Zenica: Grad u Bosni i Hercegovini

Zenica je grad i naseljeno mjesto u Zeničko-dobojskom kantonu, u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine.

Ekonomsko je središte geografske regije Srednje Bosne i pored Travnika i Bugojna najvažniji grad tog dijela države.

Zenica
Grad
Grad Zenica
Zenica: Historija, Geografija, Kultura
Zenica: Historija, Geografija, Kultura
Zenica: Historija, Geografija, Kultura
Zenica: Historija, Geografija, Kultura
Zenica: Historija, Geografija, Kultura
Zenica: Historija, Geografija, Kultura
Zenica: Historija, Geografija, Kultura
Grad Zenica
Službeni grb Zenica
Grb
Grad Zenica u Bosni i Hercegovini
Grad Zenica u Bosni i Hercegovini
Zenica nalazi se u Bosna i Hercegovina
Zenica
Zenica
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°12′12.8″N 17°54′28.2″E / 44.203556°N 17.907833°E / 44.203556; 17.907833 17°54′28.2″E / 44.203556°N 17.907833°E / 44.203556; 17.907833
DržavaZenica: Historija, Geografija, Kultura Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonZeničko-dobojski
Vlada
 • GradonačelnikFuad Kasumović (BHI)
Površina
 • Grad550,30 km2
 • Naseljeno mjesto43,72 km2
Stanovništvo (2013)
 • Grad110.663
 • Grad (gustoća)201,1 /km2
 • Naseljeno mjesto70.553
 • Naseljeno mjesto (gustoća)1.613,75 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj72 000
Pozivni broj(+387) 32
Matični broj162973
Matični broj grada11185
Veb-sajtwww.zenica.ba

Historija

Urbani dio današnje Zenice formirao se kroz nekoliko specifičnih faza koje hronološki zahvataju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznačajnijeg nalaza (II-IV vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruka bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo još jedna. Na Bilimišću su pronađeni tragovi antičkog naselja. U Putovićima i Tišini, gdje dominira villa rustica, terma, hram kao i niz drugih pratećih objekata.

Srednjovjekovna Bosna

Historija o srednjovjekovnoj Zenici 13. i 14. vijeka vrlo je nedostatna. Postoji tek jedna mala vijest iz 1244. godine vezana za povelju hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Prema do sada proučenim dokumentima, sadašnje ime grada prvi put se spominje 20. marta 1436. godine, a kasnije se Zenica spominje u seriji dokumenata vezanih za Dubrovačku Republiku.

U razdoblju srednjeg vijeka, 1370. godine, spominje se naselje Klopče, kao i porodica toga imena, 8. januara 1404. godine bosanski did iz Janjića šalje depešu dubrovačkom knezu [[Vlaho Sorkočević|Vlahi Sorkočeviću. U zeničkom naselju Varošišće otkopana je crkva iz srednjeg vijeka i franjevački samostan Sv.Marije, koju je gradio kipar Ivan Hrelić, učenik Juraja Dalmatinca.

Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradješinom pločom i aktom abjuracije, čime je dopunjeno Kulinovo vrijeme, ali određuje i činjenice političke moći. Blizina tvrdog grada Vranduka, sjedište bosanskih kraljeva, Janjica i hiže dida bosanskih krstjana (u historiografiji nazivanih bogumilima, bosanskim hereticima itd.), sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja pored ostalog su činjenice i dokaz posebnog značaja ovog kraja u srednjem vjeku. I imenom (Bistua Nuova, Bilino polje, Brod) te Zenica od 20. marta 1436. godine ovaj grad je vezan za centralni dio države i rijeke Bosne.

Osmansko doba

U vrijeme vladavine Osmanlija (1463–1878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mijenja i funkcija samog grada, te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557. godine) Zenica je kasaba, opet osobenog lika sa nekoliko džamija (Sultan Ahmedova poznata kao Čaršijska džamija, Osman-Ćelebijna, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737), nekoliko mekteba, vrlo interesantnim nišanima, šadrvanima, hanovima, karavansarajima. U jednom opisu iz 1697. godine govori se o Zenici, gdje uspjevaju dinje "a sam kraj je vrlo pitom". Prema pretpostavkama, Zenica je imala 2.000 stanovnika, među kojima dominiraju Bošnjaci, da bi krajem 18. vijeka u izvorima bili spominjani i Srbi i Hrvati, a u 19. vijeku i Jevreji.

Poslije razaranja i egzodusa provalom vojske Eugena Savojskog 1697. godine nastupa vrijeme stabilizacije, te se u administrativnom, urbanom, poslovnom i topografskom smislu izdvaja zenička čaršija sa prepoznatljivim obilježjima.

Austrougarsko doba

Grade se kapitalni objekti šireg drustveno-ekonomskog značaja, koji će biti život ali i sudbina Zenice. To su željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879), Rudnik uglja (1880), Fabrika papira (1885), Željezara (1892), Kazneni zavod (1886), što će pored ostalog izazvati niz promjena i kvalitetnih i kvantitenih pomaka u razvoju grada.

Dvadeseti vijek

Početkom 20. vijeka, desio se urbani bum (za nekoliko puta se povećao broj stanovnika, po popisu iz 1910. tu je živjelo 7215 stanovnika), evidentna je ubrzana urbanizacija (pravoslavna crkva Rođenja Svete Bogorodice sagrađena je 1885, dvije katoličke crkve 1910, sinagoga 1903, gradnja nekoliko prenoćišta, hotela, škola, vodovod, modernih puteva itd.

Dvadeseti vijek u Zenici obilježen pojačanom industrijalizacijom, posebno poslije 1938. izgradnjom Grube pruge, pauperizacijom dijela stanovništva, njegovom proleterizacijom, ali i miješanjem evropskog i domaćeg mentaliteta i navika. Razvija se grad specifičnih funkcija i namjena, posebno omeđen dvjema činjenicama Kazneni zavod i Željezara Zenica. Kameniti most vezuje kuću Koste Jefića i Osmanage Mehmedića i jevrejsku Havru punih 90 godina.

U periodu između 1941. i 1945. godine, evidentan je napor domaćeg stanovništva (potpisivanjem Rezolucije zeničkih muslimana maja 1942. godine) da sačuvaju koordinate poštovanja i uvažavanja, ali i zaštite golog života, kroz formiranje svog autentičnog znaka, muslimanske milicije u Šerićima, Doglodima, Babinu, ali i kroz partizanske odrede što je davalo i imalo određenu zahtjevnost i težinu. To je bila dimenzija zeničkog oblika otpora, grad nije imao velikih razaranja, terora niti žrtava, što je konstanta i činjenica prvorazrednog značaja i vrijednosti.

Poslijeratni period

Tokom perioda koji je uslijedio poslije rata u Bosni i Hercegovini, Zenica je doživjela stagnaciju u privrednom razvoju. Iako u ratu nije pretpjela značajnija infrastrukturna razaranja, usljed ratnih dešavanja i tranzicije koja je uslijedila s planske na tržišnu privredu, Zenica je doživjela tzv. privredni slom, jedan od naizraženijih u čitavoj državi. Razlog tome leži u činjenici da je grad do rata bio centar crne metalurgije i komplementarnih djelatnosti koje su u novonastaloj situaciji doživjele svojevrsni krah. Obustavljanje rada ili u velikoj mjeri smanjenje intenziteta u najvećim zeničkim preduzećima kao što su Željezara Zenica, RMU Zenica, Metalno i dr. su direktno utjecale na veliku stopu nezaposlenosti i besperspektivnost. Takva situacija će potrajati sljedeću deceniju kada se situacija pokreće nabolje. Okosnica zeničke privrede Željezara, nakon neuspješnog udruživanja s Kuvajtskim investicijskim fondom, privatizacijom postaje dio ArcelorMittala, najvećeg svjetskog proizvođača čelika a s pokretanjem integralne proizvodnje u novom privrednom subjektu ArcelorMittal Zenica angažuju se i mnoga manja preduzeća čime se poboljšava privredna slika grada. U tom periodu dolazi i do infrastrukturnih ulaganja u Zenicu. Izgrađuju se sportski objekti (Atletski stadion i višefunkcionalna Arena), glavna gradska magistrala (GGM).

Geografija

Geografski položaj

Zenica: Historija, Geografija, Kultura 
Geografski položaj grada Zenice
Teslić
Travnik
Teslić, Žepče Žepče
Travnik Zenica: Historija, Geografija, Kultura  Zavidovići
Kakanj
Travnik
Vitez
Busovača, Kakanj Kakanj

Kultura

Zenica: Historija, Geografija, Kultura 
Stari grad Vranduk

Nacionalni spomenici

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – grad Zenica

Sastav stanovništva – grad Zenica
2013.1991.1981.1971.1961.
Osoba110 663 (100,0%)145 517 (100,0%)132 733 (100,0%)112 447 (100,0%)84 341 (100,0%)
Bošnjaci92 988 (84,03%)80 359 (55,22%)166 930 (50,42%)161 204 (54,43%)131 177 (36,97%)1
Hrvati8 279 (7,481%)22 510 (15,47%)23 595 (17,78%)24 658 (21,93%)20 509 (24,32%)
Bosanci2 679 (2,421%)
Srbi2 409 (2,177%)22 433 (15,42%)21 204 (15,97%)21 875 (19,45%)20 369 (24,15%)
Nisu se izjasnili1 305 (1,179%)
Bosanci i Hercegovci816 (0,737%)
Romi809 (0,731%)153 (0,115%)48 (0,043%)
Muslimani531 (0,480%)
Ostali381 (0,344%)4 561 (3,134%)1 982 (1,493%)1 147 (1,020%)342 (0,405%)
Nepoznato137 (0,124%)
Jugoslaveni91 (0,082%)15 654 (10,76%)17 536 (13,21%)2 133 (1,897%)10 755 (12,75%)
Albanci81 (0,073%)172 (0,130%)210 (0,187%)197 (0,234%)
Crnogorci62 (0,056%)826 (0,622%)690 (0,614%)395 (0,468%)
Slovenci39 (0,035%)177 (0,133%)302 (0,269%)376 (0,446%)
Makedonci21 (0,019%)95 (0,072%)99 (0,088%)142 (0,168%)
Turci18 (0,016%)
Pravoslavci11 (0,010%)
Ukrajinci6 (0,005%)
Mađari63 (0,047%)81 (0,072%)79 (0,094%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zenica

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zenica
2013.1991.1981.1971.1961.
Osoba70 553 (100,0%)96 027 (100,0%)63 569 (100,0%)51 263 (100,0%)32 476 (100,0%)
Bošnjaci55 239 (78,29%)43 154 (44,94%)122 146 (34,84%)121 365 (41,68%)15 908 (18,19%)1
Hrvati6 746 (9,562%)15 809 (16,46%)11 716 (18,43%)13 250 (25,85%)9 393 (28,92%)
Bosanci2 461 (3,488%)
Srbi2 296 (3,254%)18 312 (19,07%)12 728 (20,02%)12 779 (24,93%)10 525 (32,41%)
Nisu se izjasnili1 192 (1,690%)
Bosanci i Hercegovci794 (1,125%)
Romi645 (0,914%)67 (0,105%)19 (0,037%)
Muslimani408 (0,578%)
Ostali348 (0,493%)4 049 (4,217%)1 338 (2,105%)712 (1,389%)221 (0,681%)
Nepoznato105 (0,149%)
Jugoslaveni83 (0,118%)14 703 (15,31%)14 437 (22,71%)1 945 (3,794%)5 517 (16,99%)
Albanci81 (0,115%)127 (0,200%)141 (0,275%)105 (0,323%)
Crnogorci62 (0,088%)697 (1,096%)605 (1,180%)329 (1,013%)
Slovenci39 (0,055%)167 (0,263%)290 (0,566%)316 (0,973%)
Makedonci21 (0,030%)88 (0,138%)88 (0,172%)100 (0,308%)
Turci17 (0,024%)
Pravoslavci10 (0,014%)
Ukrajinci6 (0,009%)
Mađari58 (0,091%)69 (0,135%)62 (0,191%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Politika

Zvanična obilježja

Grad Zenica ima grb i zastavu. Grb je četvrtasto polje s polukružnom osnovom uokvireno dvjema linijama, čiji su debljina i međuprostor jednaki. Grb sadrži šest elemenata koji su prikazani linijama crne boje iste debljine. Lijevom stranom, prateći okvir polja grba, proteže se kontura rijeke Bosne, koju u donjem dijelu sijeku dvije horizontalne linije – simbol komunikacije. U preostalom dijelu polja grba prikazana su četiri simbola kružne forme koji predstavljaju (s lijeva na desno odozgo prema dolje) simbol Vranduka – sjeverne kapije grada, jedan od šest križeva sa ploče bana Kulina, ujedno i simbol kršćanstva, polumjesec – simbol islama i osmanskog perioda i ukršteni čekići – simbol rudarstva i teške industrije, a indirektno i simbol austrougarskog perioda.

Polje grba je obojeno žutom i zelenom bojom. Žuta boja pokriva polje do nivoa gornja dva kružna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu je također ispunjen žutom. Kontura rijeke je bijela. Zastava grada Zenica je bijele boje. Odnos širine i dužine zastave je 1:2. Zastava se u svim varijantama koristi u uspravnom položaju. Na sredini zastave nalazi se grb položen uspravno po dužini zastave. Širina grba zauzima 2/3 širine zastave.

Uvjeti i način upotrebe grba i zastave grada Zenica propisuju se posebnom odlukom Vijeća.

Privreda

Zenica: Historija, Geografija, Kultura 
Čeličana

Zenica je industrijski centar. U politici razvoja industrije dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja gvožđa i čelika i [[rudarstvo). Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je otpočela 1880 godine, a proizvodnja čelika 1892. godine.

U predratnom periodu (1990. godine) u Zenici pored ostalog proizvedeno je 1,4 miliona tona čelika i 924.000 tona uglja, 1.018.000 m2 tkanine, 158.000 hl mlijeka, itd. Broj zaposlenih radnika iznosio je 53.419 od čega u društvenom sektoru 49.415 (privreda 42.965 i 6.450 u vanprivredi), a u privatnom sektoru 4004 zaposlena.

Premda Zenica u ratnom periodu (1992–1995) nije pretrpjela ratna razaranja, rat je ostavio značajne posljedice po privredu. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika i velikom smanjenju proizvodnje.

Ratarstvo i stočarstvo imaju značajne preduslove za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja krompira sa značajnim tržnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i ovčijeg sira.

Obrazovanje

U Zenici postoji 19 osnovnih i 12 srednjih [[škola. Između ostalih tu je osnovna muzička škola, osnovna specijalna školu, te katolički školski centar koji ima osnovnu školu i gimnaziju.

Zenica je univerzitetski grad. Univerzitet u Zenici se sastoji od nekoliko fakulteta: mašinski, fakultet za metalurgiju i materijale, filozofski, pravni, ekonomski, medicinski, islamski pedagoški fakultet i politehnički fakultet.

Nevladine organizacije

Izviđači su pokret za djecu i mladež, a u ostvarivanju ciljeva i programa pomažu im odrasli članovi organizacije. Izviđači se pretežno bave upoznavanjem prirode, druženjem (socijalizacijom djece) i učenjem korisnih vještina koje im mogu pomoći u budućem životu kako u civiliziranom svijetu, tako i u divljini. Od osnivanja do danas kroz zeničku izviđačku organizaciju prošlo je približno 100.000 mladih ljudi.

Ekologija

Zenica: Historija, Geografija, Kultura 
Rijeka Bosna

Zenica spada u gradove sa teškom industrijom koji su neracionalno zagađivali i uništavali okolinu. Poslije rata u Bosni i Hercegovini, glavni krivac za teško ekološko stanje u Zenici, Željezara, bila je onesposobljena. Međutim prije nekoliko godina je djelomično počela s radom stara Željezara, te je iz tih i drugih razloga u Zenici osnovana nestranačka, građanska organizacija "Eko pokret", a kasnje i politička stranka Zeleni Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Zenici.

Tako je uz njihovo zalaganje sliv Babine rijeke proglašen parkom prirode. Postoje inicijative da se napravi brana na Vranduku koja bi prouzrokovala ekološku katastrofu. Zeleni Bosne i Hercegovine kao i "Eko pokret" se protive tome i zalažu za proglašenje Vranduka nacionalnim parkom.

Sport

Zenica: Historija, Geografija, Kultura 
Tribine na atletskom stadionu u Kamberovića polju.

Zenica ima izuzetnu bazu za razvoj sporta i masovne fizičke kulture. Zenički sportisti i sportski radnici ostvarili su niz zapaženih rezultata, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na međunarodnoj sportskoj sceni.

Nogometni klub "Čelik" dvostruki je osvajač nekadašnjeg Srednjoevropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, "Čelik" je tri puta bio državni prvak, a u dva navrata osvajač kupa. Značajne rezultate ostvarili su i ragbisti "Čelika", koji su bili osmostruki prvaci bivše Jugoslavije, 6 puta su osvojili kup, a "Čelik" je i dvostruki prvak Bosne i Hercegovine.

Od 1992. zapažene međunarodne rezultate ostvarili su teniserka Mervana Jugić, skakač uvis Elvir Krehmić, strijelac Šejla Kurtagić, karatist Arnel Kalušić itd.

U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposlen veliki broj profesionalaca i amaterskih radnika u sportu. Zenica je i jedini bh. grad u kojem djeluje Klub ekstremnih sportova (Scorpio), sa težištem na alpinizam i [[sportsko penjanje.

Spisak sportskih klubova u Zenici

  • Aeroklub "Zenica"
  • Asocijacija radioamatera
  • Asocijacija radioamatera, Radioklub "Zenica"
  • Atletski klub "Zenica"
  • Biciklistički klub "Zenica-Metalno"
  • Bokserski klub "Čelik"
  • Invalidski odbojkaški klub "Bosna"
  • Džudo klub "Policajac"
  • Karate klub "Hasen-do"
  • Karate klub "Zenica-Mladost"
  • Karate klub "Nico"
  • Košarkaški invalidski klub "Bosna"
  • Klub borilačkih vještina "Isak"
  • Klub ekstremnih sportova "Scorpio"
  • Košarkaški klub "Čelik" (žene)
  • Košarkaški klub "Čelik"
  • Košarkaški klub "Željezara-Zenica" (žene)
  • Klub sjedeće odbojke "Zenica 92"
  • Malonogomentni klub "Drugari"
  • Nogometni klub "Borac" (Tetovo)
  • Nogometni klub "Iris" (žene)
  • Nogometni klub "Čelik"
  • Nogometni klub "Nemila"
  • Nogometni klub "Zenica 97"
  • Nogometni klub "Zlatni ljiljan"
  • Nogometni klub "Željezničar"
  • Odbojkaški klub "Zenica"
  • Odbojkaški klub "Ruki"
  • Plivački klub "Željezara"
  • Plesni klub "Latino"
  • Rafting klub "Žara"
  • Rafting klub "Bosna"
  • Ragbi klub "Čelik"
  • Ragbi klub "Rudar"
  • Ragbi klub "Zenica 72"
  • Rukometni klub "Čelik"
  • Smučarski klub "Zenica"
  • Stonoteniski klub "Mladost"
  • Stonoteniski klub "Željezara"
  • Streljački klub "Zenica"
  • Šahovski klub "Čelik"
  • Šahovski klub "Preporod"
  • Teniski klub "Čelik"
  • Taekwondo klub "Zenica"
  • Udruženje građana sportskih ribolovaca RD "Bistro" Zenica

Zenički načelnici

  • Ahmetaga Mutapčić
  • Ali Harmandić (1908–1913)
  • Mahmud Tarabar (1913–1917)
  • Osman Mutapčić (1917–1923)
  • Ivo Ghey (1923–1925)
  • Ahmed Mutapčić (1926–1931)
  • Abdul Aziz Asko Borić (1932–1935)
  • Eniz Mutapčić (1935–1936)
  • Mehmedalija Tarabar (1936–1941)
  • Ismet Salčinović (1941–1945)
  • Mustafa Čolaković (1945)
  • Mustafa Mujagić (1945)
  • Abdul Aziz Asko Borić (1945–1946)
  • Jozo Marčinković (1945–1948)
  • Veljko Bilanović (1949–1950)
  • Nikola Spaić (1951–1952)
  • Safet Uzunović (1950–1955)
  • Đuro Vekić (1955–1959)
  • Milko Križanović (1959–1960)
  • Ezher Arnautović (1960–1965)
  • Vinko Jelčić (1965–1966)
  • Muhamed Berberović (1966–1970)
  • Abdulah Mutapčić (1970–1974)
  • Vinko Jelčić (1974–1978)
  • Nikola Mirković (1978–1982)
  • Salim Tarabar (1982–1983)
  • Muhamed Pašalić (1983–1984)
  • Nikola Telebak (1984–1985)
  • Omer Filipović (1986–1988)
  • Bogdan Kolar (1988–1990)
  • Ibrahim Alispahić (1990–1992)
  • Besim Spahić (1992–1997)
  • Ferid Alić (1997–2000)
  • Zakir Pašalić (2000–2004)
  • Husejin Smajlović (2004–2016)

Poznati Zeničani

Privrednici i društveni djelatnici

  • Stanko Tomić, privrednik, bivši generalni direktor Željezare Zenica
  • Alojz Derling, privrednik, tvorac preduzeća "Vatrostalna"
  • Žarko Radovanović, pravnik, sudija suda Bosne i Hercegovine
  • Vlado Adamović, pravnik, sudija suda Bosne i Hercegovine
  • Ružica Stanojević, nastavnica i odbornik u opštinskom parlamentu u Kristijanstadu (Švedska)

Naučnici

  • Amer Smailbegović, geofizičar i zaposlenik NASA-e
  • Kemal Kapetanović, naučnik
  • Fikret Ibrahimpašić, muzeolog
  • Semir Osmanagić, arheolog

Književnici

Novinari

Umjetnici

Glumci, Režiseri, Pozorišni i filmski radnici

Muzičari

Likovni umjetnici

Manekeni

  • Dinka Delić, manekenka, mis Jugoslavije 1984
  • Ema Alagić, manekenka, bivša mis Turizma

Sportisti

Košarkaši

Nogometaši

  • Alojz Renić, bivši nogometaš i nogometni trener
  • Bekim Dino Pašalić, nogometni trener (Španija)
  • Elvir Bolić, bivši nogometaš
  • Nermin Šabić, nogometaš
  • Mladen Krstajić, nogometaš, Partizan Belgrad (Srbija)
  • Bruno Akrapović, bivši nogometaš
  • Mirsad Hibić, bivši nogometaš
  • Aldin Džidić, nogometaš
  • Sandro Bloudek, nogometaš, NK Varteks (Hrvatska)

Ragbisti

  • Suad Kapetanović, ragbista, osnivač Ragbi kluba Zenica (Čelik), trener Ragbi kluba Tatra iz Praga (Češka)

Skijaši

  • Otto Lang, skijaška legenda i američki filmski producent;
  • Igor Laikert, bosanskohercegovački alpski skijaš;

Vaterpolisti

  • Zoran Janković, vaterpolista, zlatna medalja XIX Olimpijada - Mexiko City 1968

Judisti

  • Sensei Nihad Mehmedović, judista, trener, crni pojas 3. dan (Kanada)

Strijelci

  • Mirjana Horvat, strijelac,
  • Srećko Pejović, strijelac, svjetski rekorder
  • Sanja Sinanović, strijelac
  • Amir Ljuca, strijelac, streljački trener

Sportski radnici

  • Jozo Mandić, nogometni sudija

Gradovi partneri

Također pogledajte

Reference

Tags:

Zenica HistorijaZenica GeografijaZenica KulturaZenica StanovništvoZenica PolitikaZenica PrivredaZenica ObrazovanjeZenica Nevladine organizacijeZenica EkologijaZenica SportZenica Zenički načelniciZenica Poznati ZeničaniZenica Gradovi partneriZenica Također pogledajteZenica ReferenceZenica Vanjski linkoviZenicaBosna i HercegovinaNaseljeno mjestoSlužbeni gradovi Bosne i HercegovineSrednja BosnaZeničko-dobojski kanton

🔥 Trending searches on Wiki Bosanski:

RažaPipi Duga ČarapaAnne FrankSpisak gradova na KosovuAhmet HromadžićUred visokog predstavnika za Bosnu i HercegovinuČeoni režanjItikafBoban BatrićevićUnutarmišićna injekcijaSvjetsko prvenstvo u nogometu 2010.BreškePakao (Dante)Zemlja (planeta)Natpisi na stećcimaNeoplazmaBokvicaVenerin brežuljakNervni sistemSjeverna AmerikaAprilski ratSaudijska ArabijaLjetno računanje vremenaBlagaj (Mostar)MesožderiLincuraIslamski šartiEjjubMentalna retardacijaModričaOperacija OlujaLisabonDojkaDiana SpencerBakalarDanis TanovićSvjetsko prvenstvo u nogometu 2022.Bosanski ljiljan (simbol)Savezne države Sjedinjenih Američkih DržavaPočetna stranaPodne-namazNamazSpisak slavenskih bogovaInat kućaMehrRibe59.MaglajAiša bint Ebu-BekrPerineumHadžićiIslamBiblijaRačunanje datuma UskrsaSabah-namazDemokratijaKatarina II, carica RusijeZastava M48Pazušni limfni čvorKanton SarajevoKotlina (serija)JevrejiOtac na službenom putuSvjetsko prvenstvo u nogometu 1998.AmoksicilinRačunarNezim HalilovićSpisak gradova u Crnoj GoriTunel spasaKoloseumMilica RakićLikvorKoprivaFarzGaudeamus igiturNogometna reprezentacija MađarskeSjedinjene Američke DržaveAdolf HitlerSanski Most🡆 More