Dijamant

Dijamant
Prelamanje svetlosti na okruglo-brilijantski isečenom dijamantu pokazuje brojne refleksije.
Opšte
Kategorija	Mineral
Hemijska formula	C
Identifikacija
Molekulska masa	12,01 gm
Boja	Tipično žuta, braon ili siva do bezbojne. Ređe plava, zelena, crna, mutno bela, ružičasta, ljubičasta, narandžasta, purple i crvena.
Kristalni habitus	Oktaedarski
Kristalna sistema	Teseralna
Cepljivost	111 (savršena u četiri smera)
Prelom	Conchoidal - step like
Tvrdoća po Mosu hardness	10
Sjaj	Adamantine
Polish luster	Adamantine
Indeks prelamanja	2,4175-2,4178
Optičke osobine	Jednoprelamajući
Dvojno prelamanje	nema
Disperzija	0,044
Pleohroizam	nema
Ultravioletna fluorescencija	bezbojni do žućkasti - inert to strong in long wave, i tipično plavo. Weaker in short wave.
Apsorpcioni spektri	In pale yellow stones a 415,5 nm line is typical. Irradiated and annealed diamonds often show a line around 594 nm when cooled to low temperatures.
Ogreb	bezbojan
Specifična težina	3,52 (+/- 0,01)
Gustina	3,5-3,53
Diaphaneity	Transparent to subtransparent to translucent

Predstavlja dragi kamen i koristi se kao ukras, ali i u industriji i rudarstvu. Može biti ružičaste, žute i drugih boja, ali katkad je i bezbojan.

Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najveću temperaturu tališta (3820 K ili 3547 °C), toplinsku vodljivost i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol^-1 K^-1) od bilo kojeg elemeta. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10.

Pri atmosferskom tlaku i sobnoj temperaturi, dijamant je termodinamički nestabilan, te se konvertira u grafit, ali ta konverzija je toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i dijamant su u ravnoteži pri 300 K na oko 15000 atmosfera.

Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje.

Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se brilijant koji se koristi u izradi nakita. Poliranje se izvodi dijamantnom prašinom. Samo rijetki dijamanti imaju dovoljnu kvalitetu za dobivanje brilijanta.

Danas se oko 40% industrijskih dijamanata dobiva umjetnim putem. Umjetni dijamanti se mogu proizvesti i za dobivanje brilijanta, ali su ekonomski neisplativi.

Najveći svjetski proizvođači dijamanata su Australija, Rusija i Južnoafrička Republika.

• Spisak najpoznatijih dijamanata

 

Dijamant na Wikimedijinoj ostavi

• Properties of diamond: Ioffe database
• "A Contribution to the Understanding of Blue Fluorescence on the Appearance of Diamonds" Arhivirano 2009-03-04 na Wayback Machine-u. (2007) Gemological Institute of America (GIA)
• Tyson, Peter (November 2000). "Diamonds in the Sky". Retrieved March 10, 2005.
• Have You Ever Tried to Sell a Diamond?