja, jednog od ratnih heroja. Ostali dijelovi rata opisani su u ciklusu epskih pjesama koje su sačuvane u fragmentima. Epizode iz rata bile su osnova za grčku tragediju i druga djela grčke književnosti, te za rimske pjesnike, uključujući Vergilija i Ovidija.

Stari Grci su vjerovali da se Troja nalazila u blizini Dardanela i da je Trojanski rat historijski događaj iz 13. ili 12. stoljeća pr. n. e, ali su se sredinom 19. stoljeća n. e. i rat i grad općenito smatrali nehistorijskim. Godine 1868. njemački arheolog Heinrich Schliemann susreo se s Frankom Calvertom koji ga je uvjerio da je Troja pravi grad u današnjem Hisarliku u Turskoj. Na temelju iskopavanja koja su izveli Schliemann i drugi, većina znanstvenika je prihvatila ovu izjavu.

Ostaje otvoreno pitanje postoji li ikakva historijska stvarnost iza Trojanskog rata. Mnogi istraživači vjeruju da priča sadrži historijsku jezgru, iako to može značiti samo da su homerske priče spoj različitih narativa o opsadama i pohodima mikenskih Grka u bronzanom dobu. Oni koji vjeruju da priče o Trojanskom ratu proizlaze iz konkretnog historijskog sukoba obično ga datiraju u 12. ili 11. stoljeće pr. n. e. i daju prednost datumima koje citira Eratosten, 1194–1184. pr. n. e. i koji otprilike odgovaraju arheološkim dokazima o katastrofalnom spaljivanju Troje VII. i kolapsu kasnog bronzanog doba.

Povod Trojanskog rata je otmica Helene, najljepše žene na svijetu i supruge spartanskog kralja Menelaja. Nju je oteo Paris, sin trojanskog kralja Prijama. Grci, udruženi i nadmoćniji, deset godina neuspješno opsjedaju Troju. Na kraju grad osvajaju varkom; prave se da napuštaju opsadu i odlaze ostavljajući pred Trojom drvenog konja. Trojanci konja uvlače u grad usprkos upozorenjima proročice Kasandre i svećenika Laokonta. Grčki ratnici skriveni u konju otvaraju gradska vrata, pa grad biva osvojen.

U vrijeme kada je bio Trojanski rat, prema legendi je živjela najljepša žena na svijetu, Helena. Ona je bila žena spartanskog kralja Menelaja. Menelaj je bio brat Agamemnona, tzv. kralja nad kraljevima. On je dugo vremena ratovao protiv Troje i silno ju je želio uništiti. Kada je trojanski princ Paris oteo Helenu, Menelaj se za pomoć obratio svom bratu koji je skupio golemi vojsku i krenuo u pohod na Troju. Naime, Agamemnonu je otmica Helena bila odlična prilika da s razlogom napadne Troju. Grčka vojska je Troju opsjedala punih 10 godina i onda su Troju osvojili varkom. Naime, napravili su drvenog konja u kojeg su se sakrili određeni vojnici, dok se ostatak vojske pravio da odlazi. Naivni Trojanci su drvenog konja uveli u Troju misleći da su to Grci napravili Posejdonu da im blagoslovi putovanje, unatoč opomenama svećenika. Tako je Troja pala nakon mnogo godina neuspješnog opsjedanja. U Trojanskom ratu su učestvovala mnoga poznata lica: Hektor, Prijam, Ahil, Patroklo, Odisej, Agamemnon, Paris, Menelaj.

• Afrodita
• Andromaha
• Astijanak
• Ares
• Eneja
• Hektor
• Kasandra
• Laokont
• Paris
• Prijam

Trojanski rat (bs)