Komarac

Postoji oko 3.600 vrsta komaraca, uvrštenih u 31 rod, širom svijeta. Kod nekih vrsta komaraca, ženke se hrane na ljudima i radi toga služe kao vektor za prenos zaraznih bolesti koje zahvataju milione ljudi godišnje.

Komarci
Culiseta longiareolata
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Arthropoda
Razred	Insecta
Red	Diptera
Podred	Nematocera
Infrared	Culicomorpha
Natporodica	Culicoidea
Porodica	Culicidae
Raznolikost
41 Rod

Komarci prolaze kroz četiri faze životnog ciklusa: jaje, larva, lutka i odraslog insekta. Odrasla ženka polaže jaja u vodu koja može biti jezero, bara ili vještačka posuda sa vodom kao npr. plastična kanta iz njih se izlegu pokretne larve koje se hrane vodenim algama i organskim materijalom. Ove larve su važan izvor hrane za mnoge slatkovodne životinje, kao što su nimfe vretenaca, mnoge ribe i neke ptice kao što su patke. Odrasle ženke većine vrsta imaju usne organe nalik cijevi (zvane proboscis) koji mogu probiti kožu domaćina i hraniti se krvlju, koja sadrži proteine i željezo potrebno za proizvodnju jaja. Hiljade vrsta komaraca hrane se krvlju različitih domaćina ⁠— kičmenjaka, uključujući sisare, ptice, gmizavce, vodozemce i neke ribe; zajedno sa nekim beskičmenjacima, prvenstveno drugim člankonošcima.

Pljuvačka komarca se prenosi na domaćina tokom ujeda i može izazvati osip koji svrbi. Osim toga, mnoge vrste mogu progutati patogene dok grizu i prenijeti ih budućim domaćinima. Na taj način, komarci su važni prenosioci parazitskih bolesti poput malarije i filarije, te arbovirusnih bolesti kao što su žuta groznica, Chikungunya, virus Zapadnog Nila, dengi groznica i Zika. Prenoseći bolesti, komarci uzrokuju smrt više ljudi nego bilo koja druga vrsta životinja: preko 700.000 svake godine. Tvrdilo se da je skoro polovina ljudi koji su ikada živjeli umrla od bolesti koju prenose komarci, ali je ta tvrdnja sporna, s konzervativnijim procjenama da je broj smrtnih slučajeva bliži 5% svih ljudi. Komarci ne mogu živjeti ili pravilno funkcionirati kada je temperatura zraka ispod 10 °C. Uglavnom su aktivni na 15-25 °C.[12].

Prve tri faze životnog ciklusa se odvijaju u vodi i traju 5-14 dana u zavisnosti od vrste i temperature. Odrasli komarac se izliježe iz lutke na površini vode. Odrasle ženke mogu živjeti do mjesec dana, ali u prirodi ne žive više od 1-2 sedmice.

Komarci posjeduju usta adaptirana za bušenje kože biljaka i životinja i hranjenje biljnim nektarom i sokovima, kao i krvlju.

Veličina odraslih komaraca varira, ali rijetko kad mogu biti veći od 16 mm i teži od 2,5 mg.

Porodica

Komarci su članovi porodice nematoceranskih muha: Culicidae (od latinskog "culex", genitiva "culicis", što znači "mušica" ili "komar"). Komarci podsjećaju na mušice ždrala (porodica Tipulidae) i muhe chironomidae (porodica Chironomidae).

Podporodica

• Anophelinae
• Culicinae

Rod

Komarci su klasifikovani u 112 rodova, od kojih su neki češći prikazani u nastavku.

Vrste

Do sada je u naučnoj literaturi opisano preko 3.500 vrsta komaraca.

Analiza Matthewsa i drugih iz 2018 sugeriše da sve vrste komaraca nose veliki i raznolik broj prenosivih elemenata.

Kao prave muhe, komarci imaju jedan par krila, sa izraženim ljuskama na površini. Krila su im duga i uska, kao i duge tanke noge. Imaju vitka i fina tijela dužine tipično 3–6 mm, tamnosive do crne boje. Neke vrste imaju specifične morfološke obrasce. Kada miruju, imaju tendenciju da prvi par nogu drže prema van. Po izgledu su slične mušicama (Chironomidae), još jednoj drevnoj porodici muha. Tokunagayusurika akamusi, na primjer, je mušica koja vrlo liči na komarce jer također imaju vitka i fina tijela sličnih boja, iako su veća. Imaju i samo jedan par krila, ali bez ljuski na površini. Još jedna posebna karakteristika koja razlikuje dvije porodice muha je način na koji drže svoj prvi par nogu – komarci ih drže prema van, dok ih mušice drže naprijed.