Ural (rus.
Zajedno sa rekom Ural, planina Ural deli evroazijsku kontinentalnu masu na dva nejednaka dela (kontinenta): Aziju (43,8 mil. km²) i Evropu (10,4 mil. km²).
Ural se nalazi između Istočnoevropske ravnice na zapadu i Zapadnosibirske ravnice na istoku. Na severu počinje od obale Karskog mora, koje je deo Arktičkog okeana, kod Jekaterinburga dostiže svoju naveću širinu, a završava se na reci Ural između Orenburga i Orska, blizu severne granice Kazahstana.
Arktička ostrva Vajgač i Nova Zemlja se smatraju produžetkom planine Ural. Severna trećina Urala je paralelna reci Ob.
Ural prolazi kroz predele tri klimatske zone, a na njemu izviru mnoge reke. Najvažnije od njih su:
Planina Ural se po svojoj dužini od 2100 kilometara deli na 5 sekcija od severa ka jugu:
Najvažniji gradovi u oblasti planine Ural su:
Na evropskoj, zapadnoj, strani:
Na azijskoj, istočnoj, strani (Sibir):
Jekaterinburg, glavni grad Uralskog federalnog okruga, smatra se nezvaničnom prestonicom oblasti planine Ural.
Na srednjem i južnom Uralu postoji niz rudnika: gvožđa (Magnitogorsk), platine, soli, uglja, nafte, gasa i dragocenog minerala malahita.
Rudno bogatstvo je doprinelo razvoju centara teške industrije u Permu, Jekaterinburgu i Magnitogorsku.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Uralske planine, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.