Služi se dostignućima i metodama drugih znanosti, od kojih su najznačajnije kemija, fizika i ekologija. Bliska znanost je imunologija.
Prema skupinama mikroorganizama koje proučava, mikrobiologija se dijeli na:
- Bakteriologiju (grč. bakterion - štapić, palica; lógos - znanost) - proučava morfološka i uzgojna svojstva bakterija, njihov rast, metabolizam (mijenu tvari) i genetiku.
- Mikologiju (grč. mýkes - gljiva; lógos - znanost) - proučava gljive, jednostanične i višestanične, heterotrofne i aklorotrofne organizme. Proučavaju se njihova morfološka i uzgojna svojstva te rast, metabolizam i genetika.
- Virologiju (virusologiju) (lat. virus - otrov, sluz; grč. lógos - znanost) - proučava viruse te viroide i prione, infektivne čestice manje od virusa, koji su uzročnici bolesti biljaka, životinja i ljudi.
- Protistologiju (grč. prótistos - prvi, najraniji; lógos - znanost) - proučava protiste.
- Parazitologiju - proučava obilježja plosnatih i valjakstih čovjekovih nametnika i člankonožaca.
Važni datumi u razvoju mikrobiologije
Vanjske poveznice
This article uses material from the Wikipedia Hrvatski article Mikrobiologija, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 4.0 osim ako nije drukčije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Hrvatski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.